Danas se strukturnom reformom naziva uvođenje novog poreza

0
448
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Nevjerojatno je da pojedini 'stručnjaci' uvođenje poreza na nekretnine nazivaju reformskom mjerom!? A bit će to udar na srednji sloj stanovništva, onaj koji je podnio najveći teret krize. Promjena razreda i stope u porezu na dohodak nazvana je poreznom reformom.

Plati PDV ili porez na promet nekretnine, komunalni i vodni doprinos, priključak za vodu, struju, plin, lokacijsku i građevinsku dozvolu, komunalnu naknadu, plati PDV opet prilikom održavanja nekretnine – poznata su vam sva ova silna davanja. I na kraju morate plaćati porez na samu nekretninu. Svake godine. E, neće ići. Zahvaljujući hrabroj inicijativi udruge Lipa, stvorila se pozitivna atmosfera protiv primjene Zakona o lokalnim porezima (čitaj: Zakona o porezu na nekretnine), koji je spojio komunalnu naknadu, porez za kuće za odmor i spomenički rentu u jedno davanje, odnosno porez na nekretnine. Zakonodavac je krasno upakirao novi harač u Zakon o lokalnim porezima. I ovo je samo uvod u ono što bi slijedilo poslije 2020. godine, kada bi se porez plaćao po tržišnoj vrijednosti nekretnine. Iako je premijer Plenković javno rekao da je odustao od poreza na nekretnine, Zakon je i dalje na snazi, te se po tome vidi koliko Vlada ne funkcionira i koliko je sve to postalo konfuzno, zbunjujuće, destruktivno.

Premijer je malo prikočio, a medijska kampanja za uvođenje poreza na nekretnine ide dalje. Uslijedili su pokušaji diskreditacije i kompromitiranja čelnika udruge Lipa, kao i ostalih javnih osoba i političara koji su se izjasnili protiv uvođenja poreza na nekretnine. Slično se događalo prilikom sučajeva Franak i Monetizacija autocesta. Oni ekonomski “stručnjaci” koji nisu okusili dana realne ekonomije, niti su u životu nešto konkretno napravili, objavljuju “svoje” pamflete o nužnosti uvođenja poreza na nekretnine. Sjetimo se koliko su isti bili protiv bilo kakvog rješavanja slučajeva Franak i Monetizacija autocesta. Tvrdili su da će konverzija “švicaraca” i odustajanje od “reformskih mjera” narušiti financijsku stabilnost i pogoršati ekonomsko stanje RH. Ugroziti javne financije. A dogodilo se suprotno. Građani su se izvukli iz dužničkog ropstva, više troše, banke još više zarađuju, a prihodi od cestarina već dvije godine dvoznamenkasto rastu.

Loading...

Što planiraju naši srednjevjekovni lokalni sakupljači?

U srijedu se u Večernjaku pojavio komentar kako s porezom na nekretnine uvjeravamo institucije EU-a da namjeravamo provesti reforme i “strukturne pomake”. Ne može porez na nekretnine biti motor za sređivanje katastra, zemljišnih knjiga i ostalih evidencija. Kada su premijeru Plenkoviću objasnili da nije riječ o strukturnim reformama, nego da je moguć pad struktura, da će porez na nekretnine srušiti parlamentarnu većinu, da bi zbog poreza na nekretnine morao ranije na nove izbore, koje bi najvjerojatnije izgubio, posebno u pogrebnoj psihozi novog harača, tek tada je premijer panično povukao ručnu.

Danas je teško nekom samozvanom ekonomskom stručnjaku objasniti da prije uvođenja poreza na nekretnine moramo srediti sve svoje popise, uključujući biračke spiskove. Odbaciti “ortačke ugovore” na razini etniteta. Ugroziti uhodane izborne namještaljke. Ulaskom u sustav poreza na nekretnine ne ostajemo u granicama RH. Ide i lov zemlje domaćina na naše gastarbajtere. Čak su i antički Rimljani znali da u okviru cenzusa moraju provesti pouzdan popis stanovništva i njegove imovine i to nije mogao omesti niti porođaj Majke Božje.

Što planiraju naš glavni poreznjak Zdravko Marić i naši srednjevjekovni lokalni sakupljači? Dojahati na konju na nečije imanje, izvući za kose sluđene žene i djecu iz njihovih domova, odvojiti kokice, svinje, krumpir i kuruzu za sebe, konfiscirati dio posjeda, skinuti vrata ili prozor? Porez na nekretnine ne samo da je duboko nepravedan i kod nas praktično neprovediv, nego je u potpunosti besmislen i nelogičan, u ovome našem neredu i posve apsurdan. Potrebito je specificirati opravdane razloge protiv uvođenja poreza na nekretnine:

(1) Financijski udar na srednji sloj

Porez na nekretnine najviše bi pogodio srednji sloj, upravo onaj koji se u potpunosti izgubio u ovom vremenu duboke desetogodišnje krize, onaj sloj bez kojeg nema stabilnog i održivog ekonomskog razvitka. Pripadnici srednjeg sloja podizali su kredite po visokim kamatama za kupovinu stanova ili izgradnju kuća. Da su kamate bile manje, to se moglo gledati kao oblik dugoročne štednje. Hrvati tradicionalno štede u nekretninama, za svoj dom, da bi porez na nekretnine retroaktivno dodatno oporezovao sav njihov rad i odricanja više generacija.

Trenutačni iznos stambenih kredita je 52 milijarde kuna. Koliko je kredita otplaćeno? Gdje su kamate, a gdje amortizacija nekretnina? Tko će to platiti? Čista je laž da će porez na nekretnine zahvatiti najbogatiji dio stanovništva. Bogati drže gotovinu po domaćim ili stranim bankama. Imamo demografski potop, a uvodimo porez i na one nekretnine u kojima obitelji žive. To što netko ima nekretninu u kojoj živi i vikendicu na moru ili na selu, i još je podigao kredit za nešto od navedenog, pa zar je to kapitalist? A onaj s ogromnim kapitalom u banci to nije?

Leži štednja u bankama i ubire kamatu, ne traži nikakve kućne popravke, niti zamjene starih instalacija, a srednji sloj plaća rate i visoku kamatu na svoju “štednju-nekretninu”, ulaže u njeno održavanje, kroz to održavanje puni državni proračun, i na kraju mu spremaju porez na tu “štednju”, svake godine, a od 2020. srazmjerno tržišnoj vrijednosti nekretnine, a jedina utjeha je da vrijednost “štednje-nekretnine” s godinama značajno pada.

(2) Zamjena za komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće za odmor

Zašto se onda porez na nekretnine uopće uvodi? Svi izračuni pokazuju da bi se već za prvu, a kamoli za drugu nekretninu plaćalo znatno više nego sada. To je vidljivo iako su zakon i njegova priprema prošli bez ikakve analize od strane zakonodavca. Od 2020. godine porez će obračunavati prema tržišnoj vrijednosti nekretnine. To pokazuje svu promašenost naše birokracije, koju zaista previše plaćamo. Rezultat će biti masovna rasprodaja nekretnina. Poništavanje odricanja niza generacija.

(3) Rasterećenje rada, a opterećenje kapitala

Kakva je to rasterećenje rada koje guši radnika? Kao, treba povećati porezne prihode od imovine, a onda smanjiti poreze na dohodak, i tako rasteretiti rad, kako bi se tako povećala konkurentnost ekonomije. U praksi slijedi inverzan postupak – radniku će se prije izbora povećati dohodak preko smanjenja poreza na dohodak, nakon toga će Vlada ušminkati ekonomske pokazatelje, a onda će se istom radniku razlika oduzeti preko poreza na nekretnine, nakon što vladajuća garnitura osvoji novi mandat. Još je veća zabluda da će porezne izmjene povećati konkurentnost proizvoda.

Bruto 2 ostat će isti, odnosno cijena rada za poduzetnika ostaje ista, jer ne dolazi do smanjenja doprinosa, već samog poreza na dohodak. Kako će se porez plaćati i na poslovne prostore, baš me zanima kako će to povećati konkurentnost ekonomije? Suprotno nametnutim predrasudama, cijena rada u RH izrazito je niska u odnosno na životni standard i razinu obrazovanja. Ne samo dramatičnu nezaposlenost, u razloge iseljavanja trebamo uvrstiti i niske plaće. I nakon svega, treba oporezovati jedino što imamo – nekretnine. Konkurentnost treba graditi na smanjenju poreznih rashoda, a ne na povećanju poreznih prihoda.

(4) Porez se plaća na dohodak, dobit, potrošnju, promet

Porezom na nekretnine uvodi se porez na samu imovinu. Sasvim je normalno da netko plaća porez na dohodak od iznajmljivanja nekretnine, ali da se plaća porez na samu nekretninu? To je protivno svim fiskalnim pravilima i posve prirodno izaziva zgražanje svih stanovnika ove zemlje. Plaćate PDV prilikom ulaganja, gradnje i prilikom održavanja nekretnine, plaćate porez i prilikom iznajmljivanja nekretnine, i sada plaćate porez treći put, na samu nekretninu.

(5) Što je s porezom na aktivu, na štednju, ure, jahte, glisere?

Ako je ministar Zdravko Marić za oprezivanje bogatih građana, zašto ne uvede porez na štednju ili aktivu banaka, koji je puno pravedniji i koji je lakše operativno uvesti. Zar aktiva banke nije imovina? One banke koja godinama ostvaruje ekstra profite, milijarde dobiti. Kada su u pitanju banke, potežu se teze o narušavanju financijske stabilnosti, i da su depoziti nužni jer su izvor kreditiranja financijskih institucija. A jasno je da banke kod HNB-a drže milijarde kuna, i da su previše likvidne, ako se tako može reći. Teze o bijegu depozita u slučaju uvođenja poreza na štednju zapravo su besmislice. Nakon uvođenja poreza na kamatu, iznos depozita se povećao.

(6) Zbunjujući, nepripremljen i nedorečen zakon

Pripremio se bez ikakve primjerene analize, jasnih izračuna, potrebitog modeliranja, i valjane pripreme. Donesen je samo zato da bi ga se donijelo i još ga se fino upakiralo pod zakon o lokanim porezima. Niti do danas nisu napravljeni točni izračuni, niti se imaju na temelju čega provesti, ali je očigledno da će novi harač biti veći od sva tri trenutna odgovarajuća javna davanja. Katastar i gruntovnica nisu adekvatno sređeni. Uvođenje poreza iznimno je skupo, skoro neprovedivo. Cost-benefit je jako loš. Podsjetimo, općine i gradovi nisu bili obvezni uvesti komunalnu naknadu, dok će prema novom zakonu sve JLS morati uvesti porez, što je oblik diskriminacije prema sredinama pod posebnom državnom skrbi, posebno prema onima koje su izložene negativnim demografskim procesima. Pojedine JLS su kroz neplaćanje komunalne naknade stimulirale obitelji na ostanak. Komunalna naknada morala se trošiti namjenski, na održavanje komunalne infrastrukture, dok se porezni prihod od nekretnine ne mora trošiti namjenski.

(7) Zašto uopće namet na prvu nekretninu?

To je u potpunosti suprotno s bilo kakvim pozitivnim demografskim načelima. Plaćati državi zbog same činjenice da živite u svome stanu ili kući, pogotovo ako plaćate kredit za tu nekretninu. Kod građevne dozvole plaćamo doprinose po kubiku nekretnine u izgradnji. Suprotno politici Vlade RH, treba ukinuti komunalne naknade za nekretnine u kojima netko boravi, pa ako je neka obitelj brojnija, treba joj čestitati i pustiti mladost da se rasporedi za što veću uštedu.

(8) Novi porez u vrijeme izlaska iz krize

S makroekonomskog gledišta, porez na nekretnine je veliki promašaj. Ne zaboravimo da ukupni BDP (i po stanovniku) još nije dostigao predkriznu 2008. gpodinu. Danas se vide znakovi oporavka, ali ne zbog kvalitetnog vladanja, nego zbog snažnog rasta turizma, kao i oporavka inozemne potražnje. Problem je što se ministar Zdravko Marić trudi sve to prosuti. Spontani oporavak Hrvatske, bez dopuštenja Unije, jako iritira Europsku komisiju, koja je učinila sve da Hrvatska bankrotira. Uvođenjem novog poreza smanjuje se raspoloživi dohodak i investicijski potencijal ekonomije, a preko toga i rast cjelokupnog gospodarstva.

(9) Lažna briga za poduzetnike

Da država brine za poduzetništvo, vodila bi računa o činjenici da se domaći kapital preusmjerava u turizam bilo kroz izgradnju apartmana, kuća za odmor, bilo za njihovo održavanje ili rekonstrukciju. U sektoru turizma odvija se snažna investicijska aktivnost stanovnika ove zemlje, odnosno srednjeg sloja, koji ulazi u poslove koji donose sigurne, konstantne i normalne prinose. Uvođenjem novog poreza, ta bi se snažna investicijska aktivnost i sav taj život zaustavili, a preko toga i gospodarski rast, odnosno punjenje državnog proračuna.

(10) Ne uvoditi nove poreze, nego reformirati javnu upravu

Prema podacima za 2016. ukupni porezni prihodi državnog proračuna iznosili su 71,8 milijarde kuna, dok su u 2015. iznosili 68 milijardi kuna, što ukazuje na povećanje za skoro 4 milijarde kuna. Ukupni prihodi iznosili su 116 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 120 milijardi kuna, a ukupni manjak iznosio je 4 milijarde kuna. Znači, Vlada RH glavninu prihoda (preko 60 posto) ubire preko poreza, što je za jednu nedovoljno otvorenu ekonomiju izrazito puno. Umjesto da Vlada RH radi na racionalizaciji rashoda kroz smanjenje državnog aparata, racionalizaciju zdravstvenog sustava, dekonstrukciju II. mirovinskog stupa, kroz teritorijalni preustroj, kroz smanjenje kamata refinanciranjem kunskog djela javnog duga kod HNB-a, čime bi svela rashode državnog proračuna na održivih 110 milijardi kuna, Vlada RH provodi suprotno, uvodi nove poreze, i tako od državljana RH pravi budale. Jako je zanimljivo kako se Europska komisija snažno zalaže za uvođenje poreza na nekretnine u RH. Radi se o otvoreno iskazanoj namjeri otimačine – nekretnine na našem predivnome Jadranu zapele su za oko Europljanima. Veoma zanimljivo, porez na nekretnine uvele su one članice Unije u kojima domaće stanovništvo nema kulturu stanovanja u vlastitim nekretninama, kao i one u kojima je standard izrazito visok, s jakim akumulacijama štednje.

Ukoliko premijer Andrej Plenković bude ustrajan u podržavanju nakaradne ideje ministra Zdravka Marića o uvođenju poreza na nekretnine, bit će to zasigurno kraj njegove vlade, bilo na prijevremenim, bilo na redovnim izborima. U dijelu domaće javnosti, one koja se skriva iza institucija i koja ima snažnu podršku glavnih medija, odustajanje od poreza na nekretnine naziva se odustajanjem od reformi. Isti lažni ekonomisti dizali su poviku prilikom odustajanja od monetizacije autocesta, a već dvije godine imamo dvoznamenkast rast prihoda od cestarina, te uz reprogram kredita na duži rok otplate, autoceste mogu donositi dobru zaradu. Slično se dogodilo nakon konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Hrvatska je premala zemlja za toliko blefera.