Svega tjedan dana uoči početka summita stigao je još jedan udarac jedinstvu G7: američki čelnik Donald Trump predložio je povratak Rusije u sastav G7 tj. G8 na summitu slijedeće godine. Međutim niz čelnika EU istupio je protiv takvoga prijedloga. Konkretno, protiv su oni glavni – Boris Johnson i Angela Merkel, koji su na jučer održanoj zajedničkoj konferenciji za medije u Berlinu iskazali svoje protivljenje Trumpovom prijedlogu. I dok je Johnson podsjećao na rusku „umješanost“ u trovanje kemijskim oružjem na britanskom tlu i na krizu u Ukrajini i druge točke u svijetu, Merkel je bila puno pragmatičnija, kazavši samo, kako još nema dovoljno napretka u odnosu na 2014.g. i kako se još nisu stekli uvijeti za povratak Rusije u klub G7. A sve je ovo zanimljivo i u kontekstu da sama Moskva više uopće ne preferira svoju reintegraciju u taj tzv. elitni klub. … Moskva se ne želi dati ucjenjivati politikom „mrkve i btine“, u kojoj bi „mrkva“ bila G8, a „batina“ njezino odustajanje od pojednih ključnih nacionalnih interesa koje sada štiti na prostorima izvan svoga teritorija (kao što to već odavno čine i SAD-a), prije svega u Siriji i istoku Ukrajine, ali i u odnosima s Kinom, Venezuelom i Iranom. Zato Trumpove najave o potrebi vraćanja Rusije u G8, preciznije „u krilo“ Zapada, u sadašnjim globalnim uvjetima služe isključivo kao „igra“ oko „prijestolja“ u samom „elitnom“ klubu G7. Klubu – kojemu tek predstoji riješiti probleme unutar samoga sebe, a da bi uopće mogao značajnije utjecati na riješenje globalnih problema, koji su uistinu golemi i kojih je jako puno.
Predstojeći summit G7 u Francuskoj održat će se u sjeni velikih nesuglasica između vođa „velike sedmorice“ oko kriznih pitanja i budućeg razvoja svjetskih država.
Na konferenciji za medije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uoči summita G7 koji će se održati od 24.-26. kolovoza u prestižnom francuskom odmaralištu Biarritzu, francuski je vođa izjavio kako se u svijetu događa „vrlo duboka kriza demokracije“, a govorio je i o „krizi kapitalizma“ i „krizi nejednakosti“. Također je kazao kako bi objava zajedničke izjave u takvim okolnostima bila „besmisleni“ korak.
Ovdje bismo dodali, kako će, drugim riječima, ovo biti prvi put od 1975.g. i održavanja prvog summita (tada još) G6, da neće biti usvojena zajednička deklaracija, što samo po sebi dovoljno govori o veličini problema. Macron je također govorio i o nesuglasju sa SAD-om oko Pariškog klimatskog sporazuma, kazavši, kako se „predsjednik Trump neće suglasiti s potpisivanjem zajedničkog sporazuma“, u kojem bi se izrazio zajednički stav razvijenih zemalja po tom pitanju.
Summit G7 održat će se u turističkoj destinaciji Biarritz na jugu francuske atlantske obale. Očekuje se da će atmosfera na summitu biti prilično napeta zbog suprostavljenih stavova ne samo oko pitanja klime, već i onima oko Irana ali i u sferi trgovine. Naime, niz članica EU već je objavilo, poput Francuske, ili uskoro planira objaviti uvođenje novih (većih) poreza na velike američke IT-tvrtke, koji će imati neugodne posljedice po američke korporacije. Kao protuodgovor, američki predsjednik Trump zaprijetio je primjenom carina na uvoz francuskih vina. Osim toga SAD i EU još se uvijek nisu uspjele dogovoriti o novom trgovinskom sporazumu. A bez njega SAD mogu uvesti carine i na uvoz europskih automobila. Podsjećamo da je Trump u svibnju ove godine samo odgodio njihovo uvođenje ali ta prijetnja i dalje ostaje „visjeti u zraku“.
U tom kontekstu ne manje važan moment je i Brexit i činjenica da se London i Bruxelles još uvijek nisu uspjeli dogovoriti o sporazumnom izlasku Velike Britanije iz EU. S tim u svezi Boris Johnson je već ranije stigao na europsko kopno, kako bi prije summita G7 obavio pregovore s vodstvom EU, želeći dobiti mogućnost za pokretanje novih pregovora po tom pitanju. Za sada je mogao dobiti samo izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, da „Velika Britanija ima 30 dana“ za prijedlog alternativne varijante oko moguće pojave granice između Sjeverne Irske i Republike Irske nakon Brexita. Niti Macron nije bio puno darežljiviji prema Borisu Johnsonu. Francuski vođa mu je kazao kako za pregovore o preispitivanju uvjeta sporazuma o izlasku Velike Britanije iz EU „nema vremena“.
Ali to još nije sve! Svega tjedan dana uoči početka summita stigao je još jedan udarac jedinstvu G7: američki čelnik Donald Trump predložio je povratak Rusije u sastav G7 tj. G8 na summitu slijedeće godine. Međutim niz čelnika EU istupio je protiv takvoga prijedloga. Konkretno, protiv su oni glavni – Boris Johnson i Angela Merkel, koji su na jučer održanoj zajedničkoj konferenciji za medije u Berlinu iskazali svoje protivljenje Trumpovom prijedlogu. I dok je Johnson podsjećao na rusku „umješanost“ u trovanje kemijskim oružjem na britanskom tlu i na krizu u Ukrajini i druge točke u svijetu, Merkel je bila puno pragmatičnija, kazavši samo, kako još nema dovoljno napretka u odnosu na 2014.g. i kako se još nisu stekli uvijeti za povratak Rusije u klub G7. A sve je ovo zanimljivo i u kontekstu da sama Moskva više uopće ne preferira svoju reintegraciju u taj tzv. elitni klub. Štoviše, kao ključne međunarodne platforme za rješavanje globalnih problema ona već duže vrijeme ističe isključivo summite država G2O ili Vijeće sigurnosti UN-a. Drugim riječima, Moskva se ne želi dati ucjenjivati politikom „mrkve i btine“, u kojoj bi „mrkva“ bila G8, a „batina“ njezino odustajanje od pojednih ključnih nacionalnih interesa koje sada štiti na prostorima izvan svoga teritorija (kao što to već odavno čine i SAD-a), prije svega u Siriji i istoku Ukrajine, ali i u odnosima s Kinom, Venezuelom i Iranom. Zato Trumpove najave o potrebi vraćanja Rusije u G8, preciznije „u krilo“ Zapada, u sadašnjim globalnim uvjetima služe isključivo kao „igra“ oko „prijestolja“ u samom „elitnom“ klubu G7. Klubu – kojemu tek predstoji riješiti probleme unutar samoga sebe, a da bi uopće mogao značajnije utjecati na riješenje globalnih problema, koji su uistinu golemi i kojih je jako puno.
Original možete pronaći na www.geopolitika.news