Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izjavio je u četvrtak, 20. srpnja, kako Berlin mora razmotriti svoju politiku prema Turskoj.
Ministar je to izjavio komentirajući pogoršanje odnosa između Njemačke i Turske i dodao, kako identičan stav imaju i kancelarka Angela Merkel i šef SPD-a Martin Schultz.
Njemačka vlada ne smatra mogućim nastavak pregovra s turskom stranom o carinskoj uniji i može smanjiti njemačke investicije u Tursku, kazao je njemački šef diplomacije, izjavivši i slijedeće: „Ne treba predlagati investiranje u zemlju u kojoj nema sigurnosti, kada tamo u isti red stavljaju tvornice i teroriste.“ Pritom je podsjetio i na turska uhićenja šest boraca za ljudska prava, među kojima i Nijemca Petera Steudtnera, kazavši: „To je bila planirana i dobro pripremljena akcija“, pričemu su optužbe potpuno besmislene.
Njemački ministar vanjskih poslova je također upozorio njemačke građane na opasnost putovanja u Tursku, čime je jasno aludirao na probleme koje s tim u svezi može imati turski turistički sektor, ionako desetkovan vojnim sukobima i terorizmom u zemlji i u regiji. Do prije dvije godine najveći broj gostiju Turska je primala iz Njemačke i Rusije, kao svoja dva glavna emitivna tržišta na kojima je Ankara u svoju promociju ulagala velika financijska sredstva.
Napominjemo kako se odnosi između dviju država nastavljaju pogoršavati, a u pozadini su itekako vidljivi elementi političke trgovine. Tako, danas, njemački Bild piše kako je Ankara predlagala Berlinu zamjenu uhićenog njemačkog novinara i njemačkog državljanina Deniza Yücela za dvojicu turskih generala koji su sudjelovali u pokušaju vojnog puča u toj zemlji prije godinu dana. Navodno je s tim prijedlogom prije nekoliko tjedana istupio osobno turski predsjednik Recep Tayip Erdogan, na što mu je predstavnik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova odgovorio kako se podrazumijeva da Berlin „ne može ići na takav oblik dogovora“.
Geopolitika.News podsjeća na činjenicu da je Njemačka glavni trgovinski partner Turske, s ogromnim investicijama u turski industrijski i vojni sektor, ali i u spomenuti turizam. Osim toga, u Njemačkoj živi i višemilijunska turska dijaspora, najbrojnija u odnosu na sve ostale. Svaki ozbiljni poremećaj u odnosima na relaciji Berlin-Ankara svakako bi imao i vrlo ozbiljne posljedice – ruku na srce, prije svega po tursko gospodarstvo i njezine građane. S druge strane, Ankara „u rukavu“ još uvjek drži ključ izbjegličke krize u odnosu na tzv. balkansku rutu, koja bi završetkom ljeta i očekivanim smanjivanjem izbjegličkog pritiska iz Sjeverne Afrike na Italiju, od jeseni opet mogla izbiti u prvi plan. Naravno, podizanjem barijera na schengenskim granicama i nastavkom provedbe strožih mjera njemačke vlade u odnosu na prijam izbjeglica u tu zemlju, nije potrebno govoriti koliku bi opasnost to imalo po ostale zemlje Balkana i Hrvatsku, koja još nije u schengenskoj zoni i oko koje se ionako već pletu mreže od bodljikavih žica i drugih zapreka sa strane Mađarske i Slovenije.
Original možete pronaći na geopolitika.news