Maja Mrakovčić Kostelac – ‘prva dama hrvatskog brodarstva – izabrala nestručnu Upravu ‘Jadrolinije’…

Ivo Cagalj/PIXSELL

Nova Uprava riječke 'Jadrolinije' uspjela je u pola godine svoga vladanja upropastiti planove modernizacije tog velikog državnoga brodara, sklopiti štetne poslove kupnje zahrđalih i loših brodova i izbiti hrvatskim brodogradilištima kruh iz ruku, koji su za 'Jadroliniju', kao državnu tvrtku, mogli izgraditi i najmodernije brodove!?

Hrvatski mediji, pod kontrolom interesnih skupina, nisu popratili ogroman gospodarski skandal koji se valja iza brda hrvatske upravljačke nesposobnosti i gluposti. Naime, Uprava riječke „Jadrolinije“ uspjela je u pola godine svoga vladanja upropastiti planove modernizacije tog velikog državnoga brodara, sklopiti štetne poslove kupnje zahrđalih i loših brodova i izbiti hrvatskim brodogradilištima kruh iz ruku, koji su za „Jadroliniju“ mogli izgraditi i najmodernije brodove!?

Riječka „Jadrolinija“ je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, u državnom vlasništvu, sa stoljetnom tradicijom. Njena osnovna zadaća je povezivanje otoka s kopnom na hrvatskoj strani Jadrana. Prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma. Flota „Jadrolinije“ trenutno broji 50 brodova od kojih 9 brzih putničkih, 4 putnička broda i 37 ro-ro putničkih brodova, među kojima i tri za međunarodnu plovidbu.

Tri velika trajekta, „Marko Polo“, „Dubrovnik“ i „Zadar“, održavaju međunarodne linije s Italijom (Ancona i Bari). Bijela flota „Jadrolinije“, godišnje preveze više od 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila, što čini više od 80 posto godišnjeg broja svih prevezenih putnika i vozila u pomorskom prometu Republike Hrvatske. Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju više od 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata. Stoga ne treba posebno naglašavati važnost „Jadrolinije“ za život na hrvatskom Jadranu i ulogu koju ima u hrvatskom turizmu.

Nije ni svaka diploma – diploma!

Krajem ljeta prošle godine, Vlada Republike Hrvatske, imenovala je Davida Soptu novim predsjednikom Uprave „Jadrolinije“. David Sopta, koji je prije „Jadrolinije“ radio kao menadžer u „Real Grupi“, na dužnosti direktora za međunarodne poslove, naslijedio je Alana Klanca na čelu najvećeg hrvatskog putničkog brodara. Isto tako, na dužnosti članova Uprave, imenovani su Predrag Govorčin iz tvrtke „Adriatic Shipbrokers“, te Ante Vranješ, menadžer iz glavne podružnice BKS banke. Tom odlukom prestao je mandat dotadašnjoj Upravi „Jadrolinije“, koju su osim Klanca činili i Marko Čičin Šain, sa zaduženjem za financijske, komercijalne i opće poslove, te Miljenko Antić, u čijoj su odgovornosti bili tehnički i operativni poslovi. Tako je nakon tri i pol mjeseca zaključen natječaj za izbor Uprave „Jadrolinije“, na koji se javilo dvadesetak kandidata.



Međutim, odabir nove Uprave „Jadrolinije“, bio je odmah kontroverzan jer nova menadžerska ekipa u najvećem hrvatskom putničkom brodaru nije imala gotovo nikakvog radnoga iskustva u pomorstvu i brodarskom poslovanju(!?) Naravno, u natječaju to nije bilo ni traženo, već je tražena fakultetska diploma iz područja tehnologije prometa i transporta, brodogradnje, strojarstva, elektrotehnike, ekonomije ili prava. David Sopta je tako na Tehničkom fakultetu u Rijeci stekao zvanje inženjera strojarstva, međutim, najveći dio radne karijere proveo je u osiguravajućim društvima, te oko dvije godine na dužnosti pomoćnika ministra vanjskih poslova u vrijeme mandata Miomira Žužula i Kolinde Grabar-Kitarović. I unatoč izostanku bilo kakvog radnog iskustva u ovom poslu, Sopti je dodijeljeno upravljanje u brodarskoj kompaniji koja ima izuzetnu važnost u kvalitetnom povezivanju hrvatskog kopna i otoka i u hrvatskom turizmu.

Uz to, riječki mediji pisali su i o sumnjivom imenovanju Predraga Govorčina u Upravu „Jadrolinije“. Naime, Govorčin je u Upravu imenovan s mjesta u tvrtki „Adriatic Shipbrokers“, u vlasništvu Željka Petrovića, koji je član društva „Liburnia, pomorske agencije“ u kojoj je zaposlen i sin državne tajnice za more, Maje Mrakovčić Kostelac. I dok je državna tajnica, za koju kažu da je „prva dama hrvatskoga brodarstva“, razgovarala s većinom kandidata za novu Upravu „Jadrolinije“, Petrovićev „Adriatic Shipbrokers“ zarađuje milijune od provizija na povezivanju brodara i brodogradilišta kod izgradnje brodova. To je, zapravo, i problematično, jer je po tadašnjim planovima, „Jadrolinija“ u idućih desetak godina planirala izgraditi 23 broda. Stoga je državna tajnica za more, Maja Mrakovčić Kostelac, odabrala u Upravu „Jadrolinije“, Predraga Govorčina, čiji je šef Željko Petrović ujedno i vlasnik firme u kojoj radi njezin sin…

Također, to je bila i prva Uprava „Jadrolinije“ koja nije imala kontinuitet u upravljanju hrvatskim brodarom, već je dovedena kao potpuno nova i – neiskusna ekipa… Istodobno, resorni ministar, Oleg Butković, nekoliko je puta javno kazao kako od „Jadrolinije“ očekuje snažno investiranje u obnovu flote.

‘Članstvo u HDZ-u nije bilo presudno…’

Podsjetimo, Spota je nakon imenovanja tvrdio da mu godine iskustva u visokom menadžmentu, vođenju međunarodnih i nacionalnih poslovnih projekata, kao i iskustvo u diplomaciji, daju ozbiljan temelj za vođenje „Jadrolinije“, a pritom je negirao da je na njegov izbor utjecala činjenica da je član HDZ-a. U svom prvom javnom nastupu, nakon imenovanja, Sopta je rekao: „Gradit ćemo brodove u Hrvatskoj, to nam je prioritet…“, a kasnije je i dodao: „Želim iza sebe uređeniju i moderniju kompaniju…“

Međutim, samo nakon nekoliko mjeseci, obje njegove izjave pokazale su se neistinitima. Naime, niti je planirao brodove graditi u Hrvatskoj, niti raditi na izgradnji kompanije! Naprotiv, Sopta je u „Jadroliniji“ uspio srušiti sve ono što su bivše uprave godinama radile na izgradnji sustava, profesionalnosti i razvojnim planovima! Stoga uopće nije neobično da se od nedavno priča, kako je Vlada RH izrazito nezadovoljna rezultatima rada nove Uprave…

Međutim, iza ovih šturih medijskih objava o nezadovoljstvu Vlade, stoji priča oš gora po samu „Jadroliniju“. Naime, njena Uprava na čelu sa Soptom, poništila je sve planove bivše Uprave o obnovi brodova i na svoju ruku, bez ikakvih stručnih podloga i analiza, krenula u javni natječaj za žurnu nabavu 4 katamarana za „Jadroliniju“!? Pritom, žurnost u tako velikim nabavkama, koje se mjere u milijunima kuna, uvijek budi sumnje u moguće pogodovanje i korupciju. Sumnje su se dodatno pojačale, kad je „procurila“ informacija da je nabava odrađena bez ikakve ozbiljne analize ili plana nabave, uz kršenje „Jadrolinijinih“ procedura i svih dotadašnjih planova.

Tako je već sada sporno, jesu li detalji natječaja za kupnju katamarana prethodno bili usuglašeni s Nadzornim odborom, jesu li bili u skladu s prethodno usvojenim akcijskim planom obnove flote, te kako je bio pripreman i proveden natječaj? Ministar Butković, ipak nije želio potvrditi informacije o smjeni Uprave, ali je potvrdio da Ministarstvo ispituje svu dokumentaciju i način raspisivanja natječaja, kao i to da će nakon svih analiza – uslijediti daljnje odluke…

Tako bi – unatoč velikim očekivanjima od nove Uprave u smislu modernizacije brodova i poslovanja „Jadrolinije“ – natječaj za kupnju četiriju katamarana, od kojih dva nova i dva polovna, vrijednih do 35 milijuna eura, koji je raspisan u siječnju ove godine – mogao biti samo polovično realiziran – poništen je dio natječaja za kupnju dvaju polovnih katamarana. Prema uvjetima natječaja, po jedan novi i polovni katamaran, trebali su biti isporučeni već u srpnju 2018., a ostala dva do prosinca 2018. godine. Bili su to rokovi kojima nije mogao udovoljiti ni jedan domaći škver, pa odatle i sumnja da je natječaj bio nekom namješten! Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, pa je naloženo da se dodatno ispitaju sve okolnosti provedbe natječaja, a ovisno o rezultatima istrage, otvorena je i mogućnost kadrovskih promjena na čelu „Jadrolinije“!

Istodobno, stručnjaci za brodarstvo tvrde da se u odluci o nabavi katamarana i natječaju, radilo o krajnjoj aljkavosti i nestručnosti Uprave „Jadrolinije“, čije će negativne posljedice osjetiti hrvatski brodar i njegovi putnici, ali i vlasnik, odnosno hrvatska država, a posredno i hrvatski brodograditelji. Ako, pak, u pitanju nije aljkavost, onda se jedno logično može zaključiti da je riječ o – zlonamjernosti ili korupciji…

Ništa od posla za domaće škverove

Tako je u vodu pala najava da će nove brodove za „Jadroliniju“ graditi hrvatski brodograditelji, a posao izgradnje katamarana vrijedan više od 150 milijuna kuna, dobilo je nizozemsko brodogradilište, dok je posao prodaje polovnih katamarana od više od 100 milijuna kuna, dobila nizozemska tvrtka koja se bavi preprodajom brodova. Pritom nije teško zamijetiti kako je Uprava „Jadrolinije“, bez ikakve medijske pažnje, uspjela s Nizozemcima sklopiti vrijedne ugovore u poslu koji je mogao i trebao ostati u Hrvatskoj… Tim više, ako se zna kako istodobno, u hrvatskim brodogradilištima traje prava agonija u nedostatku pravih poslova, a istodobno državna „Jadrolinija“, unatoč velikim najavama, poslove izgradnje i nabave brodova daje – strancima…

Uz to, dodatni skandal se krije i u nabavci polovnih katamarana. Naime, kako tvrde stručnjaci za brodarstvo, riječ je o brodovima koji svojim karakteristikama ne udovoljavaju potrebama „Jadrolinije“, a upitne su i njihove kvaliteta i sigurnost. Kako saznajemo, Nizozemci su na natječaju za polovne katamarane, pobijedili nudeći izraubane brodove koji su plovili morima jugoistočne Azije u monsunskim uvjetima. Dakle, riječ je o potpuno neodgovarajućim brodovima i to u lošem stanju. S obzirom na drukčije klimatske i pomorske uvjete za koje su originalno izgrađeni, ti bi polovni katamarani zasigurno trebali proći dodatne prilagodbe za Jadransko more, kao i standarde koji vrijede u Europskoj uniji.

Postavljalo se stoga pitanje – tko će odgovarati zbog moguće sigurnosne ili ekološke ugroze putnika i okoliša, ukoliko se polovni katamarani, koje je Uprava „Jadrolinije“ odabrala, zaista i kupe? Čak je i nesposobna Uprava „Jadrolinije“ uvidjela da je rizik, ipak, prevelik, pa je odlučila odustati od nabavke polovnih katamarana. Međutim, ostaje realna opasnost žalbe Nizozemaca, koja bi „Jadroliniju“ koštala stotine milijuna kuna i nabavke loših i neodgovarajućih katamarana.

Zanimljivo je da o tom skandalu nije pozabavio niti jedan naš medij, niti se dovodila u pitanje stručnost i dobronamjernost nove Uprave „Jadrolinije“. Riječki Novi list je prije imenovanja nove Uprave napisao nekoliko kritički intoniranih članaka o Sopti i članovima, međutim, nakon njihovog imenovanja, priča se potpuno promijenila. Tako je Sopta, samo 10-ak dana nakon imenovanja, dao intervju za Novi list u kojem je prikazan kao stručna i odgovorna osoba. Takav obrat možemo promatrati kroz činjenicu da je „Jadrolinija“ izdašan sponzor Novog lista, ali i da je Sopta u „Jadroliniju“ došao iz tvrtke „Real Grupa“, Krešimira Prosolija, koja se bavi odnosima s javnošću i marketingom. „Real“, inače radi promociju za više od 20 velikih tvrtki i ima oko 70 zaposlenika.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI