Na upit novinara „hoćemo li idućih šest godina gledati starog ili nekog novog Putina“, Putin je zagonetno odgovorio: „Svi se mi mijenjamo.“
Nakon održanih nedjeljnih (18.3.) predsjedničkih izbora u Ruskoj Federaciji i pobrojanih 99,84% glasova, briljantnu, gotovo plebiscitarnu pobjedu, očekivano je ostvario dosadašnji predsjednik Vladimir Putin, osvojivši 76,66% glasova birača, što je rekordni broj od utemeljenja suvremene Rusije nakon raspada SSSR-a. Time je osigurao svoj ukupno četvrti predsjednički mandat, koji će trajati 6 godina. Izlaznost je iznosila visokih 67,47%, ili 73,36 milijuna birača.
Ruska Središnja izborna komisija (CIK) priopćila je također, kako je za Putina glasovalo ukupno 56 206 514 birača. Drugo mjesto osvojio je kandidat Komunističke partije RF Pavel Grudinin s 11.9%, a na trećem mjestu je vođa ruske desne Liberalno-demokratske stranke Vladimir Zhirinovski, koji je osvojio 5,66% glasova. On je ujedno i rekorder po broju kandidatura na dužnost ruskog predsjednika, a ovo mu je bio šesti pokušaj, pri čemu je sinoć izjavio kako se više nikada neće kandidirati na funkciju šefa države. Od ostalih kandidata (bilo ih je ukupno sedam) spomenut ćemo četvrtu poziciju Ksenie Sobchak (kćer bivšeg gradonačelnika Sankt Peterburga s kraja 80.-ih godina prošlog stoljeća), koja je osvojila 1,67% glasova, i vođu stranke „Yabloko“ Grigorya Evlinskog, koji je dobio 1,04% glasova birača.
Ono u čemu se slaže velika većina politiologa jest to, da je Putinova pobjeda neupitna i da tako visok rezultat nikada ne može biti posljedica izborne tehnologije, propagandnih aktivnosti i sl. Ruska „zaluđenost“ Putinom bila je vidljiva na svakom kutku Rusije. Ipak, ona je možda najupečatljivije bila prikazana snimkom od kilometar (preciznije 800 metara) duge kolone ruskih turista u tajlandskom turističkom središtu Puketu, koji su, iako na odmoru, satima čekali ispred ruskog konzulata da obave svoju građansku dužnost. Slično je bilo i u mnogim europskim gradovima, Berlinu, Munchenu, Parizu…, a treba dodati, kako su ukrajinske snage sigurnosti onemogućile biračima u toj zemlji koji imaju rusko državljanstvo pristup ruskim konzularnim predstavništvima u Kijevu, Harkovu i Odesi, što je otvoreno kršenje međunarodnih pravnih normi kada su u pitanju izbori. Ovaj izborni rezultat predstavlja i težak udarac za rusku Komunističku partiju, čiji je kontroverzni kandidat Grudinin (njegovo imenovanje za predsjedničkog kandidata od strane dugovječnog vođe KP Genadija Zjuganova izazvalo je velike dubioze i podjele u toj stranci) doživio nikad lošiji rezultat po KP, tako da pojedini ruski politolozi ovo smatraju i početkom nestanka KP iz ruskog političkog života.
Putinovu uvjerljivu pobjedu Zapad će vjerojatno morati prihvatiti kao punu realnost, a ne ju pokušavati osporavati i kao ranije je ocrnjivati različitim izvješćima o izbornim nepravilnostima ili galamom propalih političara. Upravo to već jučer čini oporbeni političar Navalni koji na izborima nije mogao sudjelovati zbog pravomoćne sudske presude. Naime, ruski zakon iz 1993.g. brani sudjelovanje na izborima pravomoćno osuđenim osobama. On govori o pritiscima vlade na birače, laganju o broju izlaznosti birača i td. Međutim, za visoku Putinovu pobjedu definitivno nisu bili nužni nikakvi falsificirani podatci, štoviše. Nemali broj analitičara ukazuje kako su upravo posljednji pritisci Zapada, prije svega Velike Britanije (trovanje dvostrukog špijuna Skripala) na Rusiju Putinu moguće dali i dodatnih 5-10% glasova, a svakako su pridonijeli još većoj mobilizaciji birača tj. izlaznosti.
Na sinoć održanoj konferenciji za novinare, novi stari ruski predsjednik izrekao je nekoliko važnih riječi: neće odstraniti izborne gubitnike već će ih sve, skupa s njihovim biračkim tijelom pozvati na zajednički rad prema ostvarenju zacrtanog gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje na posve novu razinu; najavio je promjene vlade iako nije decidirano kazao koja će biti sudbina dosadašnjeg premijera i njegovog bliskog suradnika Dmitrija Medvedeva. A ono što je ostalo u pozadini raznih medijskih izvješća, a zapravo je vrlo interesantno, bio je Putinov odgovor na posljednje novinarsko pitanje, „hoćemo li idućih šest godina gledati starog ili nekog novog Putina“, kada je Putin kratko odgovorio: „Svi se mi mijenjamo.“ U kojem će smijeru ići ta moguća Putinova promjena ili se tu radi samo o njegovom novom signalu Zapadu na rusku spremnost za suradnju (koja je ne jednom od Putina i do sada bila izražavana, uz uvjet poštivanja temeljnih ruskih nasionalnih interesa), vjerojatno je i najveća zagonetka nakon jučerašnjih izbora u najvećoj zemlji svijeta, s 11 vremenskih zona.
Original možete pronaći na geopolitika.news