Energetski forum u Moskvi: nepoznanice oko iranskog izvoza nafte; skori završetak plinovoda „Turski tok“, dodatna sredstva za „Sjeverni tok 2“ i td.

Geopolitika News donosi najnovije vijesti s drugog dana rada međunarodnog Ruskog energetskog foruma, koji se održava u Moskvi i kojem nazoče mnogi svjetski stručnjci iz sfere energetike, političari i mediji.

Danas je održan panel pod nazivom „Svjetska energetika – 2035: prevladavanje barijera i zajedničke mogućnosti“. Glavne teme bile su: nove mogućnosti i skrivene ugroze četvrte industrijske revolucije; kako predvidjeti nove trendove svjetskog energetskog tržišta?; kakva budućnost očekuje tradicionalnu energetiku?; kako osigurati energetsku sigurnost svijeta u kolebljivim ekonomskim i političkim prilikama? Na ta su pitanja odgovarali ruski i saudijski  ministri energetike, glavni tajnik organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC, kao i predstavnici najvećih energetskih tvrtki.

Iz opširne rasprave izdvajamo stavove ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka, koji je izjavio, kako će ruska državna tvrtka Gazprom završiti izgradnju morskog dijela plinovoda „Turski tok“ u slijedeća dva mjeseca, tj. do kraja prosinca ove godine. Početkom rujna izgrađeno je 81% ukupnog morskog dijela tog plinovoda, ili 1520 kilometara dviju cijevi položenih na dno Crnog mora. Ukupna duljina morskog dijela plinovoda iznosi 930 kilometara, a njegov kopneni dio kroz Tursku do granice s EU iznosit će 180 kilometara.

U kontekstu rastuće napetosti između SAD-a i Kine, Novak je kazao kako Kina može povećati uvoz nafte iz Irana, nivelirajući time očekivani učinak američkih sankcija u odnosu na tu bliskoistočnu zemlju po pitanju naftnog tržišta. Imajući u vidu kako je Iran jedan od najvećih izvoznika nafte na svijetu, koji dnevno izvozi 2,7 milijuna barela nafte, važno je shvatiti koja količina nafte može nestati s tržišta u slučaju provođenja strogih američkih sankcija od idućeg mjeseca, kazao je Novak i dodao, kako će puno toga ovisiti ne toliko o Iranu i SAD-u, koliko od poteza kupaca, koji uvoze iransku naftu. „Mi do kraja ne znamo kako će se ponašati kupci u Azijsko-tihooceanskoj regiji, hoće li Kina kupovati (naftu), moguće, u većim količinama nego sada. … Jako je puno nepoznanica koje mi sada do kraja ne znamo“, kazao je ruski ministar.

Ovoj vijesti svakako ćemo pridodati i onu, koja se odnosi na izjavu člana upravnog odbora njemačke energetske tvrtke Wintershall, Tila Wilanda, prema kojoj je ona spremna uložiti dodatna financijska sredstva za izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“ za alternativnu rutu plinovoda, u slučaju da Danska odbije dati svoju suglasnost za njegovu izgradnju kroz svoje teritorijalne vode. „Mi imamo dvje varijante: jedna od njih će u svakom slučaju biti uvedena, što osigurava uvjerenje u realizaciju projekta. Kao financijski investitori, mi podupiremo projekt i nedvojbeno ćemo podržati obje alternativne varijante njegove izgradnje“, kazao je Wiland.



Podsjećamo: plinovod „Sjeverni tok 2“ spajat će Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora, paralelno s već postojećim plinovodom „Sjeverni tok“. Novi plinovod imat će kapacitet od 55 milijardi m3 plina godišnje, i prolazit će kroz teritorijalne vode i isključive gospodarske zone Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke. Sve su zemlje, osim Danske, koja se još uvijek nije odlučila, dale dozvole za njegovu izgradnju. Međutim, tvrtka izvođač – Nord Stream 2 AG u kolovozu je poslala Danskoj narudžbu za alternativni smijer „Sjevernog toka 2“, koji bi išao izvan njezinih teritorijalnih voda, kroz njezin isključivi gospodarski pojas (napominjemo, kako u ovom drugom slučaju Danska ne može stopirati njegovu izgradnju i da u tom slučaju gubi pravo na dividende od transporta plina njezinim teritorijalnim morem).

I austrijski OMV ulaže dodatnih 500 milijuna eura za financiranje izgradnje „Sjevernog toka 2“, izjavio je predsjednik uprave Reiner Seele, dodaši, kako je „već izgrađeno 50 kilometara cjevovoda kroz podmorje Njemačke i Finske“. OMV je spreman uplatiti dodatna sredstva za financiranje ukoliko to zatraži projektna tvrtka Nord Stream 2 AG, ovisno o ruti plinovoda. Pri tom je izrazio nadu kako će Danska ipak slijedeće godine dati dozvolu za njegovu izgradnju.

 

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI