Nositelj tog projekta je, razumljivo, HDZ 1990 kao najjača oporbena stranka, a zajedno s njima taj novi politički blok trebali bi sačinjavati i Hrvatski savez HKDU-HRAST, Posavska stranka, Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), te nekolicina dosta jakih političkih organizacija na lokalnoj razini, poput Čapljinske neovisne liste. Kako nam je potvrđeno u HDZ-u 1990, razgovori će se narednih dana obaviti i s Hrvatskom strankom BiH
Hrvatska oporba u Bosni i Hercegovini je, kako se čini, shvatila je da je najveće zlo za hrvatski narod na tamošnjim prostorima – vladajući HDZ BiH. Dakle, ni Bošnjaci, ni Srbi, odnosno njihove politike, već je „neprijatelj“ unutar njihovih vlastitih redova. Stoga će za izbore 2018. godine gotovo sigurno biti formiran iznimno jak oporbeni blok političkih stranaka s hrvatskim predznakom ili stranaka koje dolaze s onih prostora u kojima je hrvatsko stanovništvo – većinsko.
Nositelj tog projekta je, razumljivo, HDZ 1990 kao najjača oporbena stranka, a zajedno s njima taj novi politički blok trebali bi sačinjavati i Hrvatski savez HKDU-HRAST, Posavska stranka, Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), te nekolicina dosta jakih političkih organizacija na lokalnoj razini, poput Čapljinske neovisne liste.
Kako nam je potvrđeno u HDZ-u 1990, razgovori će se narednih dana obaviti i s Hrvatskom strankom BiH, na čelu koje se nalazi Pero Skopljaković, pa će tako od stranaka s hrvatskim predznakom koje nešto znače, ostati usamljen jedino HSP BiH na čelu sa Stankom Primorcem-Ćanom, jer je tako naredio klan “Lučić” iz Ljubuškog! No, trenutno je upitna njihova stvarna snaga budući da im narednih dana gotovo svi preostali lokalni zastupnici prelaze u HSP na čelu kojeg se nalazi mlađahni, ali i poprilično ambiciozni predsjednik, Nikola Raguž.
HSP-u BiH, vrata potencijalnog ulaska u novi, veliki hrvatski oporbeni blok, dodatno su zatvorena nakon nedavnog istupa njihovog čelnog čovjeka, Stanka Primorca-Ćane, na sjednici HDZ-a kada je nazočne upoznao s podrškom koju Hrvatski narodni sabor (HNS), navodno, ima među hrvatskim generalima iz RH, a s kojima je on kao obavio – “jedan sastanak”. Međutim, to nije istina, jer nikakvog sastanka nije bilo. Štoviše, “sastanak” o kojem je Primorac pričao, zapravo je bio svadbeni pir kolege novinara Velimira Bujanca, gdje je Primorca strašno izgrdio Dario Kordić zbog njegovog približavanja Čoviću i HDZ-u BiH, a što može potvrditi i veći broj nazočnih sa svadbenog slavlja. Štoviše, hrvatski generali su se već više puta izjasnili kako je Dragan Čović zadnja osoba koja može imati njihovu podršku s politikom kakvu godinama propagira.
Upitno je i što će dalje biti s djelovanjem HDZ-a 1990 i Hrvatskog saveza HKDU-HRAST unutar Hrvatskog narodnog sabora, a po svemu sudeći moguće su samo dvije opcije. Prva je da obje stranke istupe iz HNS-a, a druga (možda i realnija) da zamrznu svoj status u HNS-u do završetka parlamentarnih izbora 2018. godine.
U HDZ-u BiH su uvjereni kako oni postaju sve jači gotovo svakodnevnim iseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine, no ukoliko će se stranke novog oporbenog bloka znati na pravi način organizirati, odnosno pridobiti glasove hrvatskih iseljenika, njihovi izgledi će strahovito porasti. Na ruku im ide i stav Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj, koja se udaljava od politike tamošnjeg HDZ-a na čelu s premijerom Plenkovićem i predsjednicom Grabar-Kitarović, što bi se u sljedećih godinu dana moglo reflektirati i na stanje unutar Katoličke crkve u Hercegovini, posebno nakon što je Vatikan odlučio uvesti reda u njihove redove.
Hrvatski narod u BiH sve više uviđa kako je navodni sukob na relaciji HDZ BiH – SDA, zapravo, izmišljen, te da u stvarnosti sukoba nema, jer su dogovorom vodstava tih dviju stranaka, njihovi čelnici već prije nekoliko mjeseci krenuli s “otrovnim strelicama” s jedne na drugu stranu. Tako svjesno stvaraju sliku međusobne “netrpeljivosti”, kako bi s druge strane mogli nastaviti vladati u Bosni Hercegovini kao što vladaju svih ovih godina. Stoga se sada svakodnevno podižu tenzije, iako su oni i dalje zajednički u vlasti, a partnerstvo im je puno jače nego što javnost to može i zamisliti. Na kraju krajeva imaju i glavnog zajedničkog sponzora u Turskoj i Erdoganu, prema čijim instrukcijama i vuku dobar dio svojih poteza.
Punih je godinu dana ostalo do narednih izbora u Bosni i Hercegovini, no atmosfera se već poprilično zagrijala i kako se čini, u HDZ-u BiH više nisu mirni kao još samo prije nekoliko mjeseci. Naime, nemaju više podršku ni SAD-a, ni Njemačke, a bez njihove podrške i podrške Crkve u Hrvata, vrlo teško će zadržati monopol nad hrvatskim življem i pozicijama koje pripadaju hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.
BH politička ljevica će na narednim izborima očigledno ići s kandidatom za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, što bi na prvi pogled trebalo ići u prilog HDZ-u BiH i potencijalnoj novoj kandidaturi Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. No, s obzirom na sve navedeno, Čovićeva pobjeda uopće nije izvjesna, pogotovo ako bi mu u toj borbi „jedan na jedan“, protukandidatkinja bila dr. Dijana Zelenika, koja je najlogičniji izbor tog oporbenog bloka. Posebice, ako bi se izborni inženjering sveo na jedan pristojan minimum, već sada možemo ustvrditi kako su promjene na bh političkoj sceni, a napose među Hrvatima, itekako moguće, pa i realne.