Foto: The Times of Baltic
I dalje s povećanom pozornošću pratimo rastuću napetost u akvatoriju Crnog mora, u koje NATO savez sve intenzivnije šalje svoje brodove koji sudjeluju u izvođenju sve češćih vojnih vježbi sa svojim regionalnim partnerima, dok ruska strana, za uzvrat, pojačanom pozornošću i protumjerama vojnog karaktera slijedi za njihovim aktivnostima, a što sve skupa dodatno pojačava ionako prilično nestabilnu situaciju. Jer crnomorska regija, ne zaboravimo, neposredno se naslanja na sve kaotičniju bliskoistočnu regiju, što nikako nije zanemarivo. Štoviše! Upravo kroz Crno more i tjesnace Bospor i Dardanele, koje nadzire Turska (članica NATO saveza, ali i sve veća strateška partnerica Rusije, ne samo po pitanju rješenja sirijske krize), vojni brodovi i podmornice ruske Crnomorske flote ulaze u Sredozemno more gdje aktivno sudjeluju u vojnim operacijama u Siriji ili samo patroliraju Istočnim Sredozemljem i Crvenim morem, kao jasan znak nove ruske bliskoistočne strategije, usmjerene na jačanje svog utjecaja u toj, za Moskvu strateški ključnoj regiji.
Prije nekoliko dana zapovjedništvo američkih snaga u Europi (EUCOM) uputilo je prosvjed Rusiji zbog pojačanih aktivnosti njezinih oružanih snaga i vojno-tehničkih sustava u odnosu na američki brod USS Ross, koji je nedavno uplovio u Crno more (o čemu smo već pisali, vidi poveznicu ispod teksta), a Rusija, kao protumjeru, odmah pokrenula pojačane aktivnosti radio-elektroničkog nadzora i aktiviranje fizičkog praćenja njegovih aktivnosti kroz svoje protubrodske obalne raketne sustave, zračne snage i dva broda iz sastava Crnomorske flote koja su konstantno u pratnji spomenutog američkog broda. Američko zapovjedništvo, kako prenosi New York Times, prosvjeduje zbog tih ruskih poteza, navodeći, kako USS Ross nema mogućnosti učinkovite zaštite od eventualnih ruskih napada i da, kao takav, ne predstavlja nikakvu opasnost za Rusiju i njezine snage u regiji. Ono također tvrdi kako je američki brod uplovio u Crno more s jasno i javno naznačenom zadaćom sudjelovanja u vojnim vježbama s državama partnerima koje imaju izlaz na Crno more, kao i to, da se Rusija ponaša kao da je isključivi vlasnik crnomorskog akvatorija, a da su svi ostali neželjeni gosti.
Međutim, ruska strana polazi od druge logike i podsjeća na nedavne izjave američke veleposlanice u NATO savezu, ali i na odluke sa summita NATO saveza u Washingtonu, u kojima, između ostalog ,stoji, kako će NATO jačati svoju nazočnost u Crnom moru zbog tamošnjeg jačanja ruskih vojnih potencijala, ali i kao pomoć Ukrajini u osiguranju slobodne plovidbe njezinih brodova kroz Kerčska vrata.
A upravo ovo posljednje je i bit svega tj. glavni uzrok zbog kojeg Rusija i reagira na način koji se ne sviđa američkom europskom zapovjedništvu. Rusija, naime, tvrdi kako je prolaz kroz Kerčska vrata ionako za sve slobodan, ali da se moraju poštivati pravila prolaska koja su svima poznata i tiču se prethodnih najava nadležnim ruskim tijelima, slično kako je to i u brojnim morskim tjesnacima diljem svijeta koji su pod suverenitetom pojedinih država. Međutim, ovdje je spor u tome, što je Rusija, nakon prisvajanja Krima, automatski ovladala i čitavim prostorom kerčskih vrata i krimskih teritorijalnih voda, a sa čim se pomiriti ne žele niti Ukrajina niti Zapad u cjelini, koji nastavljaju Krim smatrati dijelom ukrajinskog teritorija. Dakle, čitav spor, o kojem smo upravo govorili, je političke i pravne, a ne vojne prirode. Jer stvarne zabrane prolaza stranim brodovima u Azovsko more nema, jedino što je procedura njihovoga prolaska od 2014.g. drukčija. Naravno, Rusija si u novonastalim okolnostima zadržava pravo i pregledavanja brodova, prema potrebi, a sve to skupa iritira suprotnu stranu. Međutim to je ruska pozicija od koje ona ne može, sve i da hoće odustati dok je god Krim dio njezinog državnog teritorija (a to će ostati još jako dugo), jer tako nalažu njezini zakoni koji su u skladu s međunarodnim pravnim propisima iz sfere pomorstva, ali sada prošireni na krimski teritorij i akvatorij, kojih se mora pridržavati.
A da se stanje neće tek tako primiriti, odnosno, da će NATO nastaviti svoje – sve intenzivnije aktivnosti u Crnom moru, svjedoči i današnja vijest, prema kojoj je u to more uplovio vojni brod britanske mornarice HMS Echo, namjenjen za obavještajna izviđanja, očito, sukladno najavama s washingtonskog summita NATO saveza o jačanju, između ostalog, i obavještajnog nadzora u crnomorskoj regiji. Navodno je uplovljavanje britanskog broda bilo planirano još za kraj ožujka, ali je bilo odgođeno zbog nekih tehničkih problema. Taj je brod 18. prosinca prošle godine već bio u Crnom moru, kada je uplovio u ukrajinsku luku Odessa, gdje je obavio određene manevre s ukrajinskim vojnim brodom „Getman Sagaidachny“. HMS Echo nije snažnije naoružani brod, i posjeduje jedino top Mk44. Iako je Ujedinjeno Kraljevstvo najavljivalo kako će taj brod u Crnom moru ostati za dugo, ipak je na kraju ispoštovana konvencija o pravu uplovljavanja i dužini boravka u Crnom moru vojnih brodova država koje na njega nemaju izlaz i prema kojoj se oni tamo mogu zadržati najviše tri tjedna, te je britanski brod isplovio iz regije sukladno spomenutim pravilima.
Original možete pronaći na www.geopolitika.news