Članovi Inicijative Ovršni ustanak urudžbirali su u Vladi RH i Ministarstvu pravosuđa, zahtjev u kojem, između ostaloga, stoji: 'Ministar Dražen Bošnjaković se toliko kompromitirao svojim činjenjem, kao i nečinjenjem oko Ovršnog zakona, sastavom i neradom radne grupe za izradu novog Ovršnog zakona, nedostatkom volje i energije da se išta promijeni, da ga smatramo potpuno neprikladnim za posao ministra pravosuđa i tražimo njegovu ostavku...'
Članovi Inicijative Ovršni ustanak na čelu kojeg se nalazi Danijel Galović, koji je s aktivistima iz Slobodne Hrvatske pokrenuo Inicijativu kojoj su se pridružilo nekoliko stranaka, udruga, građana iz raznih dijelova Hrvatske i uglednih pravnih stručnjaka, revoltirani zbog činjenice da se na izradi novog Ovršnog zakona radi na način koji dodatno frustrira građane, zatražili su 1. ožujka 2018. ostavku ministra pravosuđa, Dražena Bošnjakovića i formiranje nove radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona. U obrazloženju zahtjeva kojeg su urudžbirali u Vladi RH i u Ministarstvu pravosuđa, stoji:
„Ministar Dražen Bošnjaković se toliko kompromitirao svojim činjenjem, kao i nečinjenjem oko Ovršnog zakona, sastavom i neradom radne grupe za izradu novog Ovršnog zakona, nedostatkom volje i energije da se išta promijeni, da ga smatramo potpuno neprikladnim za posao ministra pravosuđa i tražimo njegovu ostavku – jer ne ulijeva ni malo povjerenja. Tražimo i izmjene u sastavu i smanjenje broja članova radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona, izbacivanjem FINE, javnih bilježnika i predstavnika banaka. Budući da smo skupili više od 35.000 potpisa građana za izmjene Ovršnog zakona, tražimo da našeg stručnjaka uvrstite kao člana radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona.“
Pravnici u radnoj grupi Ovršnog ustanka
Stručna radna grupa Ovršnog ustanka, sastoji se od 6 članova, a njen koordinator je dipl. pravnik, Zahir Kurbašić, koji godinama radi u gospodarstvu na rukovodećim položajima. Kao hrvatski branitelj i borac za bolju poziciju žena u hrvatskom društvu, kaže: „Snaga Hrvatske je u ljudima, osobito u ženama koje su do sada bile u velikom postotku isključene iz društvenog, političkog i radnog procesa…“ Kurbašić je, inače, tajnik Demokratske stranke žena (DSŽ), te je kao glavni autor Prijedloga za ocjenu ustavnosti Izmjena i dopuna Izbornog zakona iz 2015. godine, koji je podnio DSŽ, praktički srušio pokušaj nametanja nedemokratskog Izbornog zakona, kojeg su pokušali nametnuti HDZ i SDP kako bi iz političkog života eliminirali istinsku oporbu.
U stručnoj radnoj grupi aktivno sudjeluje i Ivica Marković, dipl. pravnik iz Popovače, koji je dao važan doprinos borbi protiv RBA zadruga, kao autor tzv. Lex Škibola ili punog naziva – Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim s neovlaštenim vjerovnikom. Tako je već u prosincu 2017., Županijski sud u Velikoj Gorici donio prvu pravomoćnu presudu na temelju tog zakona u korist dužnika, a i dalje se nižu brojne pobjede žrtava RBA zadruga, zahvaljujući Markoviću i zastupniku Marinu Škiboli koji, također, podržava Inicijativu Ovršni ustanak.
Član stručnog tima Ovršnog ustanka je i Sulejman Tabaković, dipl. pravnik iz Zagreba. Tabaković je poznati pravni stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u državnoj upravi, čovjek zbog kojeg su devedesetih zabranjivali Latinice, jer je iznosio istinu o bankama i Todoriću. On je, vjerojatno, najglasniji borac kriminalne pretvorbe i privatizacije koji je analizirao podrijetlo imovine najbogatijih Hrvata. To, što se u Hrvatskoj dogodilo kroz privatizaciju i tajkunizaciju, Tabaković je nazvao „ratnim zločinom pljačke civilnih građana Hrvatske koji ne smije otići u zastaru…“
Inicijativi Ovršni ustanak, kao član stručne radne grupe, priključio se i pravnik Nenad Vlahović, mag. iur., koji živi u Garešnici. Široj javnosti je poznat po tužbi DORH-u protiv Milorada Pupovca, kojeg je optužio da je – „zamračio milijune“.
U timu radne skupine je i Iris Ukić-Kotarac, dipl. pravnica, gradska vijećnica iz Šibenika, poznata po oštroj retorici kad su korupcija i nepravda u pitanju. Ona je prodrmala političku scenu zahtjevom za istragom vezanom za povlačenje sredstava iz Jadranske banke i razotkrivanjem brojnih drugih slučajeva korupcije.
U stručnoj radnoj skupini nalazi se i najmlađi član, Domagoj Žubanović, rođen u Zagrebu 1991., struč. spec. admin. publ., koji je diplomirao upravno pravo 2014. i završio specijalistički studij javne uprave u siječnju 2018. godine. On je, ulazeći u radnu grupu iskusnih pravnika, rekao: „Priključio sam se Inicijativi Ovršni ustanak kao član stručne radne grupe jer, nažalost, godinama propadamo. Situacija je sve gora i gora. Pravi izlaz iz ovog ropstva, nažalost, ne vide oni koji su na vlasti. Stoga se angažiraju mali ljudi koji shvaćaju bit problema i koji žele promjene na bolje…“
Teze za izradu novog Ovršnog zakona
Najnovije priopćenje za javnost radne stručne skupine Ovršnog ustanka sadrži dobro razrađene teze za izradu novog Ovršnog zakona za kojeg predlaže i promjenu naziva. Tako bi se Ovršni zakon trebao zvati – Zakon o izvršnom postupku i osiguranju. Novi naziv je bitan jer je sadašnji naziv, zbog tragičnog učinka na brojne građane, krajnje kompromitiran i neupotrebljiv.
Teze-prijedlozi za izradu novog Ovršnog zakona sastavljene su na temelju promišljanja pravnika radne skupine Ovršnog ustanka, prijedloga koji su se čuli na javnom prosvjedu 3. ožujka 2018. na Zrinjevcu, te ideja voditelja Stručne radne grupe Ovršnog ustanka, g. Kurbašića i nekih drugih članova. Nakon što smo izradili i predložili temeljna načela za izradu prijedloga novog Ovršnog zakona, dajemo pregled detaljnih i konkretnih prijedloga-teza za izradu Ovršnog zakona:
Pri izradi prijedloga novog Ovršnog zakona, poštivat će se sljedeća načela:
I.) Načelo efikasnosti: ukidanje posrednika u ovršnom postupku, digitalizacija ovršnog postupka i dr.:
1. Iz Ovršnog zakona treba ukloniti posrednike: javne bilježnike i FINU-u, te sudjelovanje odvjetnika dovesti u optimalne okvire.
Uspostavila bi se neposredna veza između suda kao jedinog tijela za provedbu ovrha i subjekata koji raspolažu s računima i sredstvima ovršenika: banke, dužnikovi dužnici i dr.
2. U ovršni postupak maksimalno uključiti modernu tehnologiju – digitalna-elektronska obrada podataka (ako je moguće za tu namjenu zatražiti potporu fondova EU-a).
Uspostaviti pri Ministarstvu pravosuđa posebnu web stranicu-portal koji bi imao sofisticiran softver s pripadajućim aplikacijama, kojima bi se obavljala elektronska obrada podataka, od obrazaca, troškova, obračuna kamata, rješenja, dostave elektronskom poštom, uvid u stanje predmeta i dr.
U Ovršnom zakonu bi se u najkraćim crtama nalazio opis da se sve vrste ovrha u pravilu provode elektronskim putem, a samo u iznimnim slučajevima dozvoljavao bi se postupak u papirnatom obliku.
Ministar bi Pravilnikom propisao koje ovrhe se provode elektronskim putem, koji su vjerovnici obvezni podnositi prijedloge u elektronskom obliku, te sve obrasce pomoću kojih bi se provodio postupak ovrhe.
Elektronsko podnošenje prijedloga odnosilo bi se na gotovo sve pravne osobe, od porezne uprave, HRT-a, privatnih trgovačkih društava, pa sve do javnih poduzeća i ustanova i dr.
Mogućnost sudjelovanja u ovršnom postupku korištenjem sustava e-građanin i dr.
Ukinula bi se mogućnost ovrha po svim drugim zakonima – sve ovrhe moguće je provoditi jedino po Ovršnom zakonu.
Elektronskim putem bi se obrađivalo niz postupaka, te za njih bili propisani obrasci: od prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i ovršne isprave, prijedlog za protuovrhu, prijedlog za osiguranje, rješenja o ovrsi, prigovora, žalbi i drugih podnesaka.
U Pravilniku bi bili propisani i svi postupci i procedure za zaštitu osobnih podataka i moguće zlouporabe elektronskog informatičkog sustava za provođenje ovrha.
3. Maksimalno smanjiti broj stvarno i mjesno nadležnih sudova u ovršnom postupku, npr. po regionalnom principu, općinski sudovi Zagreb, Split, Osijek, Rijeka.
4. Ne dopustiti unošenje odredbi o javnim ili privatnim ovršiteljima, već odrediti sudske ovršitelje isključivo kao službenike sudova koji provode ovrhe, jer bi inače, pored stečajne, vrlo brzo mogli imati i ovršnu mafiju.
5. Sud je najkasnije u roku od 6 mjeseci dužan pokrenuti predloženi postupak ovrhe.
6. Ako sud u roku od tri godine ne završi postupak ovrhe, zbog odugovlačenja postupka je, na prijedlog ovrhovoditelja, dužan na vlastiti teret isplatiti mu iznos od 20 posto potraživanja, s tim da se taj iznos potraživanja vjerovnika prenosi na sud, koji iznos može naplatiti od dužnika, tek kad se podmiri vjerovnik do iznosa duga do 80 posto.
II. Načelo racionalizacije i smanjenje troškova ovršnog postupka na najmanju moguću mjeru:
Uvođenjem elektronske obrade podataka, znatno bi se smanjili troškovi postupka, te bi samim time i kalkulacija obračuna troškova bila znatno niža u odnosu na dosadašnje troškove.
Izbacivanjem posrednika – javnih bilježnika i FINE-e iz ovršnog postupka, znatno bi se smanjili troškovi ovršnog postupka, a sudjelovanje odvjetnika u ovršnom postupku bilo bi svedeno na najmanju moguću mjeru.
U pravilniku kojim se propisuje postupak provođenja ovrha, treba propisati i tarife troškova i postaviti limite za troškove odvjetnika, a sve troškove preko tog iznosa snosio bi ovrhovoditelj.
Propisani troškovi ovršnog postupka, trebaju pokrivati samo stvarne minimalne troškove postupka, a ne biti temelj za dodavanje raznih pretpostavljenih troškova.
Maksimalno koristiti dostavu pošte elektronskim putem/obveza ovrhovoditelja pravnih osoba da u svojim prijedlozima i podnescima navedu i svoj e mail, obavijest putem e-građanina/ i dr.
Produžiti rok za prigovor i žalbu u ovršnom postupku na 15 dana, npr. zbog teškoća s dostavom i neukosti stranaka u postupku, pripreme dokumentacije i dr.
III. Načelo zaštite slobode i ljudskog dostojanstva dužnika u ovršnom postupku:
U ovršnom postupku mora se maksimalno paziti na slobodu i dostojanstvo ovršenika, zaštitu doma, obitelji, fizičkog i moralnog integriteta i dr.
U ovršnom postupku dozvoliti da po prijedlogu ovršenika sud odobri da sam ovršenik pokuša prodati svoju nekretninu u roku od godinu dana.
Ograničiti ovrhu na nekretnini ako tražbina ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna.
Ako je predmet ovrhe jedina nekretnina/stan ovršenika, na koji je upisana hipoteka, ovrha se ne može provesti, ako preostali dug iznosi manje od 30 posto glavnice, bez obzira što je ovršenik prethodno dao izjavu da se može ovršiti jedina nekretnina radi naplate duga.
Ovršeniku bi u ovom slučaju, ovrhovoditelj, prije naplate glavnog duga u cijelosti, morao odgoditi otplatu duga za godinu dana i dati mu rok od godinu dana, da sam proda nekretninu i podmiri preostali dug.
U svakom slučaju ovrha na jedinoj nekretnini ne bi se mogla provesti, ako je iznos duga manji od 10 posto vrijednosti nekretnine.
U sustavu ovršnih sudova osigurati besplatnu pravnu pomoć za ovršenike.
IV. Načelo poštenja i oprosta duga / socijalna komponenta – po Ustavu RH smo i socijalna država – zaštita vjerovnika da naplate svoj glavni dug i zaštita dužnika od dužničkog ropstva:
Ovaj zakon treba štititi vjerovnika da naplati glavni dug.
Kod naplate potraživanja dug bi se u ovršnom postupku naplaćivao po redoslijedu: glavnica, troškovi, kamata/ uz prijedlog da se istodobno izvrši i izmjena čl. 172. Zakona o obveznim odnosima-pročišćeni tekst, gdje bi se također redoslijed otplate duga obavljao tako da se naplaćuje: glavnica, troškovi, pa zadnja kamata.
U ovršnom postupku se može naplatiti samo: cijeli iznos duga i troškova, te kamata na glavni dug u iznosu do 50 posto glavnog duga, nakon čega se ovrha obustavlja, a dug se smatra podmirenim u cijelosti.
Sud je po službenoj dužnosti obvezan odbiti prijedlog za ovrhu zastarjelih potraživanja.
Novi Ovršni zakon se primjenjuje na prijedlog ovršenika i na sve ovrhe i ovršne postupke koji se protiv njega vode, ako je on povoljniji za ovršenika.
Dužničko ropstvo se može ukinuti u jednom danu!
Za oko milijun hrvatskih građana, donošenje novog Ovršnog zakona ne rješava praktički ništa. Zato je nužno što hitnije donijeti mjere za izlazak iz dužničkog ropstva od kojih stručna radna supina predlaže sljedeće, a što je Inicijativa Ovršni ustanak više puta do sada zahtijevala od Vlade: donošenje uredbe Vlade RH o moratoriju/obustavi svih ovrha do donošenja novog Ovršnog zakona prvi put je tražila u srpnju 2017., barem na rok od tri mjeseca. Na urudžbirani zahtjev nije do danas stigao odgovor. Deblokada računa građana i poslovnih subjekata je već nekoliko puta zahtijevana, također.
Ostale mjere za izlazak su također već objelodanjene, npr. donošenje po hitnom postupku Zakona o naplati duga fizičkih osoba / po uzoru na Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba NN 55/13, pa poziv Vlade RH da se izvrše nagodbe o otplati duga sa dužnicima koji su došli u poteškoće oko otplate duga i dr.
Vrlo važan dio pritiska su sami građani koji zahtijevaju spomenute promjene, a izlazak na ulicu i širenje pokreta Ovršnog ustanka zbog zamaha koji sve više jača, sigurno će odigrati važnu ulogu u kreiranju novog Ovršnog zakona, zapravo Zakona o izvršnom postupku i osiguranju, o pronalaženju rješenja za izlazak iz dužničkog ropstva i anuliranja pošasti koju je ostavio sadašnji Ovršni zakon. No, sigurno je da građani više ne žele prepustiti svoju sudbinu u ruke onima koji su se s njima do sada poigravali, a zakone pisali u korist svojih sponzora i na štetu naroda…