Je li samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo o pristupu Hrvatske Europskoj Uniji?

0
621

Članak 1. Ustava Republike Hrvatske (1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. (2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem

Politička kasta je 2010. godine ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 % izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma. Tako može nekoliko birača svojim glasovima odlučiti o najvažnijim pitanjima države i društva.

SDP je ucjenom za prihvaćanje takve ustavne odredbe ishodio smanjenje broja zastupnika dijaspore na samo tri. Stalnim ucjenama slovenskih političara kod procesa pristupnih pregovora za EU Vlada Jadranke Kosor je prihvatila arbitražu za razgraničenje sa Slovenijom prema kojoj smo odlukom arbitara izgubili četvrtinu Savudrijske vale. Arbitražni postupak je krivnjom slovenskih političara nepovratno kontaminiran i zbog toga je Hrvatski sabor odlučio da Republika Hrvatska istupi iz arbitražnog postupka. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ” More je kopno ” nisu.

Loading...

Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine. Pristupni referendum je održan 22. siječanj 2012. godine samo 48 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 04. prosinca 2011. godine. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,842.363 birača i u inozemstvu 411.758 odnosno ukupno 4,254.121. Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4,092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4,504.765.
Za samo 48 dana odgovorni političari HDZ-a i SDP-a su povećali broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 249.774 birača, a u inozemstvu za 870 odnosno ukupno 250.644 ( vidi I. tablicu ).

Zašto su odgovorni političari lažirali broj birača? Na to pitanje trebaju odgovoriti bivši ministri uprave ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Pristupnom referendumu je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj bio veći za 605.103 od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ( vidi III. tablicu ). Prema izvješću DIP-a za je glasovalo 1,299.008 birača, a protiv 649.490. Ako bismo odbili od glasova birača, koji su prema izvješću glasovali za, lažne birače od 605.103 dobili bismo 693.905 glasova za prihvaćanje ulaska u EU, a to je za 44.415 glasova birača više od onih koji su glasali protiv ulaska u EU. Jeli samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo pristup Hrvatske u Europsku uniju? Rezultati prema izvješću DIP-a su nekorektni zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Na Pristupnom referendumu imale su ( vidi III. tablicu ): Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. u Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.

Na prvim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine ( vidi IV. tablicu ) registrirano je na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 344.754 birača manje od broja birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, po zamjenici općinske državne odvjetnice Gordani Knaus , u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Arsena Bauka i dr. zbog kaznenog dijela iz članka 337. Kaznenog zakona/ 11, dana 29.prosinca 2016. godine je odbacilo moju kaznenu prijavu protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina zbog kaznenih dijela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava iz članka 337. Kaznenog zakona/11 i izborne prijevare iz članka 338. Kaznenog zakona/11. Požurnicom urudžbiranom 24. studenog 2016. godine odustao sam od kaznene prijave prema članku 338. Kaznenog zakona/11 zbog izborne prijevare protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina, jer je Kolinda Grabar Kitarović neupitno legitimno izabrana predsjednica Republike Hrvatske, ostao sam pri kaznenoj prijavi protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka jer je nemoguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj za samo 48 dana za 249.774 kako je prikazano u III. tablici i također je nemoguće povećanje broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( vidi IV. tablicu ).
Za takvo povećanje broja birača potrebno je da 20 godina 14.087 birača više godišnje stekne punoljetnošću biračko pravo nego ih umre.
Godišnji prirast stanovništva od 1983. godine je manji od jedanaest tisuća, a od 1991. godine godišnje više stanovnika umire nego ih se rađa. Pomoćnica općinske državne odvjetnice gospođa Gordana Knaus i Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ako znaju pučkoškolsku matematiku mogu lako dokazati da je počinjeno kazneno djelo lažiranja broja birača kako bi politička kasta HDZ-a i SDP-a, boljševičkog mentalnog sklopa, spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma, a Ustavni sud i DORH pomažu i pomagali su u kršenju I. članka Ustava Republike Hrvatske i namještanju rezultata izbora i Pristupnog referenduma.

Od I. izbora za Europski parlament do lokalnih izbora svibnja 2017. godine na svim održanim izborima i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka bilo je manje od 3,78 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj samo je na dan 21. rujna 2014. godine prema ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk bilo 4,042.522 birača. Gospodo iz HDZ-a omogućite Referendum za promjenu izbornih pravila i promijenite Zakon o referendumskom odlučivanju te nakon promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor hitno raspišite izbore!
Zbog nade da ćete otvoriti proces stvaranja nove ” Hrvatske paradigme ” prema knjizi Davora Ive Stiera mnogi smo glasači HDZ-a glasali 11. rujna 2016. godine za HDZ, ali predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je uključio kao savjetnike Vladimira Šeksa i njegova posinka, Furia Radina za potpredsjednika sabora, notornog Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade te prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključio pravo na referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje je svojim potpisima od 21. rujna do 4. listopada 2014. godine zatražilo 380.649 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Potpisali smo da se zabrani predizborno koaliranje, ali unatoč tome stranka Glas inzistira na predizbornom koaliranju sa strankom Pametno i drugim strankama kao treću opciju i time Vesna Pusić i Anka Mrak Taritaš ignoriraju opravdane zahtjeve birača. Vlada Andreja Plenkovića nakon preslagivanja nema izborni legitimitet pa nema pravo propisivati nikakve zabrane! Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promijeniti izborna pravila sukladno zahtjevima GIUIO-i.

Moj glas više neće dobiti na izborima niti jedna stranka, a vjerujem niti glas mnogih mojih istomišljenika. Na glasovanju ću prekrižiti listinu sa imenima i prezimenima 200 ili 300 kandidata o kojima ogromna većina birača nemaju blage veze. Preferencijsko glasovanje svih birača je nepraktično i nema smisla pogotovo uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova kandidata od broja glasova koje je dobila lista za promjenu njegovog rednog broja na listi.

I. PREGLED REFERENDUMA I IZBORA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2016. GODINE

Datum

B1

B2

G2

B

Z2

29.10. 1995. Z

3.634.233

398.839

109.389

4,033.072

12

03.01. 2000. Z

3.686.378

360.110

127.046

4,046.488

6

23.11. 2003. S

3,690.936

396.617

70.527

4,087.553

4

25.11. 2007. S

3,824.731

404.950

90.402

4,229.681

5

04.12. 2011. S

3,842.363

411.758

21.100

4,254.121

3

22.01. 2012. P

4,092.137

412.628

14.494

4,504.765

01.12. 2013. B

3,777.518

13.482

13.473

3,791.000

08.11. 2015. S

3,759.844

28.944

28.917

3,788.788

3

11.09. 2016. S

3,742.546

21.223

21.208

3,763.769

3

Oznake u tablici: B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, B2 = broj birača dijaspore, G2 = glasovalo birača dijaspore, B = ukupni broj birača, Z2 = broj zastupnika dijaspore, B = Referendum o definiciji braka, P = Pristupni referendum, S = Hrvatski sabor i Z = Zastupnički dom Hrvatskog sabora. , Od 22. ožujka1993. godine do ustavnih promjena ožujka2001. godine Hrvatski sabor je imao dva doma. Od 22.ožujka 1993 . do 29.listopada 1995. godine Hrvatski sabor je imao ukupno 206 zastupnika, a do studenog 1999. godine 195 te od 2. veljače 2000. do ožujka 2001. godine 219. Od 1997. do ustavnih promjena 2001. godine Hrvatski sabor je imao naziv Hrvatski državni sabor. Prema izvješću DIP-a izborima je pristupilo 100 % registriranih birača u XI. izbornoj jedinici 8. studenog 2015. i 11.rujna 2016. godine. Rješenjem od 4. studenog 2015. godine Ministarstvo uprave je najavilo 36.285 birača, a Rješenjem od 2. rujna 2016. godine 59.409. Broj birača registriranih na izborima manji je za 7.341 birača 8. studenog 2015. i 38.186 birača 11.rujna 2016. godine od spomenutih rješenja Ministarstva uprave. Kako je moglo pristupiti izborima 100 % registriranih birača dijaspore na izborima?

II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE

 

Županija

S

P

B1

p1

Zagrebačka

317.606

255.003

280.943

88

Krapinsko-zagorska

132.892

108.391

114.473

86

Sisačko-moslavačka

172.439

141.747

153.681

89

Karlovačka

128.899

107.884

116.041

90

Varaždinska

175.951

142.695

152.049

86

Koprivničko-križevačka

115.584

93.440

99.342

86

Bjelovarsko-bilogorska

119.764

96.852

103.415

86

Primorsko-goranska

296.195

251.200

273.064

92

Ličko-senjska

50.927

42.434

48.833

96

Virovitičko-podravska

84.836

68.119

77.596

91

Požeško-slavonska

78.034

61.679

69.307

89

Brodsko-posavska

158.575

124.989

151.302

95

Zadarska

170.017

137.068

165.660

97

Osječko-baranjska

305.032

247.007

256.331

84

Šibensko-kninska

109.375

90.240

109.577

100

Vukovarsko-srijemska

179.521

141.894

147.045

82

Splitsko-dalmatinska

454.798

363.499

425.378

94

Istarska

208.055

174.334

182.880

88

Dubrovačko-neretvanska

122.568

98.105

113.541

93

Međimurska

113.804

90.497

97.810

86

Grad Zagreb

790.017

649.957

704.095

89

Republika Hrvatska

4,284.889

3,487.034

3,842.363

89

 

Oznake u tablici: S= broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine; P = broj punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine, B1 = broj registriranih birača na biralištima s prebivalištem u Hrvatskoj i p = B1 / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Izborima na 100 stanovnika popisanih travnja 2011. godine.

III. PRISTUPNI REFERENDUM 2012. GODINE

Županija

B2

B2 – P

ΔB

p2

Zagrebačka

284.793

29.790

3.850

90

Krapinsko-zagorska

114.920

6.529

447

86

Sisačko-moslavačka

177.950

36.203

24.269

103

Karlovačka

133.333

25.449

17.292

103

Varaždinska

153.037

10.342

988

87

Koprivničko-križevačka

101.050

7.610

1.708

87

Bjelovarsko-bilogorska

113.642

16.790

10.227

95

Primorsko-goranska

287.202

36.002

14.138

97

Ličko-senjska

57.032

14.598

8.199

112

Virovitičko-podravska

83.699

15.580

6.103

99

Požeško-slavonska

78.335

16.656

9.028

100

Brodsko-posavska

155.416

30.427

4.114

98

Zadarska

182.680

45.612

17.020

107

Osječko-baranjska

291.205

44.198

34.874

95

Šibensko-kninska

122.901

32.661

13.324

112

Vukovarsko-srijemska

179.929

38.035

32.884

100

Splitsko-dalmatinska

430.299

66.800

4.921

95

Istarska

199.746

25.412

16.866

96

Dubrovačko-neretvanska

115.996

17.891

2.455

95

Međimurska

100.640

10.143

2.830

88

Grad Zagreb

728.332

78.375

24.237

92

Republika Hrvatska

4,092.137

605.103

249.774

96

Oznake u tablici:

B1 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 04. prosinca 2011. godine,

B2 = broj birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,

ΔB = B2 – B1 = povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu prema broju registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor za samo 48 dana i p2 = B2 / Sx100 %= broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.

B3= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i B4=broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine. Za Republiku Hrvatsku su: B2 – B1 = 19.787; B3 – B1 = 30.135 i B4 – B1 = 13.400 te B1 – P = 260.349, B2 – P = 280.136, B3 – P = 290.484 i B4 – P = 273.349 i P=3,487.034 = broj punoljetnih osoba prema popisu travnja 2011. godine.