I dok mladi Hrvati masovno napuštaju domovinu, Plenković opet napada Putina i Ruse!

0
592
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Plenković je opet opleo po Rusima, ovaj put prigodom posjete ukrajinskog premijera našoj zemlji. A kada je prvi put za njegova posjeta Ukrajini žestoko opalio po Putinu i Rusima Agrokorov toranj u središtu Zagreba opasno se počeo ljuljati. Čak je i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović tim povodom izjavila da od Rusije ne smijemo stvarati neprijatelja, a Plenkovićev savjetnik i bivši premijer Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić rekao da je 'kriza Agrokora Putinova kazna Hrvatskoj'

Kada je Andrej Plenković 21. studenog prošle godine u svom prvom premijerskom mjesecu otišao u službeni posjet Ukrajini i još kao europski diplomat dao punu podršku toj zemlji, mnogi su u Hrvatskoj sa zebnjom u srcu očekivali reakciju službene Moskve. Pogotovo nakon Plenkovićeva predavanje na Nacionalnom sveučilištu Kijevo-Mogiljanske akademije kada je, tom prigodom istaknuo da Hrvatska i Ukrajina imaju puno toga zajedničkog te da povijest njihova prijateljstva ima duboke korijene.Naglasio je da su obje zemlje bile žrtve brutalne vojne agresije i da je silom narušen njihov teritorijalni integritet te da stoga hrvatska iskustva mogu biti korisna Ukrajini.
– Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, rekao je tada Plenković. No, nije se trebalo dugo čekati na reakciju iz Rusije, te je samo dan kasnije Moskva oštro odgovorila na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Naime, rusko ministarstvo vanjskih poslova je promptno objavilo da je zabrinuto zbog izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska prenijeti Ukrajini vlastita iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, primjenjiva na istočnu Ukrajinu gdje vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima. A nekako u isto vrijeme u gospodarskim i političkim krugovima se počelo sve glasnije šaputati da se nešto gadno događa u koncernu ‘Agrokor’, a na pitanja novinara je li to točno aktualni ministar financija Zdravko Marić je samouvjereno odgovarao da je s Todorićevom tvrtkom sve O.K.
Ruskom kreditom na Plenkovićevu izjavu
 
Ipak samo dva mjeseca nakon Plenkovićeva posjeta Ukrajini i izjava kojim je naljutio Ruse i gazdu Putina, 10. veljače ove godine veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, Anvar Azimov, na konferenciji za novinare u Zagrebu svojom izjavom da Rusija više ne planira kreditirati Agrokor, šokirao je hrvatsku javnost.
“Mi smo puno puta davali kredit Agrokoru, jer smo htjeli stabilizirati tvrtku. Više nećemo davati kredite. Nadam se da će Agrokor vratiti sve svoje obveze i kredite. Sberbank kreditira različite gospodarske subjekte. Ako će se Agrokor ponovno obratiti, dakako da ćemo razmotriti to pitanje, ali isključivo u svjetlu svih financijskih poteškoća u kojima se nalaze”, rekao je Azimov, na konferenciji za novinare u povodu Dana ruske diplomacije. No, izgovorio je i onu znakovitu rečenicu da ‘ako Agrokor ne vrati novac, morat’ će to rješavati sa Sberbankom’.
Mnogi su istup ruskog veleposlanika Anvara Azimova, kada se prvi put obrušio na Agrokor, protumačili kao rusku kaznu Hrvatskoj zbog političkog odmaka Hrvatske od Rusije, naročito nakon Plenkovićevih izjava u Kijevu. S takvom konstatacijom složio se i Franjo Gregurić, ratni premijer Vlade demokratskog jedinstva, prve i zasad jedine hrvatske velike koalicije, kojeg prati glas da zajedno s prijateljem i nasljednikom na mjestu premijera Nikicom Valentićem iz sjene upravlja Hrvatskom.
Gregurić:’Plenković nije trebao govoriti o Krimu’!
 
U nedavnom velikom intervjuu Jutarnjer listu Gregurić je rekao da je i on istup ruskog veleposlanika, kada se prvi put obrušio na Agrokor, shvatio kao rusku kaznu Hrvatskoj zbog Plenkovićevih izjava.
‘Sberbank i VTB su banke u većinskom vlasništvu ruske države i sve što se događa i što se tamo službeno govori, ne dolazi bez odobrenja ruskog državnog vrha, čak i Putina, pogotovo kada je riječ o ovom području’, rekao je Gregurić. A na pitanje je li premijer Plenković pogriješio kada je u svojem prvom premijerskom mjesecu i još nastupio kao europski diplomat dao punu podršku Ukrajini, Gregurić je nedvosmisleno odgovorio:’
Nije pogriješio što je otišao tamo, ali nije trebao govoriti o Krimu. U tom je trenutku već bio predsjednik hrvatske Vlade’, rekao je Gregurić. A samo tjedan dana nakon što je ruski veleposlanik u Zagrebu opasno se obrušio na Agrokor, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je 17. veljače ove godine  u Münchenu sudjelujući na  53. sigurnosnoj konferenciji hrvatskim novinarima uoči sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom između ostalog izjavila sljedeće: ‘Od Rusije ne smijemo raditi neprijatelja. Svakako smo zainteresirani i za gospodarsku suradnju, ali i želimo snažnji dijalog s Rusijom kako o stanju na jugoistoku Europe, tako i o stanju u Siriji, borbi protiv terorizma i svih ugroza sigurnosti u svijetu.”, izjavila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović hrvatskim novinarima.
Nakon izjava hrvatskog premijera o Ukrajini, još zadugo Putin neće kročiti na hrvatsko tlo 
 
I taman kada se pomislilo da će premijer Andrej Plenković dobronamjerno prihvatiti kritike predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o tome da od Rusije ne smijemo raditi neprijatelja, te da će dobro proučiti izjavu bivšeg ratnog premijera i njegova savjetnika Franje Gregurića da je kriza Agrokora Putinova kazna Hrvatskoj, a pogotovo nakon Stierova nedavnog službenog posjeta Moskvi, (od zadnjeg posjeta nekog hrvatskog ministra vanjskih poslova Rusiji proteklo je 11 godina a međuvladina komisija za razvoj gospodarskih odnosa dviju zemalja posljednji put se sastala 2010.godine), on je opet ovih dana opleo po Rusima, ovaj put prigodom posjete ukrajinskog premijera našoj zemlji. Kao da je zaboravio da se, kada je prvi put za njegova posjeta Ukrajini žestoko opalio po Putinu i Rusima Agrokorov toranj u središtu Zagreba opasno  počeo ljuljati.
Kako li se tek sada osjeća ministar vanjskih vanjskih i europskih poslova u ostavci Davor Ivo Stier, koji je nakon povratka iz Moskve krajem prošlog mjeseca izjavio da je zadovoljan posjetom Rusiji: ‘Otvorili smo jednu novu fazu u dijalogu s Ruskom Federacijom, a Hrvatska u taj dijalog ulazi kao članica Europske unije i NATO-a, ali koja uvažava ulogu Ruske Federacije”, rekao je Stier.
“Bila je jedna velika pauza, a mi sada doista počinjemo s jednom novom fazom u dijalogu s Ruskom Federacijom”, istaknuo je Stier. Na pitanje o mogućem posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Hrvatskoj Stier je rekao da je dogovoren “hodogram susreta na visokoj razini”, no, kako je rekao, “ne bi ulazio u sve detalje”, a o svakom će se posjetu pravodobno izvijestiti. No, nakon posljednjih izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prigodom njegova sastanka u Zagrebu u utorak 13. lipnja ove godine s ukrajinskim kolegom Volodimirom Grojsmanom teško je za očekivati da bi u dogledno vrijeme Putinova noga mogla kročiti na tlo Hrvatske. A pogotovo nakon Plenkovićevih riječi izgovorenih na zajedničkoj konferenciji za novinare u kojima je decidirano ponovio sve ono što je izgovorio u Kijevu krajem studenog prošle godine: ‘Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije 90-ih godina, imala okupirana područja i ugrožen teritorijalni integritet, ali i iskustvo mirne reintegracije i stoga u ovoj aktualnoj situaciji u kojoj se Ukrajina nalazi, s privremeno okupiranim područjima Donecka i Luhanska i ilegalnom aneksijom Krima, želi pomoći Ukrajini da mirno integrira svoj teritorij u ustavnopravni poredak”.
 
Afera Agrokor se sve više raspliće i u crno nas zapliće
 
Dakako da je i ovaj put Moskva odmah reagirala i oštro kritizirala upletanje Hrvatske u ukrajinsku krizu i pomoć Ukrajini u reintegraciji okupiranih područja te zatražila da podupre mirovne napore u okviru sporazuma iz Minska.”Obratili smo pozornost na izjave dane nakon hrvatsko-ukrajinskih razgovora na razini šefova vlada u Zagrebu o planovima da se revitalizira rad radne skupine za suradnju s Ukrajinom osnovane u listopadu 2016. pod okriljem hrvatske vlade i u cilju primjene hrvatskog iskustva ‘mirne reintegracije okupiranih teritorija’ na situaciju s Doneckom i Luhanskom”, navodi se u priopćenju. “Ponovno smo prisiljeni naglasiti neučinkovitost i neprimjerenost takvih koraka, koji uopće ne pridonose rješenju internog ukrajinskog sukoba. Nadamo će da će hrvatski partneri preusmjeriti svoje napore prema punoj potpori stroge i dosljedne provedbe obveza Kijeva u sklopu skupa mjera dogovorenih u formatu Normandijske četvorke”, dodaje se.
“Sa žaljenjem primjećujemo da u Zagrebu zasad radije promiču paralelne strukture ‘domaće proizvodnje’, umjesto poziva na obnovu dijaloga kroz mehanizme Kontaktne skupine iz Minska. Jednostrano nude teške stranice balkanske krize s početka 1990-ih i tako idu na ruku kijevskoj ‘ratnoj kampanji’, umjesto nedvosmislenog opredjeljenja traženju putova za pomirbu i suživot’, ističe, između ostalog, rusko ministarstvo.
I tako dok Plenković opet udara po Rusima, dotle  se afera Agrokor sve više raspliće i u crno nas zapliće, a sve veći broj Hrvata, trbuhom za kruhom odlaze u druge zemlje. Ali, kao što ovih dana pišu naši vodeći mediji Hrvati više ne trebaju lomiti noge kako bi se dočepali Irske, Njemačke ili Kanade, jer kruh svoj svakdašnji mogu naći i u Rumunjskoj. Naime, službeni podaci govore da je ta zemlja, donedavno sinonim za siromaštvo po udjelu BDP-a sustigla, a po osobnoj potrošnji građana, preskočila Hrvatsku. Prema podacima Eurostata za 2016., Hrvatska je na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku. Toliko ima i Rumunjska. Po stvarnoj individualnoj potrošnji, Rumunjska nas je i prestigla. Prije četiri godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila je na 54 posto prosjeka EU, da bi lani dosegnula 63 posto. Hrvatska je lani bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine. Dakle, sve je jasno, dok mi stagniramo i dok hrvatski premijer Plenković bije ukajinsku bitku, dotle naša hrvatska mladost razočarana napušta zemlju i u potrazi za egzistencijom odlazi čak i u Rumunjsku, koja je u usporedbi s nama ‘zemlja obećana’. A bude li Plenković i dalje žestoko verbalno granatirao Ruse braneći Ukrajinu, moglo bi se dogoditi da mu i oni na koncu ne kažu: ‘Nemoj nas više braniti’!
Loading...