Promjene vojno-političkih odnosa na Bliskom istoku od 20.-26. 11. 2018. g. Rusija gradi vojnu bazu na Crvenom moru?

0
108

Rusiju je posjetio predsjednik Sudana O. Al-Bashir, koji je s ruskim Ministarstvom obrane dogovorio modernizaciju sudanskih oružanih snaga, a s predsjednikom Putinom i ministrom Šojgu razgovarao o mogućnosti izgradnje ruske vojne baze u Sudanu.

Samit triju zemalja, Rusije, Turske i Irana u Sočiju, i teroristički napad na egipatskom Sinaju, dominantni su događaji prošloga tjedna u regiji.

Loading...

U Sočiju je 20. studenog održan sastanak ruskog predsjednika V. Putina i sirijskog čelnika B. Asada na kojem su „pripremili okvir za odluke“ koje su bile usvojene dva dana kasnije na trojnom sastanku čelnika Rusije, Irana i Turske, V. Putina, RT. Erdogana i H. Rouhanija. U zajedničkoj izjavi trojice državnika određene su prioritetne sfere suradnje triju strana po sirijskoj problematici tj. načini riješenja tamošnjeg sukoba. Dogovoren je nastavak suradnje oko konačnog uništenja „Islamske države“ i koordinacije poteza za smanjenje nasilja u Siriji. Pritom je rečeno, kako „niti jedna politička inicijativa, uključno i zone deeskalacije, ne smiju podrivati suverenitet, jedinstvo i cjelovitost Sirije“. Dogovoren je nastavak suradnje triju zemalja u formatu Astanskih pregovora, a pružena je i potpora organizaciji Kongresa sirijskog nacionalnog dijaloga u Sočiju. Treba naglasiti kako je ruski predsjednik o glavnim rezultatima samita telefonski izvjestio čelnike SAD-a, Saudijske Arabije, Izraela, Egipta i  Katara. Predsjednik Erdogan je kazao kako već u skoro vrijeme očekuje „pozitivne efekte“ usvojenih odluka i najavio održavanje ovakvih trojnih sastanaka na vrhu između triju država „jednom ili dva puta mjesečno“. Predsjednik Rouhani je sirijskog čelnika Asada uvjerio kako će Iran podupirati Siriju u borbi protiv terorizma, a sirijsko MVP je odobrilo usvojene odluke na spomenutom samitu.

Američki predsjednik D. Trump i turski vođa Erdogan telefonski su razgovarali 24.11. i naglasili „važnost provedbe rezolucije 2254 VS UN-a, pri tom podržavši ženevski proces pod agendom UN-a, kako bi se mirnim putom završio građanski rat“ u Siriji. Trump je Erdogana upoznao o predstojećim promjenama glede pružanja potpore američkim saveznicima u Siriji, mogućoj isporuci američkih proturaketnih sustava Turskoj, kao i stanju oko izručenja turskog oporbenog disidenta F. Gulena. Trump je obećao, prema riječima turskog ministra vanjskih poslova M. Chavushoglua, zaustaviti isporuke oružja sirijskim Kurdima unutar postrojbi YPG.

Nedugo nakon završetka samita u Sočiju, od 22.-24.11. u saudijskom glavnom gradu Rijadu održana je konferencija sirijske oporbe na kojoj je izabrana zajednička delegacija za neposredne pregovore sa sirijskom vladom, koji počinju 28.11. u Ženevi. Većinu članova delegacije čine predstavnici prosaudijskog Visokog pregovaračkog vijeća i oružanih organizacija koje vode borbu protiv vlade u Damasku. Ovdje treba napomenuti, kako su prije dolaska u Rijad iz Visokog pregovaračkog vijeća smjenjeni njegov dotadašnji čelnik R. Hidžab i još deset njegovih suradnika. Pa iako su novi predstavnici  pozvali na pregovore „bez prethodnih uvijeta s bilo koje strane“, naknadno su ukazali na „nužnost odlaska Asada s otpočinjanjem prijelaznog razdoblja“. Oni također „odbacuju bilo čije miješanje izvana, poglavito sa strane Irana“, i optužuju Teheran za „širenje terorizma i demografskih promijena u regiji“.

Što se tiče vojnog stanja na sirijskom terenu, nastavljene su borbe sirijske vojske i ekstremističkih snaga. Dana 20.11. u potpunosti je oslobođen Abu-Kamal, strateški važan grad na granici s Irakom i posljednje veće uporište ISIL-a u Siriji. Sirijska vojska nastavlja operacije uzduž desne obale Eufrata, prema ranije oslobođenom gradu Al-Mayadinu. Pomoć iz zraka im pružaju ruski strateški zrakoplovi Tu-22M3. Zapovjednik Glavnog stožera ruskih OS general V. Gerasimov, izjavio je 21.11. kako se približava završetak aktivne faze ruske protuterorističke operacije u Siriji, kao i to, da će dio ruske vojske i dalje ostati u toj zemlji ali u osjetno manjem broju. To će se dogoditi „do kraja godine“.

Istodobno, SAD ne planiraju povlačiti svoje vojnike iz Sirije nakon uništenja „Islamske države“ i namjeravaju osnovati novu vladu na sjeveru te zemlje, priopćio je The Washington Post. Washington smatra, piše taj medij, kako bi nagli odlazak američkih vojnika mogao pomoći B. Asadu „završiti okupaciju sirijskog teritorija“ i zajamčiti njegovo „političko preživljavanje“. „To je ishod koji bi bio pobjeda Irana“, a kako bi se to izbjeglo, Amerikanci namjeravaju zadržati vojnu nazočnost na sjeveru Sirije i tamo organizirati lokalnu vladu, nezavisnu od vlade B. Asada. Priopćeno je kako broj američkih vojnika u Siriji iznosi oko 2000, a ne 500, kako se to ranije smatralo. S druge strane, zpovjednik iranskog Korpusa straže islamske revolucije general M.A. Jafari, izjavio je 23.11. kako će vojne snage Irana ostati u Siriji i nakon završetka vojnih aktivnosti u toj zemlji. Kazao je kako će one „igrati važnu ulogu u uspostavi režima potpunog i završnog prekida vatre“.

Egipat:

Na sjeveru Sinajskog poluotoka je 24.11. izvršen najveći teroristički napad u povijesti te zemlje, na sufitsku džamiju u naselju Er-Rauda, u vrijeme molitve u petak. Poginulo je čak 305 osoba, a još 128 ih je ranjeno. Grupa terorista, njih 20-30, najprije su detonirali eksploziv u unutrašnjosti džamije, nakon čega su počeli pucati na uspaničene ljude. Pri tom su imali zastave „Islamske države“. Moguće je kako iza napada stoji organizacija „Ansar Beit al-Maqdis“, odana „Islamskoj državi“. Vlada u Kairu ubrzo je pokrenula vojnu operaciju „Osveta za mučenike“ usmjerenu za uništenje terorista na sjeveru i središtu Sinaja, u kojoj sudjeluju zračne snage i specijalne postrojbe policije.

Vođe najvećih beduinskih plemena Sinaja nakon terorističkog napada su priopćili, kako su odlučili ne pridržavati se tradicionalnih klanovskih granica radi pomoći egipatskoj vojsci za što veću učinkovitost u borbi protiv terorizma.

Libanon:

Nakon iznenadne ostavke, podnesene 4. studenog u Rijadu, u glavni grad Libanona, Bejrut, 22.11. vratio se premijer R. Hariri i izjavio kako odustaje od tog svog čina i da će dužnost premijera nastaviti obnašati do svibnja 2018.g., kada će se u zemlji održati parlamentarni izbori. Najavio je i svoju suradnju s predsjednikom Libanona M. Aounom, kako bi „očuvao Libanon od okružujućeg ognja sukoba“. 26.11. Hariri je izjavio kako neće stati uz pozicije „Hezbollaha“ je ta organizacije „šteti našoj arapskoj braći i utječe na stabilnost i sigurnost zemlje“.

Sudan:

Za obične promatrače pomalo neočekivano, 23. i 24. studenog Rusiju je posjetio predsjednik Sudana O. Al-Bashir, a razgovarao je s ruskim čelnikom V. Putinom, premijerom D. Medvedevom i ministrom obrane S. Šojgu. Sudanski čelnik se zahvalio Rusiji za potporu na međunarodnoj razini i izjavio: „Mi možemo primijetiti veliku bliskost pozicija (naših zemalja) oko mnogih pitanja.“ Sudan se dogovorio s ruskim Ministarstvom obrane o modernizaciji njegovih oružanih snaga, a s predsjednikom Putinom i ministrom Šojgu predsjednik Al-Bashir je razgovarao o mogućnosti izgradnje ruske vojne baze u Sudanu. Potpisano je i više sporazuma i memoranduma o suradnji u sferi gospodarstva, obrazovanja i td.

Ovdje moramo spomenuti kako se Sudan već godinama nalazi pod režimom američkih sankcija zbog potpore terorizmu, a posljednjih godinu-dvije Washington spominje mogućnost njihova ukidanja, pa opet tu mogućnost odbacje i td. Novo zbližavanje Sudana s Rusijom (iako dvije zemlje još od ranije imaju dobre odnose) također potvrđuje teze Geopolitika.Newsa, kako se Moskva, temeljem rastućih američkih proturuskih sankcija i pokretanja svojevrsnog totalnog „rata“ (izuzev onog vojnog) protiv Rusije, okrenula ostvarivanju svojih zakulisnih upozorenja datih Washingtonu, kako će se Rusija suprostavljati američkim interesima u svim ključnim svjetskim žarištima. Moskva je svjesna da Americi ne može parirati u sankcijskom i protusankcijskom ratu zbog nesrazmjera snaga njihovih gospodarstava u korist onog američkog. Ali ondje gdje Rusija SAD-u može maksimalno zagorčavati život jesu krizna žarišta i ruska vojna i politička nazočnost na tim područjima, I ta se politika već ostvaruje – od Sirije i Bliskog istoka općenito (uključno, a možda i ponajviše Iran), Ukrajine, Sjeverne Koreje, Afganistana, a sada i istoka Afrike. Koliko smo uspjeli doznati, Rusija možebitno planira otvaranje svoje pomorske baze na sudanskoj obali strateško važnog Crvenog mora. Općenito, Sudan je strateški važna zemlja, bogata naftom i rudnim bogatstvima, uključno i zlatom, koja se, nakon odcjepljivanja Južnog Sudana pod „kapom“ SAD-a i američkog sankcijskog pritiska na Kartum, okrenula snažnoj suradnji s Kinom. Sudan je također država kroz koju prolazi veliki dio afričkih izbjeglica na libijski teritorij, odakle se oni dalje prebacuju prema EU.

Ovim vijestima svakako treba pridodati i kako je Iran dobio dozvolu kineske vlade za korištenje kineske vojne baze u Džibutiju za svoje zrakoplove, a uskoro se to očekuje i za iranske vojne brodove. Dakle, težište geostrateške pozicioniranosti i borbe velikih svjetskih igrača sve se više prebacuje i prema istoku Afrike i osiguranju tamošnjih prometnih putova, prije svega onog pomorskog – kroz Crveno more.

Irak:

Irački Vrhovni sud je 20.11. neustavnim proiglasio referendum o nezavisnosti Iračkog Kurdistana, održan 25. rujna.

21. studenog, premijer H. Abadi objavio je potpunu pobjedu nad „Islamskom državom“ u Iraku, pri čemu još ostaje zadaća „čišćenja pustinjskih zona regije Anbar od terorista“. Istodobno je upozorio kako ISIL-ovci mogu nastaviti s izvođenjem terorističkih napada, koristeći se političkim nesuglasjima u Iraku. 23. studenog iračka vojska počela je operaciju čišćenja zapadnih pustinjskih dijelova regija Salah-ad-Din, Ninava i Anbar.

Turska:

Ankara ne planira rušiti veze s NATO savezom nakon incidenta na vojnoj vježbi tog saveza u Norveškoj, kada su kao uvjetni protivnici  vojnika NATO-a stavljene fotografije predsjednika Erdogana i utemeljitelja sekularne Turske K. Ataturka, izjavio je 21.11. glasnogovornik turskog predsjednika. Podsjećamo, nakon tog incidenta Turska je u znak prosvijeda povukla 40 svojih vojnika koji su sudjelovali u toj vojnoj vježbi.

Turska u svojim odnosima s Rusijom ne vidi alternativu partnerstvu s NATO savezom, SAD-om i EU i ne smatra kako ne smije biti stavljena pred izbor, izjavio je 23.11. šef turske diplomacije M. Chavushoglu.

Saudijska Arabija:

26. studenog, u Rijadu je održano prvo zasijedanje ministara obrane 41 države koje sudjeluju u Islamskoj vojnoj protuterorističkoj koaliciji, osnovanoj u prosincu 2015.g.. Glavne teme bile su „jačanje suradnje i integracija unutar saveza i stvarno ujedinjenje napora islamskih zemalja u oružanom suprostavljanju terorizmu“. U završnoj izjavi  govori se o „namjeri učvršćenja napora za zajedničku borbu protiv terorizma“.

Original možete pronaći na geopolitika.news