Je li samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo o pristupu Hrvatske Europskoj Uniji?

Članak 1. Ustava Republike Hrvatske (1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. (2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem

Politička kasta je 2010. godine ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 % izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma. Tako može nekoliko birača svojim glasovima odlučiti o najvažnijim pitanjima države i društva.

SDP je ucjenom za prihvaćanje takve ustavne odredbe ishodio smanjenje broja zastupnika dijaspore na samo tri. Stalnim ucjenama slovenskih političara kod procesa pristupnih pregovora za EU Vlada Jadranke Kosor je prihvatila arbitražu za razgraničenje sa Slovenijom prema kojoj smo odlukom arbitara izgubili četvrtinu Savudrijske vale. Arbitražni postupak je krivnjom slovenskih političara nepovratno kontaminiran i zbog toga je Hrvatski sabor odlučio da Republika Hrvatska istupi iz arbitražnog postupka. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ” More je kopno ” nisu.

Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine. Pristupni referendum je održan 22. siječanj 2012. godine samo 48 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 04. prosinca 2011. godine. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,842.363 birača i u inozemstvu 411.758 odnosno ukupno 4,254.121. Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4,092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4,504.765.
Za samo 48 dana odgovorni političari HDZ-a i SDP-a su povećali broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 249.774 birača, a u inozemstvu za 870 odnosno ukupno 250.644 ( vidi I. tablicu ).

Zašto su odgovorni političari lažirali broj birača? Na to pitanje trebaju odgovoriti bivši ministri uprave ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Pristupnom referendumu je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj bio veći za 605.103 od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ( vidi III. tablicu ). Prema izvješću DIP-a za je glasovalo 1,299.008 birača, a protiv 649.490. Ako bismo odbili od glasova birača, koji su prema izvješću glasovali za, lažne birače od 605.103 dobili bismo 693.905 glasova za prihvaćanje ulaska u EU, a to je za 44.415 glasova birača više od onih koji su glasali protiv ulaska u EU. Jeli samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo pristup Hrvatske u Europsku uniju? Rezultati prema izvješću DIP-a su nekorektni zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Na Pristupnom referendumu imale su ( vidi III. tablicu ): Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. u Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.

Na prvim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine ( vidi IV. tablicu ) registrirano je na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 344.754 birača manje od broja birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, po zamjenici općinske državne odvjetnice Gordani Knaus , u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Arsena Bauka i dr. zbog kaznenog dijela iz članka 337. Kaznenog zakona/ 11, dana 29.prosinca 2016. godine je odbacilo moju kaznenu prijavu protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina zbog kaznenih dijela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava iz članka 337. Kaznenog zakona/11 i izborne prijevare iz članka 338. Kaznenog zakona/11. Požurnicom urudžbiranom 24. studenog 2016. godine odustao sam od kaznene prijave prema članku 338. Kaznenog zakona/11 zbog izborne prijevare protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina, jer je Kolinda Grabar Kitarović neupitno legitimno izabrana predsjednica Republike Hrvatske, ostao sam pri kaznenoj prijavi protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka jer je nemoguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj za samo 48 dana za 249.774 kako je prikazano u III. tablici i također je nemoguće povećanje broja birača od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( vidi IV. tablicu ).
Za takvo povećanje broja birača potrebno je da 20 godina 14.087 birača više godišnje stekne punoljetnošću biračko pravo nego ih umre.
Godišnji prirast stanovništva od 1983. godine je manji od jedanaest tisuća, a od 1991. godine godišnje više stanovnika umire nego ih se rađa. Pomoćnica općinske državne odvjetnice gospođa Gordana Knaus i Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ako znaju pučkoškolsku matematiku mogu lako dokazati da je počinjeno kazneno djelo lažiranja broja birača kako bi politička kasta HDZ-a i SDP-a, boljševičkog mentalnog sklopa, spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma, a Ustavni sud i DORH pomažu i pomagali su u kršenju I. članka Ustava Republike Hrvatske i namještanju rezultata izbora i Pristupnog referenduma.

Od I. izbora za Europski parlament do lokalnih izbora svibnja 2017. godine na svim održanim izborima i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka bilo je manje od 3,78 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj samo je na dan 21. rujna 2014. godine prema ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk bilo 4,042.522 birača. Gospodo iz HDZ-a omogućite Referendum za promjenu izbornih pravila i promijenite Zakon o referendumskom odlučivanju te nakon promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor hitno raspišite izbore!
Zbog nade da ćete otvoriti proces stvaranja nove ” Hrvatske paradigme ” prema knjizi Davora Ive Stiera mnogi smo glasači HDZ-a glasali 11. rujna 2016. godine za HDZ, ali predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je uključio kao savjetnike Vladimira Šeksa i njegova posinka, Furia Radina za potpredsjednika sabora, notornog Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade te prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključio pravo na referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje je svojim potpisima od 21. rujna do 4. listopada 2014. godine zatražilo 380.649 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Potpisali smo da se zabrani predizborno koaliranje, ali unatoč tome stranka Glas inzistira na predizbornom koaliranju sa strankom Pametno i drugim strankama kao treću opciju i time Vesna Pusić i Anka Mrak Taritaš ignoriraju opravdane zahtjeve birača. Vlada Andreja Plenkovića nakon preslagivanja nema izborni legitimitet pa nema pravo propisivati nikakve zabrane! Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promijeniti izborna pravila sukladno zahtjevima GIUIO-i.

Moj glas više neće dobiti na izborima niti jedna stranka, a vjerujem niti glas mnogih mojih istomišljenika. Na glasovanju ću prekrižiti listinu sa imenima i prezimenima 200 ili 300 kandidata o kojima ogromna većina birača nemaju blage veze. Preferencijsko glasovanje svih birača je nepraktično i nema smisla pogotovo uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova kandidata od broja glasova koje je dobila lista za promjenu njegovog rednog broja na listi.

I. PREGLED REFERENDUMA I IZBORA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2016. GODINE

Datum	B1	B2	G2	B	Z2
29.10. 1995. Z	3.634.233	398.839	109.389	4,033.072	12
03.01. 2000. Z	3.686.378	360.110	127.046	4,046.488	6
23.11. 2003. S	3,690.936	396.617	70.527	4,087.553	4
25.11. 2007. S	3,824.731	404.950	90.402	4,229.681	5
04.12. 2011. S	3,842.363	411.758	21.100	4,254.121	3
22.01. 2012. P	4,092.137	412.628	14.494	4,504.765	–
01.12. 2013. B	3,777.518	13.482	13.473	3,791.000	–
08.11. 2015. S	3,759.844	28.944	28.917	3,788.788	3
11.09. 2016. S	3,742.546	21.223	21.208	3,763.769	3

Oznake u tablici: B₁ = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, B₂ = broj birača dijaspore, G₂ = glasovalo birača dijaspore, B = ukupni broj birača, Z₂ = broj zastupnika dijaspore, B = Referendum o definiciji braka, P = Pristupni referendum, S = Hrvatski sabor i Z = Zastupnički dom Hrvatskog sabora. , Od 22. ožujka1993. godine do ustavnih promjena ožujka2001. godine Hrvatski sabor je imao dva doma. Od 22.ožujka 1993 . do 29.listopada 1995. godine Hrvatski sabor je imao ukupno 206 zastupnika, a do studenog 1999. godine 195 te od 2. veljače 2000. do ožujka 2001. godine 219. Od 1997. do ustavnih promjena 2001. godine Hrvatski sabor je imao naziv Hrvatski državni sabor. Prema izvješću DIP-a izborima je pristupilo 100 % registriranih birača u XI. izbornoj jedinici 8. studenog 2015. i 11.rujna 2016. godine. Rješenjem od 4. studenog 2015. godine Ministarstvo uprave je najavilo 36.285 birača, a Rješenjem od 2. rujna 2016. godine 59.409. Broj birača registriranih na izborima manji je za 7.341 birača 8. studenog 2015. i 38.186 birača 11.rujna 2016. godine od spomenutih rješenja Ministarstva uprave. Kako je moglo pristupiti izborima 100 % registriranih birača dijaspore na izborima?

II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE

Oznake u tablici: S= broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine; P = broj punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine, B₁ = broj registriranih birača na biralištima s prebivalištem u Hrvatskoj i p = B₁ / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Izborima na 100 stanovnika popisanih travnja 2011. godine.

III. PRISTUPNI REFERENDUM 2012. GODINE

Županija	B2	B2 – P	ΔB	p2
Zagrebačka	284.793	29.790	3.850	90
Krapinsko-zagorska	114.920	6.529	447	86
Sisačko-moslavačka	177.950	36.203	24.269	103
Karlovačka	133.333	25.449	17.292	103
Varaždinska	153.037	10.342	988	87
Koprivničko-križevačka	101.050	7.610	1.708	87
Bjelovarsko-bilogorska	113.642	16.790	10.227	95
Primorsko-goranska	287.202	36.002	14.138	97
Ličko-senjska	57.032	14.598	8.199	112
Virovitičko-podravska	83.699	15.580	6.103	99
Požeško-slavonska	78.335	16.656	9.028	100
Brodsko-posavska	155.416	30.427	4.114	98
Zadarska	182.680	45.612	17.020	107
Osječko-baranjska	291.205	44.198	34.874	95
Šibensko-kninska	122.901	32.661	13.324	112
Vukovarsko-srijemska	179.929	38.035	32.884	100
Splitsko-dalmatinska	430.299	66.800	4.921	95
Istarska	199.746	25.412	16.866	96
Dubrovačko-neretvanska	115.996	17.891	2.455	95
Međimurska	100.640	10.143	2.830	88
Grad Zagreb	728.332	78.375	24.237	92
Republika Hrvatska	4,092.137	605.103	249.774	96

Oznake u tablici:

B₁ = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 04. prosinca 2011. godine,

B₂ = broj birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,

ΔB = B₂ – B₁ = povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu prema broju registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor za samo 48 dana i p₂ = B₂ / Sx100 %= broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.

B₃= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i B₄=broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine. Za Republiku Hrvatsku su: B₂ – B₁ = 19.787; B₃ – B₁ = 30.135 i B₄ – B₁ = 13.400 te B₁ – P = 260.349, B₂ – P = 280.136, B₃ – P = 290.484 i B₄ – P = 273.349 i P=3,487.034 = broj punoljetnih osoba prema popisu travnja 2011. godine.