Mesić: Osjećam se slobodnijim ovdje, jer život u Hrvatskoj tih dana baš i nije bio na visokoj cijeni…

0
3829
Dino Stanin/PIXSELL

Budući da je ovo zatvorena sjednica, možemo reći neke stvari koje neće ići u javnost, inače se to ne bih usudio. Bili smo pod embargom, zato je bilo predviđeno da ne primamo oružje. Ipak da, morali smo doći do oružja, mi i Bosanci, jer bilo je apsurdno stanje. Bili smo žrtve agresije, a imali smo embargo na uvoz oružja. Drugim riječima, bili bismo prepušteni Srbima. Zato je pomoć dolazila, a uvijek je bio dogovor koliko da ostane u Hrvatskoj, kako zbog potreba, tako i zbog rizika koji je Hrvatska imala zbog embarga. Jednom prilikom - zapravo više puta - pitao sam Aliju Izetbegovića, je li zadovoljan takvim dogovorom. Rekao je: "Bio bih zadovoljan kad drugi dio ne bi ostajao u Hercegovini". Koji dio je ostajao, iznos, također ne znam, rekao je Mesić

U ovom broju našeg tjednika 7Dnevno završavamo s objavljivanjem poznatih transkripata iz Haaga, odnosno čuvenog svjedočenja Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blaškića na strani Tužiteljstva pred Haaškim sudom od 16. do 19. ožujka 1998. godine. Svjedočenje je skraćeno, s time da su pojedina pitanja i odgovori na njih cjeloviti.

Blaškićev branitelj A. NOBILO: Sljedeći tekst, to je Deklaracija o vanjskoj politici Republike Hrvatske i čitat ćemo samo jedan odlomak koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Pod naslovom “Deklaracija o vanjskoj politici Republike Hrvatske” čitam samo poglavlje 4: “Podržava se državna cjelovitost samostalne i suverene, međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine te ustavnopravno definiranje državnog ustrojstva prema dogovoru triju konstitutivnih naroda.” Potpis predsjednika Zastupničkog doma Stjepana Mesića. Ova deklaracija usvojena je 30. lipnja 1993. Smatrate li vjerodostojnom ovu deklaraciju?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Da.
Blaškićev branitelj A. NOBILO: Da, to me zanima. Vjerujete u pobjedu nad HDZ-om i Franjom Tuđmanom?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Ne treba Vas zavaravati sastav hrvatskoga parlamenta. Sljedeći izbori pokazat će da je to glupost i susrest ćemo se ponovno, a Vi ćete biti ponosni što ste jednom bili član moje stranke.
Blaškićev branitelj A. NOBILO: Završio sam unakrsno ispitivanje. Mislim da je bilo važno zabilježiti da je g. Mesić imao određenih političkih namjera, imao ih je 1992.-1993….

Loading...

Dodatna pitanja tužitelja M. Harmona:

Tužitelj Mark HARMON: Hvala, g. predsjedniče.
G. Nobilo Vas je pitao u vezi s muslimanskim izbjeglicama iz Bosne kojima se u Hrvatskoj pomoglo u smještaju i hrani. Moje pitanje glasi: Je li Hrvatska država primala inozemnu pomoć za zbrinjavanje u smještaju i hrani tih izbjeglica i možete li opisati vrste strane pomoći koju je primala Hrvatska?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: To je istina. U Hrvatskoj je bio velik broj izbjeglica, oni su bili golem teret. I u smislu smještaja i u smislu prehrane, te organiziranja života za izbjeglice, za prognanike. I Hrvatska je trebala pomoć donatora. Ne znam o kojem iznosu se radilo. Znam da nikada nije bilo prigovora da je te hrane i svega drugog potrebnog za izbjeglice uzmanjkalo. To znači da je u pogledu novca i hrane ta pomoć bila dostatna u pravoj mjeri.
Tužitelj M. HARMON: Sada, g. Nobilo Vas je pitao niz pitanja, je li Hrvatska bila prolazna zemlja kroz koju su u Bosnu išli i humanitarna pomoć i oružje. Rekli ste da je zbilja bilo slučajeva, ali da je Hrvatska sama zadržala dio oružja i humanitarne pomoći kao cijenu za dozvolu za osiguranje prolaza. Jesam li prikladno opisao Vaš odgovor na jučerašnje pitanje?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Budući da je ovo zatvorena sjednica, možemo reći neke stvari koje neće ići u javnost, inače se to ne bih usudio. Bili smo pod embargom, zato je bilo predviđeno da ne primamo oružje.
Ipak da, morali smo doći do oružja, mi i Bosanci, ier bilo je apsurdno stanje. Bili smo žrtve agresije, a imali smo embargo na uvoz oružja. Drugim riječima, bili bismo prepušteni Srbima. Zato je pomoć dolazila, a uvijek je bio dogovor koliko da ostane u Hrvatskoj, kako zbog potreba, tako i zbog rizika koji je Hrvatska imala zbog embarga.
Jednom prilikom – zapravo više puta – pitao sam Aliju Izetbegovića, je li zadovoljan takvim dogovorom. Rekao je: “Bio bih zadovoljan kad drugi dio ne bi ostajao u Hercegovini”. Koji dio je ostajao, iznos, također ne znam.
Tužitelj M. HARMON: Moje posljednje pitanje: tijekom unakrsnog ispitivanja nametnulo se pitanje – jer ste političar u Hrvatskoj i jer se suprotstavljate predsjedniku Tuđmanu u političkoj areni, Vaše svjedočenje u Haagu na zatvorenoj sjednici politički je motivirano. Želite li na to štogod reći?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Stvarno govoreći, ovim svjedočenjem ja ću imati samo političke štete. Nema ničeg, to mi ne koristi – a kako je ovo zatvorena sjednica, ovo će biti i moje stajalište u javnosti. Prihvaćam pravila ovog suda, pa nakon ovog svjedočenja neću – poštivat ću pravila – prepričavati što navodi druga strana ili treća strana ni bilo tko izvana, ali ako itko želi koristiti moje svjedočenje na politički način, to je g. Tuđman…
Nemojte zaboraviti da je zadnji mjesec, za vrijeme kongresa stranke, predsjednik rekao, a to se moglo odnositi samo na mene – nije me imenovao – rekao: “Kod protesta sindikata, organiziranog od četiri sindikata, sazvanog na glavnom trgu u Zagrebu moralo je 12.000 policajaca suzbijati tu manifestaciju, organiziranu od sindikata”.
Ja sam bio u organizacijskom odboru tog prosvjeda, a predsjednik Tuđman je rekao dalje: “U organizacijskom odboru ovog sindikalnog protesta sjede osobe koje svjedoče i kleveću Hrvatsku u Haagu”…

Pitanja sudaca:

Sudac Fouad RIAP: Govorili ste o HVO-u. Je Ii HVO bila disciplinirana, vojnička divizija ili je tamo bilo neke vrste nepodređivanja i manjka autoriteta na različitim razinama zapovijedanja?
Svjedok tužiteljstva Stjepan MESIĆ: Budući da je ova vojska nastala u kaotičnom stanju, onda je sigurno da ova vrsta odnosa nije u potpunosti funkcionirala. Ali u mojim očima je ta vojska, gledano u odnosu na Hrvatsku i njezino Ministarstvo obrane, bila u podređenom položaju, tako sam smatrao da naredbe brojnih operacija dolaze odande, jer često su operacije Hrvatske vojske bile usklađene s HVO-om.
Sudac F. RIAP: Tako Vi mislite da je postupke određivala visoka vlast u Zagrebu i da su potom izvršavani u Lašvanskoj dolini?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Moji stavovi dolazili su od onoga što sam znao, a Mate Boban, kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini, uvijek je tvrdio da on isključivo izvršava politiku Zagreba, da nema svoje vlastite politike, da Zagreb znači vrh hrvatskog vodstva.
Sudac F. RIAP: Hvala Vam. Još jedno više općenitije pitanje. Rekli ste da je g. Tuđman otvoreno zagovarao granice postavljene u Banovini 1938., ako sam pravilno razumio, a te su obnovljene na susretu u Karađorđevu između Tuđmana i Miloševića. Kakvo je bilo mjesto Lašvanske doline na toj karti, stvorenoj već u Banovini? Kamo je Lašvanska dolina spadala i što se o karti mislilo?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Tuđman je mislio da je to najveći uspjeh Hrvata. To jest, da su najveći uspjeh Hrvata bile granice iz vremena Banovine. Bilo to tako ili ne, to je rekao nakon povratka iz Karađorđeva, da će Bosna preživjeti, da ćemo dobiti banovinske granice plus Cazin, Kladušu i Bihać. Za ovaj dio bih rekao da ga je obuhvaćala nekadašnja Banovina. To jest, dolina Lašve je bila u granicama Banovine.
Sudac Mohammed SHAHABUDEEN: Sad prijeđimo na pitanje: jeste li osobno prisustvovali donošenju ikakve službene odluke o uporabi hrvatske sile protiv Muslimana u Herceg-Bosni? Bi li pravilno shvatio Vaš stav kao ne, niste bili osobno nazočni kod donošenja takve odluke, no bili ste na važnim položajima i u dodiru s važnim osobama u vodstvu, kod čega ste shvatili da je kolektivno prihvaćeno da politika Hrvatske treba sankcionirati uporabu hrvatske sile prema Muslimanima u Bosni?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Izričito moram naglasiti da nisam nikad bio nazočan dok se donosila odluka o uporabi hrvatske sile protiv Bošnjaka, no moram reći i da sam, kad je učinjen zločin u Ahmićima, pošto sam bio u dodiru s Matom Bobanom, njemu rekao: “Reci mi, jer zločin je velik. Jesi li proveo istragu tko je to napravio?” Rekao je: “Da, jesmo, i ustanovili da su počinitelji nosili crne odore…”
Sudac M. SHAHABUDEEN: Mogu li ići na taj drugi aspekt? Voditelj obrane – siguran sam da cijenite to – prema svojoj dužnosti, ispitivao Vas je o odnosu izjava tu u sudnici i različitih izjava koje ste davali tijekom odvijanja sukoba. Sad, jesam li u pravu, da u Vašem političkom iskustvu postoji misao kako ne treba ljuljati čamac. To bi značilo da iskusna politička figura treba jako mudro održavati ravnotežu između vezanosti na službeno priznatu politiku i svojih osobnih uvjerenja. Jeste li imali osjećaj te vrste tijekom svog političkog života?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Nešto je sigurno istinito, neprestano sam zagovarao obranu Bosne. Ne samo od Bošnjaka, nego i od Srba i Hrvata koji su željeli Bosnu i Hercegovinu, jer to je bila jedina mogućnost da prežive. Pošto sam bio uvjeren da bi, ako Milošević uspije razbiti Bosnu, to bilo tragično za Hrvatsku, jer bez obzira na sve sporazume, pod velikim je upitom je li Hrvatska mogla preživjeti ili je “velika Srbija” mogla biti osnovana, čak i po cijenu našeg vlastitog teritorija.
Dok sam obnašao visoku dužnost u HDZ-u i Vladi, očito je da sam uvijek prihvaćao službenu politiku koja je bila za opstanak Bosne, ali sam također upozoravao kako treba postojati suradnja, da više ne smije doći do rata, da mora postojati zajedničko zapovijedanje između HVO-a i Armije BiH, što mislim da se još nije u potpunosti ostvarilo, jer je jedino takvo jedinstveno zapovijedanje moglo osigurati pobjedu u ratu uz minimalan broj žrtava, jer ako se donosi nekoliko zapovijedi odjednom, posljedice su uvijek tragične…
Sudac M. SHAHABUDEEN: Dozvolite mi da to postavim na sljedeći način i pojednostavnim što više mogu. Na ovoj zatvorenoj sjednici i pred samim ovim sudom, osjećate li se slobodnijim govoriti što Vam je na pameti negoli u zloćudnim vremenima dok se odvijao sukob između Hrvata i Muslimana u Herceg-Bosni?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Da, sigurno je da se osjećam slobodnijim ovdje, jer život u Hrvatskoj tih dana baš i nije bio na visokoj cijeni.
Sudac M. SHAHABUDEEN: Mogu Ii Vas pitati ono što bi Vam se moglo činiti suvišnim, ali je važno za sud: hoćete li kazati sudu kako ie Vaše današnje svjedočenje istinito?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Istinito je.
Sudac Claude JORDA: G. Mesiću, zadržat ću Vas još nekoliko trenutaka, neću postavljati već postavljena pitanja, već bih Vam želio osigurati da možete otići prije ručka. Tako, ako mi možete odgovoriti relativno brzo.
Naravno, odgovorite mi baš kako osjećate da bi trebalo. Vance-Owenov plan nije ratificirala skupština. Kakvo je vaše mišljenje? Kakav je bio vaš utjecaj na g. Tuđmana? Kakvim to vidite? Možete li nam na brzinu reći?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Vance-Owenov plan nije usvojila srpska strana. Potpisali su ga, ali srpska ga skupština nije usvojila. Postojao je rok do kojeg su ga morali potpisati, a nisu dok su ga prihvatile hrvatska i bosanska strana, no mislim da je sreća za Bosnu i Hercegovinu bila što nije prihvaćen, jer je pridonosio grupiranju stanovništva i njihovu kretanju iz jednog dijela u drugi.
Sudac C. JORDA: Koje je bilo Vaše mišljenje? Mislite li da je to bilo dobro? Mislim na plan. Možete li nam na brzinu reći?
Svjedok tuž. S. MESIĆ: Moram kazati kako sam osobno bio protiv plana, jer sam predvidio kako će završiti. Čak, premda sam se nadao kako će ljudi razraditi plan u smislu da će sva tri naroda ostati konstitutivnim dijelovima u svim kantonima. To bi bila vrsta kontrolnog mehanizma, jer ako bi bili u svakom entitetu i konstitutivni, Bosna i Hercegovina bila bi spašena.
Sudac C. JORDA: Nemam daljnjih pitanja, no mislim kako je sudac Riad želio nešto priupitati. Želio bih se ispričati tumačima, no to treba značiti da ćemo ponovno početi u 14.45. Želio bih Vam zahvaliti, g. Mesiću. Bilo je to važno i povijesno svjedočenje. Bili ste na vrlo važnom položaju i Sud mora imati što je više moguće potpuno viđenje o onome što se zbivalo, u smislu odgovornosti generala Blaškića. Radi se o zapovjednoj odgovornosti. Vi ste to učinili i Sud Vam je zahvalan na suradnji i nada se kako se to neće okrenuti protiv Vas, ali da s Vaše strane, nećete provocirati ikakve mogućnosti da bi se to okrenulo protiv Vas. Svaka strana mora učiniti najbolje što može. Sud Vam je ponudio najbolju moguću zaštitu. Vi morate učiniti isto. Samim time što sam ovo rekao, suci Vam žele zahvaliti za Vaš doprinos.
Sad ćemo prekinuti saslušanje i nastaviti u 14.45.

Kraj Mesićeva svjedočenja.

Napomena:
Blaškićev branitelj Anto Nobilo je u žalbenom postupku, na presudu i kaznu u procesu
Blaškiću na Haaškom sudu od 17. ožujka 2000. do 29. srpnja 2004. zastupao teze Stjepana Mesića i Tužiteljstva koje je tijekom suđenja osporavao. Toliko o dosljednosti Nobila ili o nečem drugome!?

Predsjednik Mesić s novinarima, 28. studenog 2000. ‘Transkripti u Slobodnoj slažu se s mojim iskazom u Haagu!’

Ne znam što će biti u sljedećim nastavcima, ali javnost će saznati odakle ti transkripti, to ću objaviti i više neće biti nikakvih enigmi. Ne postoji nikakva opasnost od stvaranja bilo kakve nove jugoslavenske zajednice. Haaškom sudu poslao sam pismenu izjavu o tome da sam spreman svjedočiti protiv Miloševića
Transkripti koji se objavljuju u Slobodnoj Dalmaciji, a do sada sam vidio dva članka, dosta se slažu s onim što sam govorio pred Haaškim sudom. Ne znam što će biti u sljedećim nastavcima. Javnost će saznati odakle ti transkripti, to ću objaviti i više neće biti nikakvih enigmi. Bio sam zaštićeni svjedok i to moje svjedočenje nije moglo izlaziti u javnost. Ja sam na poziv Suda otišao u Haag, i za to sam imao podlogu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom.

Priče onih o tome da sam ja išao na svoj izričiti zahtjev ne stoje, jer pitam gdje to ima da Sud prima nekoga na takav njegov osobni zahtjev? No, valjda za njih mogu reći da svatko ima pravo i na pogrešku – izjavio je predsjednik Stipe Mesić na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare koja je održana u utorak, a na kojoj je tako potvrdio autentičnost prvog dijela svoga svjedočenja u Haagu koji je objavio naš list….
Postoje li sukobi na razini Ured predsjednika – Ured za odnose s Haaškim sudom, bilo je jedno od pitanja na koje je predsjednik Mesić odgovorio da nema nikakvih sukoba na toj relaciji te da mu, nadalje, nije jasno zašto bi se ti sukobi stalno potencirali.
– Sve što Haaški sud traži, mi im izlazimo u susret. Osobno držim da ne postoji ni jedan hrvatski interes zbog kojega neki dokumenti ne bi otišli u Haag – smatra Predsjednik. On je ujedno kazao da će se s objavljivanjem transkripata prestati kada prestane interes za njih.

Mesićeva kaznena djela protiv Republike Hrvatske

Predsjednik Stjepan Mesić omogućio je novinaru britanske producentske kuće Newswatch (iz Londona), Johnu Cooksonu, uvid u neodređeni broj transkripta i audio-zapisa, te njihovo snimanje, a koji su državna tajna.
Na temelju toga i snimke službenih prostorija glavne zgrade Predsjedničkih dvora, kao i prostorije u kojoj su arhivirani navedeni dokumenti, novinar Cookson je sačinio desetominutni tv-prilog u kojem se izričito poziva na sadržaj tih transkripata i audio-zapisa. Njegov tv-prilog emitirala je britanska tv-postaja 4, a zatim i Hrvatska televizija,
djelomično u Dnevniku u 19,30 sati, na Prvom programu 12. studenog 2000., a onda, nakon Dnevnika, i u cijelosti u političkom magazinu 007 istog dana.
Navedeni transkripti i audio-zapisi arhivirani su u glavnoj zgradi Predsjedničkih dvora i povjereni na čuvanje predsjedniku Mesiću u sklopu njegove predsjedničke funkcije.
Iz toga slijedi daje predsjednik Mesić državnu tajnu, koja mu je bila povjerena na čuvanje s danom preuzimanja predsjedničke dužnosti, učinio dostupnom inozemnoj organizaciji, odnosno, osobi koja za tu organizaciju radi, tj. novinaru J. Cooksonu.
Time je počinio kazneno djelo protiv Republike opisano i kažnjivo u čl. 146. stv. 1. KZ.

Predsjednik Mesić je u istom svojstvu učinio dostupnom transkripte razgovora predsjednika Tuđmana s drugim osobama, koji su također označeni kao državna tajna, pa je tako tjedniku Nacional predao određeni broj transkripata koje je taj tjednik objavio u brojevima: 231 do 238, 240, 243, 246, 251 do 253, 255, 256, 258, 259 ( svi izašli 2000.)
Isto tako predao je i određeni broj transkripata tjedniku Feral Tribune, koje je taj tjednik objavio u brojevima: 762, 763, 766 do 778, 783 do 787 (svi izašli 2000.)
Kako su objavljeni transkripti bili povjereni predsjedniku Mesiću na čuvanje, to je, time što ih je učinio dostupnim neovlaštenim osobama, počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske – odavanjem državne tajne, opisano i kažnjivo u čl. 144. stav. 1. KZ.

Kako se transkripti i audio-zapisi, koje je predsjednik Mesić dao stranim i neovlaštenim osobama odnose i na Domovinski rat, a te su osobe to iskoristile za činjenično neistinito i lažno prikazivanje Domovinskog rata i predsjednika Tuđmana. Time je nanio neprocjenjivu štetu Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu.
Iz prijave: Honos, stud. 2000.

Pročitajte sve transkripte svjedočenja Stipe Mesića:

HAAŠKI TRANSKRIPTI: Stjepan Mesić, građanin svjedok u procesu protiv TIHOMIRA BLAŠKIĆA, na strani tužiteljstva pred Haškim sudom, 16.-19. ožujka 1998. godine

Mesić: Uvjeren sam da su hrvatske postrojbe bile u Bosni između 1992. i 1994., ali ne legalno…

Mesić: Mi smo uspostavili Herceg-Bosnu, kao što je Milošević uspostavio Republiku Srpsku, koja nije poticala cjelovitu Bosnu

Mesić: Lord Owen je poticao raspad BiH. On je, također, jedan od krivaca za sve što se dogodilo…