Kolinda dobila počasni doktorat na istom sveučilištu gdje je počasni doktor i Zsolt Hernadi – šef MOL-a!

screenshot/HRT

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, koji je nedavno podnio tužbu protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer mu je, kako kaže, Hrvatska povrijedila pravo na slobodu kretanja izdajući Europski uhidbeni nalog (EUN) na temelju rješenja istražnog suca u postupku u kojem je osumnjičen za davanje mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, postao počasni doktor na Korvinovom univerzitetu 25. svibnja, na Titov rođendan, 2009. godine.

Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti u utorak 12. rujna ove godine Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović nije imala ni malo lak zadatak. Naime, ona je u susretima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom države Janošom Aderom, nastojala razjasniti situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), obrazloživši to problemima između Hrvatske i MOL-a.

A mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je još ranije da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.

Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto – uz upravljačka prava, već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.

U međuvremenu je Zsolt Tomas Hernadi podnio tužbu protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP). Hernadi prigovara da mu je Hrvatska povrijedila pravo na slobodu kretanja izdajući Europski uhidbeni nalog (EUN) na temelju rješenja istražnog suca u postupku u kojem je osumnjičen za mito. Hernadi se žali da mu je ograničena mogućnost kretanja zbog bojazni da će biti uhićen i izručen RH.

Interpol Hernadija 2016. izbrisao s liste traženih osoba



Navodi da je devet zemalja EU (Luksemburg, Italija, Slovačka, Cipar, Letonija, Norveška, Estonija, Švedska i Rumunjska) odbilo EUN, dok su Njemačka i Austrija izričito navele da po njemu neće postupiti. Interpol ga je u studenome 2016. izbrisao s liste traženih osoba. Hernadi je tužbu podnio nakon što je iscrpio pravni put u Hrvatskoj, gdje su i Vrhovni i Ustavni sud odbili njegove žalbe. Šefica Ureda zastupnice RH pred ESLJP-om Štefica Stažnik obrazlaže kako će Hrvatska morati obraniti postupanje svih svojih nadležnih pravosudnih tijela, kojima je stoga i poslala dopis vezano za EUN protiv Hernadija. Stoga ih poziva na intenzivnu suradnju da bi ESLJP-u obrazložili zakonitost EUN-a, legitiman cilj njegova izdavanja, nužnost u demokratskom društvu i da to za Hernadija nije predstavljalo prekomjeran individualan teret, što su standardni testovi kroz koje prolazi svaki državni akt pri ocjeni na ESLJP-u. To je drugi takav zahtjev protiv RH zbog europskog uhidbenog naloga pa Stažnik skreće pozornost na senzibiliziranost ESLJP-a po pitanju primjene prava EU u slučaju sumnje o povredi ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Konvencijom. Imajući sve to u vidu i složenost cjelokupne situacije oko Ine i MOL-a, predsjednici Kolindi Grabar Kitarović zasigurno nije bilo lako u razgovorima s čelnim ljudima Mađarske.

Nakon tih razgovora predsjednica Republike je priopćila kako odluka Mađarske o blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nije politički motivirana niti je i na koji način povezana sa sličnom slovenskom odlukom.

Kolinda i Hernadi počasni doktori

Razlozi i motivi takve odluke leže isključivo u činjenici kompliciranih odnosa između Ine i MOL-a pogotovo u kontekstu navodnog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu od strane predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. No, nakon tih napornih razgovora predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je na Korvinovu sveučilištu u Budimpešti primila počasni doktorat i održala govor. U govoru na temu “Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti” predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske. Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske, podsjetila je da je Matija Korvin – po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.

‘Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice, a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država – dodala je. No, ono što predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u tome trenutku zasigurno nije znala jeste to da je svoj počasni doktorat dobila na istom sveučilištu gdje je počasni doktor, kakve li slučajnosti, i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi! On je naime postao počasni doktor 25. svibnja, na Titov rođendan 2009. godine. Istini za volju, na istom sveučilištu 30. lipnja 2014. počasni doktor postao je i bivši slovenski predsjednik Danilo Turk.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI