Dan „D“ za „Sjeverni tok 2“: Francuska protiv Njemačke uoči odlučujućeg glasanja?

0
141

Francuska želi istupiti protiv njemačkog stava o plinovodu „Sjeverni tok 2“, priopćio je njemački medij Süddeutsche Zeitung, pozivajući se na neimenovane izvore u francuskoj vladi.

„Mi ne želimo jačati ovisnost o Rusiji i time učiniti štetu takvim članicam EU, kao što su Poljska i Slovačka“, pojasnio je neimenovani izvor za spomenuti njemački medij. Prema njegovim riječima, budući plinovod već je doveo do mnogih „strateških problema“ između EU i Rusije.

Loading...

Međutim, u istom se mediju navodi kako ni Pariz ni Bruxelles još nisu potvrdili ove namjere od strane Francuske.

Podsjećamo: Rumunjska (kao neupitni američki igrač unutar proameričkog bloka istočih članica EU) je od Nove godine preuzela predsjedanje Europskom unijom i ubrzo pokrenula izmjenu procedure (zakona) oko osiguranja konkurencije i prava potrošača na europskom plinskom tržištu, u sklopu tzv. trećeg energetskog paketa. Sukladno tim izmjenama, predloženim Europskoj komisiji još 2017.g., na plinovode iz trećih država morala bi se primijeniti pravila unutarnjeg tržišta. To se prije svega odnosi na zabranu da jedna tvrtka bude i dobavljač i vlasnik plinovoda (u slučaju „Sjevernog toka 2“ to je ruski „Gazprom“). Prijašnje zemlje predsjedateljice Europskom unijom, pa tako i posljednja – Austrija, nisu se žurile sa stavljanjem toga pitanja u službenu proceduru. Ovo je posljednja šansa za donošenje tih akata ukoliko se želi sprječiti izgradnja plinovoda „Sjeverni tok 2“ tj. tom projektu dati odbijenicu  od strane službenog Bruxellesa. Krajem prošle godine Europski parlament je od Europske komisije zatražio  obustavu projekta „jeverni tok 2“, kao politički štetnog za EU zbog daljnjeg jačanja ruskog utjecaja u njezinoj energetskoj sferi.

U petak, 8. veljače, zakazano je glasovanje članica EU o navedenim izmjenama. Ukoliko one budu usvojene to će ozbiljno usložniti realizaciju „Sjevernog toka 2“. Za usvajanje izmjena nužno je osigurati 16 od 28 glasova članica EU, koje čine najmanje 65% ukuponog stanovništva EU. Krajem siječnja ove godine prijedlog EK podržalo je 12 zemalja, a još ih je nekoliko zauzelo poziciju čekanja. Njemačka je protiv takvog razvoja stanja te se Berlin nada dobivanju potpore, prije svega od zemalja poput Francuske, Nizozemske, Austrije, Belgije i Cipra. Međutim, bez učešća Francuske to će biti vrlo teško.

Da su golemi ulozi u ovoj igri, već je odavno znano. Međutim, od sutra će mnoge stvari oko ovog – toliko optrerećujućeg pitanja po EU biti jasnije, što, naravno, bez obzira na rezultat glasovanja, nikako ne znači da je čitava ta energetsko-geopolitička saga i završena. Štoviše! Može se samo zamisliti kakve reperkusije po EU mogu imati pretpostavljeni scenariji da se Njemačka i Rusija samostalno odluče na dovršenje već započete izgradnje tog plinovoda, čija je jedna trećina već izgrađena. Ili da to učini Rusija samostalno (uz prešutino odobravanjhe Njemačke), kao što je nedavno Moskva otvoreno i najavila u slučaju njegovog blokiranja sa strane SAD-a i njemu odanih zemalja unutar EU. Bilo kako bilo, jasno je, kako je u slučaju sutrašnjeg pozitivnog glasanja tj. usvajanja predloženih izmjena Njemačka u najtežoj situaciji: radi se o projektu kojeg je ona označila kao svoj nstrateški energetski interes, te o njoj može ovisiti ne samo unutarnje jedinstvo (kojeg ionako nema), već i sam opstanak EU kao vjerodostojne zajednice država ukoliko bi se Berlin odlučio ignorirati jedan tako važan zakon iz sfere zajedničke europske energetske politike.

Original možete pronaći na www.geopolitika.news