Zoran Meter: PUTINOV POSJET SRBIJI: „Bolje Mig-29 u ruci nego F-16 Barack na grani!“ (Video)

Je li Srbija, nakon današnjeg posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu i prethodnih neuspješnih pregovora s Kosovom (čitaj SAD-om) o razmjeni teritorija po etničkom načelu u zamjenu za srpsko priznanje kosovske nezavisnosti, i konačno izabrala svoj put – onaj, okrenut svekolikoj suradnji s Rusijom? I ima li, zapravo, Beograd još uvijek manevarskog prostora za postizanje svojih glavnih nacionalnih ciljeva levitirajući, poput negdašnje SFRJ kroz platformu pokreta nesvrstanih, između Istoka i Zapada tj. svojih ambicija za ulaskom u euroatlatske integracije i nastavka političke, gospodarske i vojne suradnje s Rusijom? Odgovor ću prepustiti vama nakon kraće analize rusko-srpskih gospodarskih i političkih odnosa u sjeni današnjeg posjeta ruske visoke državne delegacije na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom toj zemlji, koji se odvijao u dva formata – uskom i širokom.

Ali najprije malo simbolike – Putinov predsjednički zrakoplov u srpskom su zračnom prostoru dočekala i u beogradsku zračnu luku prepratila dva Miga-29 srpskog ratnog zrakoplovstva, koje im je ne tako davno Rusija isporučila u sklopu međusobne vojno-tehničke suradnje. Srbi, možda i s pravom, ovih dana mogu slobodno u šali govoriti: „bolje Mig-29 u ruci nego F-16 Barack na grani“. Ali to je jedna sasvim druga tema od ove današnje, koja itekako baca sjenu na stvarnu prirodu hrvatskog statusa pouzdanog američkog vojnog i političkog savezništva, koje bi moralo (makar i prividno ako već nije moguće u stvarnosti) biti dvostrano, ali sada puno prije liči na klasično podaništvo i sluganstvo zbog čega se ovih dana trese cjelokupna politička i medijska scena u našoj zemlji. Ali o tome ipak neki drugi put. A sada se ipak okrenimo stvarnoj temi ovog članka.

Rusija je spremna povećati isporuke plina Srbiji i razmatra mogućnost produljenja plinovoda „Turski tok“ i u Srbiju; Moskva razmatra mogućnost prijelaza u naplatu nacionlnim valutama pri svojim investicijama u Srbiju; dvije zemlje potpisuju sporazume o industrijskoj, visoko-tehnološkoj, obrazovnoj, kulturnoj i drugoj suradnji i td. Ovo su neke od osnovnih smjernica pregleda koji slijedi:

Trgovinska razmjena izmneđu Rusije i Srbije u 2017.g. iznosila je 2 milijarde dolara ili 23,1% više nego godinu ranije, a u razdoblju siječanj-studeni 2018. iznosi 1,9 mlrd dolara, što je porast za 2,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome su sfere gospodarske razmjene sve više diversificirane pa se, osim uobičajene energetike, radi i o mnogim drugim gospodarskim segmentima međusobne suradnje. Rusija, osim energenata, izvozi u Srbiju mineralne rude, kemijske proizvode, a iz Srbije uvozi prehrambene i poljoprivredne proizvode, tekstil i obuću.

Analitičari  jedne i druge strane smatraju kako će se gospodarska razmjena još više povećati nakon uspostave zone slobodne trgovine između Srbije i Euroazijske ekonomske zajednice, za koju se Moskva nada kako će biti sporazumno potpisana još tijekom ove godine. Srpski uvoz iz Rusije porastao je za 30%, tvrdi danas predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić u razgovoru s predsjednikom RF Vladimirom Putinom, naglasivši, kako je novi smjer međusobne suradnje onaj u sferi inovacijske i IT tehnologije.



Srpsko gospodarstvo polučilo je već više od 4 milijarde dolara ruskih investicija (u što ulaze i one posredstvom trećih zemalja). Rusija aktivno razmišlja o prijelazu u nacionalne valute pri naplatama vezanim uz ruske investicije. O tome je u Beogradu danas govorio predsjednik Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitriev.

Suradnja u sferi energetike jedna je od ključnih u ukupnim rusko-srpskim gospodarskim odnosima. Prošle je godine ruski Gazprom isporučio Srbiji više od 2,5 milijardi m3 plina, u usporedbi s 2017.g. kada je ta količina iznosila 2,1 mlrd m3 plina i trenutačno se bavi modernizacijom srpskih podzemnih spremnika toga energenta. Gazprom do 2021. g. u Srbiju želi isporučivati 3,5 milijardi m3 plina i proširiti kapacitet podzemnog spremnika Banatski dvor, sa sadašnjih  450 milijuna na 850 milijuna m3 plina,  kao i proširiti kapacitet ukupne transportne plinske infrastrukture Srbije za osiguranje energetske stabilnosti Srbije i  čitave balkanske regije (maloprijašnje riječi ruskog predsjednika Putina s konferencije za medije). Tako je danas u Beogradu ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio kako je njegova zemlja spremna i dodatno povećati izvoz plina Srbiji jer ona nije samo korisnica već i daljnji isporučitelj ruskog plina u susjedne zemlje. Sada se razmatraju dva smjera povećanja isporuke, između ostalog i ono kroz Bugarsku za Srbiju i dalje za Mađarsku (drugi krak rusko-turskog plinovoda „Turski tok“). Jedan od najvećih ruskih investitora u Srbiju je „Gazprom Neft“, koji je vlasnik 56% dionica NIS-a (Naftna industrija Srbije), Srbija raspolaže s 30% dionica, a 16% imaju ostali, manji dioničari. Prije ulaska ruskog investitora, koji je u nju uložio 3 milijarde dolara, ta je srpska tvrtka bila na granici bankrota, a danas je najveći porezni uplatitelj u državni proračun. „Gazprom Neft“, sukldno današnjim sporazumu, do 2025 g. investirat će i dodatnih 1,4 milijarde dolara u NIS.

U Srbiji aktivno radi i ruska Sberbanka i razne druge velike državne industrijske tvrtke. Ruska tvrtka za elektroenergiju „Rosseti“ potpisala je danas u Beogradu memorandum o zajedničkom razvoju električne energije i mrežnih sustava, dok je ruska državna željeznička tvrtka potpisala ugovor sa srpskom tvrtkom „Infrastrukture železnica Srbije“ o obnovi srpskih željeznica za iznos od 230 milijuna eura. Danas se očekuje i potpisivanje međusobnih sporazuma o suradnji u sferi vanjske politike, obrazovanja, kulture i td.

I za kraj, najzvučnija vijest, upravo stigla s nedavno završene zajedničke konferencije za medije ruskog i srpskog predsjednika:  Vladimir Putin je kazao kako je Rusija spremna uložiti 1,4 milijardu dolara za spajanje Srbije s drugim krakom plinovoda „Turski tok“ i njegovu daljnju izgradnju prema ostalim europskim zemljama. Međutim, Putin je odmah dodao i već često ponavljanu rečenicu od strane službene Moskve, kako će ta odluka ovisiti i o drugim zemljama. Prije svega misli na Bugarsku koja je članica EU i zbog koje Moskva, nakon bugarskog političkog stopiranja (pod pritiskom Washingtona i Bruxellesa 2014.g. zbog ukrajinskog sukoba) već započete gradnje plinovoda „Južni tok“, više ne želi preuzimati nove financijske rizike bez prethodnih odgovarajućih jamstava od strane Bruxellesa. Sve to neovisno o tome što danas cjelokupni  bugarski državni vrh želi da drugi  krak plinovoda „Turski tok“ prolazi upravo kroz bugarski teritorij, a ne kroz Grčku. Ali želje više ne pomažu, a cijena podaničke politke prije ili kasnije dolazi na naplatu. Sofija više sama ne odlučuje o svojoj sudbini, bar kada je riječ o unosnim energetskim poslovima s Rusijom koja sada i „na hladno puše“.

A ispod teksta možete u živo pratiti prijam Vladimira Putina od strane srpskih građana, pa će vam odgovri na pitanja s početka teksta biti puno jasniji.

https://www.youtube.com/watch?v=r-THttz8-4Y

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI