Hrvatski bankar Denis Čivgin na čelu Vakufske banke osnovane kapitalom Al-Qaide

0
5105
Vakufska banka

Denis Čivgin zasjeo je u fotelju sarajevske banke poznate po istragama američke CIA-e i bosanske SIPA-e

Denis Čivgin, donedavni predsjednik splitske Imex banke, upravo je imenovan predsjednikom uprave sarajevske Vakufske banke.

Loading...

Ta je banka više puta bila u žiži svjetskih i BiH medija jer su nakon 11. rujna njezini saudijski vlasnici bili dovedeni u vezu s mrežom financiranja Al-Qaide. Radilo se o dvojici Saudijaca koji su prozivani za bliskost s Alijom Izetbegovićem a koji su u BiH prvo osnovali Depozitnu banku, kasnije pripojenu Vakufskoj banci.


Yassin Al-Qadi i Shafiq Al-Ayadi dospjeli su na listu američkih a potom i europskih sankcija zbog financijske i logističke povezanosti s terorističkom mrežom Osame bin Ladena. Detalje te istrage i sudskih postupaka protiv bivših vlasnika sarajevske banke moguće je vidjeti i na službenim stranicama Europske unije gdje se objavljuju svi takvi predmeti.

Istrage i tužbe poslije 11. rujna u Americi i SAD-u

Na stranicama EU o bivšem vlasniku sarajevske banke moguće je iz sudskog spisa doznati da je Yassin Al-Qadi, radi osiguranja upravljanja europskim uredima Zaklade Muwafaq, 1992. regrutirao Al-Ayadija na preporuku W. Julaidana, financijer koji se borio uz Osamu bin Ladena u Afganistanu osamdesetih godina. U trenutku tog regrutiranja Al-Ayadi je bio jedan od glavnih vođa tuniške Islamske fronte i djelovao je u okviru dogovora s Osamom bin Ladenom. Početkom devedesetih otišao je u Afganistan kako bi tamo obavio paravojnu obuku, a zatim s drugim osobama u Sudan kako bi tamo s Osamom bin Ladenom sklopio dogovor o prihvatu i obuci Tunižana i, kasnije, dogovor o prihvatu tuniških boraca pridošlih iz Italije od strane suradnika Osame bin Ladena u Bosni i Hercegovini. Taj drugi razlog dovoljno je precizan i konkretan po tome što sadrži potrebne precizne podatke o vremenskom razdoblju i kontekstu predmetnog regrutiranja kao i osobne elemente navodne povezanosti tog regrutiranja s Osamom bin Ladenom. Treći razlog, koji se oslanja na izjavu koju je 1995. dao Talad Fuad Kassem, upravitelj Al-Gama’at al Islamiyya, i prema kojoj je Zaklada Muwafaq pružila logističku i financijsku podršku bataljunu boraca u Bosni i Hercegovini, izvučen je iz činjenice da je spomenuta Zaklada sredinom devedesetih sudjelovala, uz Osamu bin Ladena, u financiranju terorističkih aktivnosti tih boraca i da je pridonijela trgovini oružjem iz Albanije u Bosnu i Hercegovinu.

Detalji sudskog spisa otkrivaju bliskost vlasnika Vakufske banke i Osame bin Ladena

Četvrti razlog temelji se na činjenici da je Y. A. Qadi bio jedan od glavnih dioničara bosanske banke Depozitna banka, koja danas ne postoji, u sklopu koje je Al-Ayadi vršio funkcije i zastupao interese Y. A. Qadija, i u kojoj su se možda održavali sastanci posvećeni organizaciji atentata protiv ustanove Sjedinjenih Američkih Država u Saudijskoj Arabiji.” piše na webu Eur-lex.europa.eu.
Intenziviranjem istraga protiv Saudijaca slabio je njihov vlasnički udio u Vakufskoj banci u Sarajevu. Tako je većinskim vlasnikom vremenom postala Fabrika duhana Sarajevo koja je kadrovski bliska stranci SDA. Tu je Fabriku kupila bečka tvrtka s dvoje zaposlenih CID Adriatic Investments GmbH nepoznatog vlasničkog kapitala. Dugogodišnji direktor FDS-a Edin Mulahasanović,uz čije se ime vežu brojne kontroverze ali i bliskost sa SDA strankom Bakira Izetbegovića, ujedno je predsjednik NO-a Vakufske banke.
Novi predsjednik Uprave Vakufske banke Denis Čivgin u Hrvatskoj će ostati upamćen po tome što je za njegova mandata Imex banka čak i hakirana a policijska istraga nikad nije dovela do počinitelja.