Nije Todorić jedini krivac za stanje u Agrokoru i posredno u zemlji, nego su puno krivlji političari koji su mu to omogućavali. Jer politika ga je stvorila a hoće li ga i uništiti vidjet će se u narednom periodu. Posebno je pitanje hoće li nakon 'lex Agrokora' ostati samo leš Agrokor. U svakom slučaju premijer Plenković se nakon godinu dana mandata nema čime hvaliti (možda Sauchom, koji mu je spašavao Vladu ili Vrdoljakom koji je Most Bože Petrova zamijenio pontonskim mostom ostatka HNS-a), iako on misli suprotno. Stoga i nije čudno što je on strateški u svom govoru u povodu godišnjice svoje Vlade još jednom predimenzionirao upravljanje krizom u koncernu Agrokor, nazvavši to „najvećim reformskim procesom“ iako je riječ tek o gašenju požara s upitnim pravosudnim epilogom
Malo tko, a pogotovu premijer Andrej Plenković je očekivao takav obrat u slučaju Agrokor, i to u trenutku kada se slavodobitno šepurio po Saboru i ispred TV kamera podnoseći izvješće o prvoj godini rada njegove Vlade. Sigurno nije očekivao da će sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu Zoran Luburić glatko odbiti zahtjev tužiteljstva, te da će svih dvanaest uhićenika pustiti da se brane sa slobode. Mala mu je utjeha u svemu tome što je određen istražni zatvor samo za gazdu Ivicu Todorića, koji je ruku na srce, ne samo trn u oku ovoj Vladi, nego, htjeli to priznati ili ne, i jedina istinska meta ovoga, kako su ga Todorić i njegovi odvjetnici nazvali, montiranog političkog procesa.
Takvom odlukom suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, svoje zadovoljstvo nije krio ni Ivica Todorić koji je na svom blogu napisao da je pravna država stala na kraj političkoj samovolji. Potom se i ispričao ‘svim časnim ljudima’ koji su, zbog, kako kaže, njegova političkog progona morali proživjeti ovu sramotnu torturu.
‘Uhićenja koja su dogovorena na subotnjem sastanku u kabinetu premijera Plenkovića, a kojem su prisustvovali i ministri Božinović i Dalić te predsjednik Sabora Jandroković, sada su i pravno postala izrugivanje pravnoj državi i iskazivanje političke samovolje i nastavak političkog nasilja kako bi se prikrio vlastiti kriminal koji je donio neustavni Lex Agrokor’, napisao je u svome blogu Todorić.
I njegovi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović su također rekli, nakon spektakularnih uhićenja 12 Todorićevih suradnika i premetačine njihovih kuća, da je riječ o neviđenom političkom procesu, a vodu na mlin takvim njihovim tvrdnjama, naveo je, između ostalog i svojom subotnjom izjavom, predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Uhićenja i igara
Podsjetimo, odmah nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića u Vladi, u subotu popodne 14. listopada ove godine s ministricom gospodarstva Martinom Dalić, ministrom MUP-a Davorom Božinovićem te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, počelo se špekulirati da je glavna tema tog sastanka bila afera Agrokor i započinjanje kaznenog progona, odnosno uhićenja, najbližih suradnika Ivice Todorića. Uostalom to je potvrdio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je izjavio kako smatra, da ukoliko krene istraga povjerenstvo ne bi trebalo raditi jer će doći do preklapanja. Na tu izjavu predsjednika Sabora odmah je reagirao i sam Ivica Todorić koji je u svom blogu napisao:
‘Nakon subotnjeg sastanka u Vladi, a kojem su nazočili premijer, ministri Božinović i Dalić te predsjednik Sabora Jandroković, dogodila se izjava gospodina Jandrokovića koja duboko podriva stupove pravne države. Naime, gospodin Jandroković je rekao kako će saborsko Istražno povjerenstvo prestati s radom kada DORH pokrene istragu. Kako Jandroković zna da će DORH pokrenuti istragu? Ima li i on informacije koje nikako ne bi smio imati? Ne želim vjerovati da je tema sastanka u Vladi bilo postupanje DORH-a, no ova me Jandrokovićeva izjava, nažalost, demantira’, napisao je Todorić.
I gle čuda, nakon te Jandrokovićeve izjave, u ponedjeljak 16. listopada, gotovo u cik zore započela je spektakularna akcija uhićenja 12 najbližih Todorićevih suradnika i teatralna premetačina Kulmerovih dvora. S obzirom da u toj premetačini nisu pronađeni nikakvi ekskluzivni dokumenti stječe se dojam da je glavni cilj ove akcije bio izvesti predstavu za mase po sistemu uhićenja i igara, ako već nema kruha za sve u Lijepoj našoj, pa zbog toga sve više mladih odlazi iz Hrvatske u druge zemlje trbuhom za kruhom.
Ante Nobilo: ‘Ne pamtim ovakav brodolom državnog odvjetništva’!
Nadalje, Todoriću i njegovim odvjetnicima u prilog tezi da se ovdje radi o montiranom političkom procesu ide na ruku i činjenica da je, kako kaže Todorić, ta ista politika donijela i odluku o posebnom transferu 5 milijuna kuna DORH-u samo za istragu Agrokora. No, nakon odluke suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, da se svih 12 uhićenika, koje je Todorić nazvao vrhunskim stručnjacima, puste da se brane sa slobode, mnogi su pravni stručnjaci, a ne samo njihovi odvjetnici, nazvali najvećim porazom DORH-a do sada. Tako odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo kaže kako ne pamti ovakav brodolom državnog odvjetništva, a Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, smatra da je ovo apsolutna pobjeda obrane, jer je sud odlučio tretirati stanje na osnovi stanja spisa, a ne na osnovi raznih pritisaka izvanpravnih i izvansudskih.
Dakle, u toj i takvoj atmosferi premijer Andrej Plenković podnosio je izvješće o prvoj godini svoje vladavine, koja je, bila sva u znaku afere Agrokor. I koliko god se trudio ostati hladan i samouvjeren, te ostavljati dojam čovjeka koji je nadmoćniji od svih drugih, pa kao nadčovjek i nadpremijer oporbi poručuje da su sve sveli na zelje, Kraševu čokoladu i selfije, stječe se dojam da on negdje u dubini duše strepi od sutrašnjice, jer bi, nakon što se svi ispucaju na gazdi Agrokora Ivicu Todorića i nakon što mediji objave sva putovanja njega i njegovih ljudi u Bangkok, Dohu, New York i Milano, te sve najmove privatnog aviona njegove žene i sve dočeke Nove godine i da ne nabrajamo, mnogi će, ipak na koncu, konstatirati da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru puno složenija od priče koje nam danima i tjednima raspredaju glavni protagonisti lex Agrokor.
Priča o Ivici Todoriću, puno je složenija od onoga kako to sada izgleda. Danas, ta priča i definitivno skončava na stranicama crne kronike, a od velikog Gazde Todorića, kojem su se do jučer svi klanjali, pa i neki aktualni ministri u Plenkovićevoj vladi, ponajviše peru ruke politika i političari koji su ga i stvorili te mu dozvolili da postane glavni lik jedne uistinu monstruozne priče. Da nije bilo politike koja je stvorila Todorića, danas se ne bi događalo to što se događa s koncernom Agrokor. Da je politika imala snage, odlučnosti, poštenja, morala i hrabrosti na vrijeme ili bar puno prije Todoriću reći – “E sad je dosta, to tako više ne ide” – danas nam ne bi trebao nikakav ‘lex Agrokor’, niti spektakularna uhićenja čiji je epilog više nego farsičan.
Politika je stvorila Todorića, politika će ga i uništiti
A problemi u kojima se našao Agrokor nastajali su godinama i to pod patronatom politike i vodećih političara u zemlji. Mijenjale su se vlade, ministri financija, poreznici, guverneri HNB-a i svi su oni, više od dva desetljeća uporno šutjeli o svim nepravilnostima u tom koncernu, nezakonitostima, lažnim bilancama i mjenicama bez pokrića. Za tu šutnju su vjerojatno bili obilato nagrađivani, uostalom što se moglo vidjeti i nakon spektakularnih uhićenja 12 veličanstvenih Agrokorovih menadžera i pretresa njihovih velebnih kuća i vila. A priča se da je jedna takva velebna vila novcem Agrokora sagrađena i jednom bivšem hrvatskom premijeru na zagrebačkom Zelenjaku.
Stoga i nije čudno što je bilo uvriježeno mišljenje u narodu da Todorić svaku hrvatsku vladu može ‘stjerati u kut’. Jer politika je proizvela i gazdu Todorića i omogućila mu da radi to što je radio sve ove godine. Nije Todorić jedini krivac za stanje u Agrokoru i posredno u zemlji, nego su puno krivlji političari koji su mu to omogućavali. Jer politika ga je stvorila a hoće li ga i uništiti vidjet će se u narednom periodu. Posebno je pitanje hoće li nakon ‘lex Agrokora’ ostati samo leš Agrokor.
U svakom slučaju premijer Plenković se nakon godinu dana mandata nema čime hvaliti (možda tek Sauchom koji mu je spašavao Vladu ili Ivanom Vrdoljakom koji je Most Bože Petrova zamijenio pontonskim mostom ostatka HNS-a), iako on misli suprotno. Stoga i nije čudno što je on strateški u svom govoru u povodu godišnjice svoje Vlade još jednom predimenzionirao upravljanje krizom u koncernu Agrokor, nazvavši to „najvećim reformskim procesom“ iako je riječ tek o gašenju požara s upitnim pravosudnim epilogom, smatraju pojedini analitičari.
Iako Plenković uporno ponavlja da su ruke njegove Vlade čiste po pitanju Agrokora, takva samouvjerenost bi mu se u konačnici mogla, kao bumerang, obiti o glavu. Treba samo podsjetiti da su pojedini njegovi najvažniji ministri još u siječnju ove godine tvrdili da je u Agrokoru sve u redu, pa su i glasali za dodjelu kredita tom koncernu, te da je zbog tih ministara i pukla koalicija Mosta i HDZ-a, pa se upitati misli li doista Plenković da i dalje može s takvim ministrima ući u opuštenije i bezbrižnije razdoblje svoga mandata.
Je li američki fond bio privilegiran?
Još ako se bude do kraja inzistiralo da se rasvjetli činjenica misterioznog ispijanja kave Ante Ramljaka u zagrebačkom hotelu ‘Sheraton’ s predstavnikom Knighthead Capitala, prije nego je donesen lex Agrokor, dakle prije nego je imenovan vladinim povjerenikom, Plenkoviću bi moglo biti neugodno.
Jer, uistinu je skandalozna činjenica da se prije nego je donesen lex Agrokor i prije nego što je imenovan za vladinog vjerovnika, Ante Ramljak sastajao i pio kavu u zagrebačkom hotelu Sheraton s predstavnikom Knighthead Capitala. Ta činjenica, suglasni su i brojni drugi mediji, izaziva ozbiljnu sumnju da je američki fond bio privilegiran u odnosu na ostale vjerovnike i da su raspolagali povlaštenim informacijama prije nego što su stekli polovicu Agrokorovih obveznica, što je kazneno djelo. Ramljak je, podsjetimo i sam priznao novinarima da je stupio u kontakt s Knightheadom još 30. ožujka. A upravo datum njihova susreta je iznimno važan zato što u to vrijeme Lex Agrokor nije bio donesen, nije čak ni bio upućen u saborsku proceduru, zakon je izglasan tek 6. travnja.
Ante Ramljak u to vrijeme bio je nepoznat široj javnosti, osim što su ga oni malobrojni možda percipirali po njegovoj ljubavnoj vezi s novinarkom HRT-a Tončicom Čeljuskom, ali su u Knightheadu, po Ramljakovom priznanju, znali da je prava osoba za njih. A da će Ramljak postati vladin povjerenik, objavljeno je tek 6. travnja, a to je formalno postao 10. travnja. U kojem se onda svojstvu, pitali su se brojni novinari, Ramljak našao s predstavnikom Knighthead prije nego je imenovan? Ramljak je na pitanje novinara odgovorio kako su ga na sastanak zvali jer su čuli da je ‘blizak situaciji oko Agrokora’. Tada je postalo nedvojbeno, a što je Ramljak neizravno priznao, ono o čemu se već neko vrijeme piše, a to je da je i sam sudjelovao u izradi Lex Agrokora, zahvaljujući kojem je preuzeo Todorićevu kompaniju i da je bio dio tajnog tima Martine Dalić, čiji je sastav potpredsjednica vlade uporno tajila, o čemu je u svom blogu detaljno pisao Ivica Todorić.
Dakle, ma koliko se Plenković upirao ostaviti dojam da je njegova Vlada u protekloj godini postigla velike uspjehe, a najveći je lex Agrokor, mnogi se ne mogu oteti dojmu da je to njegovo hvalisanje samo napuhivanje balona koji bi uskoro mogao prsnuti.