Nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se tražilo uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji su, zbog zbližavanja s Armijom RBiH, odbijali suradnju s HVO-om. General Kraljević se uputio prema Čitluku gdje je 9. kolovoza 1992. stradao sa svojom pratnjom u još uvijek nerazjašnjenoj paljbi između HVO-a i HOS-a. Kraljević je trebao u Splitu pristati na podređenost HOS-a HVO-u...
Prošlo je već četvrt stoljeća, od najtužnijeg događaja u povijesti hrvatskog naroda nastanjenog na hercegovačkom tlu. U srijedu, 9. kolovoza, obilježeno je 25. godina od mučkog ubojstva generala Blaža Kraljevića, legendarnog zapovjednika HOS-a iz vremena Domovinskog, odnosno obrambeno-oslobodilačkog rata, te još osmorice dragovoljaca HOS-a iz njegove pratnje. Tim povodom, upriličen je i komemorativni skup kod spomenika stradanja u Kruševu kod Mostara. Članovi obitelji, predstavnici različitih udruga iz Domovinskog rata, kao i pojedini politički predstavnici položili su cvijeće, a održana je i sveta misa zadušnica.
Podsjetimo, nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se tražilo uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji su odbijali suradnju s HVO-om. U to vrijeme radile su se pripreme za operaciju „Buru“, gdje je bila potrebna i suradnja HOS-a koja je do tada bila upitna zbog zbližavanja s Armijom RBiH. HVO je od policije preuzeo sve kontrolne punktove u sklopu tog naređenja, a poseban režim kontrole uspostavljen je u Mostaru zbog ratne opasnosti. Kraljević se uputio prema Čitluku gdje je 9. kolovoza 1992. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima, došlo do paljbe između HVO-a i HOS-a, u kojoj je stradala Kraljevićeva pratnja koju su činila osmorica HOS-ovaca i Kraljević, jedan vojnik HVO-a, dok je drugi bio ranjen. Kraljević je trebao biti proveden u Split gdje je trebao pristati na podređenost HOS-a HVO-u…
Okrivljene mnoge osobe…
Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice, 13. kolovoza 1992. godine. Vodstvo Hrvatske stranke prava, posmrtno ga je unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama. Predsjednik Tuđman je, na prijedlog hrvatskog ministra obrane, Gojka Šuška i Državnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao Blaža Kraljevića, 3. prosinca 1996., odličjem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske – Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Kraljevićeva pogibija postala je predmetom nagađanja, pa se tako za njegovu pogibiju okrivljuju brojne osobe. Mnogi za njegovu pogibiju krive Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne HVO-a. Stanko Primorac, predsjednik HSP-a BiH, za pogibiju je svojedobno okrivljivao i Vicu Vukojevića, hrvatskog ustavnog sudca. Međutim, Primorac je 2005. u svjedočenju u obrani generala Slobodana Praljka priznao, da – “nitko ne zna” kako je došlo do Kraljevićeve pogibije. I za samog Primorca neki sumnjaju da je posredno odgovoran za Kraljevićevu pogibiju, a zajedno s njim se okrivljuje i Ivica Lučić, povjesničar i bivši šef Sigurnosno informativne službe HVO-a. Za umiješanost u pogibiju Kraljevića, Dobroslav Paraga okrivio je i generala HVO-a, Ivana Andabaka, objašnjenjem da je neposredno ubio Kraljevića!
Zbog pogibije Blaža Kraljevića i njegovih suboraca, bilo je otvoreno više istraga. Odmah nakon pogibije, odvjetnik HSP-a, Antun Miličević, iz Makarske podigao je optužnicu protiv Brune Stojića, Valentina Ćorića, Mladena Naletilića i drugih pred Županijskim sudom u Zagrebu. U rujnu 1993., Dobroslav Paraga je pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u Haagu, podigao optužnicu protiv Vice Vukojevića, Mate Bobana, Mladena Naletilića, Ivana Andabaka i Brune Stojića, međutim, istraga nikada nije pokrenuta. Protiv spomenutih, Paraga je optužnicu 2000. podigao ponovno pred Županijskim sudom u Zagrebu, no ponovno istraga nije pokrenuta.
Stanko Primorac, kao zastupnik u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine je u kolovozu 2007. pozvao “sve federalne institucije, tužiteljstvo i sudske vlasti” da pokrenu istragu o Kraljevićevoj smrti. U listopadu 2009., Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije, saslušalo je Ediba Buljubašića, osuđenog ratnog zločinca i časnika HOS-a, u istrazi o Kraljevićevoj smrti. Istraga je pred Županijskim sudom HNŽ-a ostala otvorena do danas. U svibnju 2013., Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je otvorilo istragu i počelo sa saslušanjem svjedoka u Mostaru.
Zasjeda u Kruševu…
I tako, istraga iz godine u godinu nekako u mjestu tapka, a kako vrijeme odmiče sve su manji izgledi da će se ovo ubojstvo, koje se smatra najvećom sramotom hrvatskog življa u Hercegovini, ikada razjasniti, odnosno da će počinitelji biti osuđeni za ono što su napravili.
Politika Hrvatskih obrambenih snaga, na čelu sa Kraljevićem, bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske obrambene snage dostigle su u ljeto 1992. godine zavidnu jačinu. Nakon oslobađanja Mostara, Hrvatske obrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i određen dio Muslimana/Bošnjaka, izvršile su prodor do Stoca, a 6. kolovoza, zauzele su dijelove općine Trebinje. Blaž Kraljević je tom prilikom izdao javni proglas u kojem je pozvao Hrvate i Bošnjake, tada Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
Nažalost, Kraljević je zajedno sa svojim suborcima, svega tri dana kasnije, ubijen iz zasjede u Kruševu…