Manipulira li Kina svjetskim tržištem?

Jačanje dolara, rast prihoda na dužničkom tržištu i rasprodaja na tržištima u razvoju – sve je to povezano s izjavama američkih Federalnih rezervi, objavom detalja Trumpove porezne reforme i političke nestabilnosti u Europi. Međutim, što ako iza svega nabrojanog ipak stoji Kineska narodna banka?

Tim se pitanjem bave analitičari banke Societe General. Ali prije toga podsjetimo o onom o čemu je Geopolitika.News već pisala ovoga mjeseca: minimum indeksa dolara (DXY) dosegnut je 8. rujna, a tog je dana zabilježen i minimum dolara u odnosu na offshorni juan. Međutim, već idućeg tjedna počelo je snažno jačanje dolara, što se, međutim, dogodilo nakon što je kineska vlada 9. i 10. rujna odustala od dviju mjera koje su bile usmjerene na jačanje juana.

Analitičari Societe General upravo se uslanjaju na gore navedene podatke i grade teoriju prema kojoj iza svih posljednjih događaja na financijskim tržištima treba tražiti „ruku“ kineskog regulatora.

Neovisno o padu juana u rujnu, njegov tečaj u odnosu na dolar na godišnjoj je razini ojačao za 4%. Međutim, navodi se dalje, to je tek dio priče. Tečaj juana treba gledati ne samo kroz usporedbu s dolarom već i s valutnom košaricom glavnih tržišnih igrača (EU, Japan, Velika Britanija) tj. na tzv. procijenjeni tečaj kineske valute. I upravo tu juan stoji čak jeftinije nego krajem 2016.g., a u usporedbi s maksimum 2015.g. čak i puno jeftinije.

Stručnjaci Societe General primjećuju odličan posao Kineza na valutnom tržištu. Još početkom godine, kada je američki predsjednik Donald Trump optužio Kinu za manipuliranje valutnim tečajem i nedobronamjerno trgovanje, bilo je jasno kako će se daljnji rast tečaja dolara prema juanu prekinuti. Međutim, u pomoć Kinezima došao je rast eura i posljedično slabljenje dolara na vanjskom tržištu.



Slabi dolar uzrokovao je pad kineskih deviznih rezervi. Službeni podatci pokazuju kako se te rezerve polako oporavljaju. Postoji teorija prema kojoj Kina namjerno kupuje kako ne bi došlo do brzog jačanja juana. Osim toga, kupujući desetljetne američke državne obveznice, Kina snižava njihovu vrijednost. Njihova slabija vrijednost u SAD-u je uzrokovala pad tečaja dolara što je omogućilo ostalim valutama iz „kineske košarice“ porast u odnosu na juan.

Moguće je kako Kinezi mirno i sustavno trguju deviznim parom EUR/USD, kako bi izbalansirali svoje devizne rezerve, ne dopuštajući tako bilo kakvu korekciju, pričemu je tečaj eura prema juanu dosegao razinu koja nije zabilježena još od 2014. godine.

Dakle, jačanje kineskih deviznih rezervi dovelo je do pada vrijednosti američkih obveznica i tečaja dolara i ojačalo je druge visokoprofitabilne valute. Ali izmjena politike Kineske narodne banke od 8. rujna predstavlja prijelomnu točku i odmak od dosadašnje prakse. Promjena politike signalizira završetak jačanja juana i utrke na financijskom tržištu, a također i snažnih ostalih valuta i eura. Analitičari se pitaju, može li se izvesti zaključak, kako će, čim tečaj USD/CNY prestane rasti, valute zemalja u razvoju i euro iznova početi jačati?

 

 

 

Original možete pronaći na geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI