Najveće Groblje mira u Europi s 50 tisuća križeva te imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila

0
1214
dnevno

Na Groblju mira na Bilima iznad Mostara, pretprošle je subote je u povodu 72. obljetnice stradanja Hrvata - žrtava Drugog svjetskoga rata i poraća, koja se upriličuje u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma, 23. kolovoza, služena sveta misa koju je predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, fra Miljenko Šteko

Groblje mira na Bilima iznad Mostara na najbolji mogući način svjedoči o krvavim tragovima komunizma, jednog od totalitarnih režima što ih je i današnja moderna Europa osudila u svom Parlamentu, pa se tim povodom 23. kolovoza svake godine obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima nacizma, fašizma i komunizma. Ovaj posljednji je definitivno kreirao najveće zlo unutar hrvatskog naroda, kako u Republici Hrvatskoj, tako još i više u Bosni i Hercegovini, međutim današnji hrvatski, te BH “antifašisti” koji su, zapravo, prikriveni komunisti, jer su se do jučer tako izjašnjavali, dobro se skrivaju upravo pod tim plaštem antifašizma, a samim time i ono što su naslijedili od svojih predaka i političkih mentora.

Na lokaciji planinskog ozemlja Bila, već ranije izgrađena je crkvica, kosturnica, čatrnja kao pomoćni objekt, te još dosta toga, a pretprošle subote u povodu 72. obljetnice stradanja Hrvata žrtava Drugog svjetskoga rata i poraća, služena je sveta misa koju je predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, fra Miljenko Šteko.

Loading...

U svojoj propovijedi fra Miljenko je podsjetio kako se komemoracija na Bilima održava u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma. “Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava prisutnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti”, kazao je fra Miljenko.

Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću u ime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen. “Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ… Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili” – poručio je fra Miljenko. Nakon svete mise održana je komemoracija i pokop zemnih ostataka neidentificiranih žrtava iz vremena Drugog svjetskoga rata i poraća.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra “Groblje mira” na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Voditelj Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat, Ilija Vrljić, podsjetio je da je Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata, na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila. Kamen temeljac položen je 2013. godine, a 2016. završena je izgradnja kapelice i kosturnice, te je ograđen kompleks Groblja mira.

Vrljić je najavio kako će se sljedeće godine početi s unutarnjim uređenjem kompleksa. Dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij, fra Miljenko Stojić, kazao je da svaki čovjek zavrjeđuje barem mjesto za pokop, mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti svijeću.

Svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas koji je kao izaslanik hrvatskog premijera, poručio je kako će svaki križ koji će biti podignut na Bilima, svjedočiti povijest.

“Hrvatski narod prošao je puno križnih puteva. Puno hrvatskih kostiju ostalo je na tim stratištima i upravo te kosti i te žrtve neka budu temelj na kojem ćemo graditi našu budućnost. Prijepori postoje oko prošlosti, oko budućnosti, kojim putem ići… Prošlost nam je zajednička, život koji živimo – živimo ga licem u lice, okrenuti jedni drugima, a budućnost će biti onakva kakvu je svi zajedno napravimo, druge nam nema”, istaknuo je Milas.