Koga više briga za Krašograd, Zlatne WC-e, Rytec, Pročistač, zamjene zemljišta s Todorićem, izmjene GUP-a, afere Potok, i da ne nabrajamo, kada je promjena imena Trga Maršala Tita natkrilila sve te spomenute afere. Sada je Bandićev najveći krimen kod ljevičara i komunista što je izdao Maršala za šaku 'Hasanovih škuda', no, zagrebački gradonačelnik će deložiranje Tita pokušati kompenzirati postavljanjem bista Ive Lole Ribara i 30. partizanskih spomenika.
Otkad je u Zagrebu sklopljena vladajuća koalicija stranaka Milana Bandića, HDZ-a i Nezavisnih za Hrvatsku Brune Esih, na prvi pogled ispade da su najveći dobitnici te koalicije upravo Esih i Zlatko Hasanbegović jer su uspjeli natjerati ‘Titovog pionira’ Milana Bandića da se odrekne omiljenog mu Trga Maršala Tita, kako bi imao većinu u Gradskoj skupštini.
No, uz nepobitnu činjenicu da su Esih i Hasanbegović uspjeli u onom što je malo tko vjerovao, a to je da će Tito, nakon 27 godina odolijevanja napokon biti protjeran s kazališnog trga, ipak najveći dobitnik iz gore spomenute koalicije je upravo gradonačelnik Bandić, bez obzira što se morao odreći svog voljenog predsjednika. Naime, Bandić sada može mirno spavati, jer otkako se vode ideološke bitke u Gradu Zagrebu oko toga kako i na koji način će se koji trg i ulica preimenoati, sve više pada u zaborav afera ‘Agram’, zbog koje je Bandić prije više godina, u dva navrata morao boraviti u Remetincu.
Mediji tako više nisu zainteresirani niti za jednu aferu u kojoj je svoje prste imao zagrenački gradonačelnik i njegovi suradnici. Koga više briga za Krašograd, Zlatne WC-e, Rytec, slučaj zamjene zemljišta u korist Zagrebačke nadbiskupije, Pročistač, zamjene zemljišta s Todorićem, izmjene GUP-a, afera Potok, i da ne nabrajamo, kada je promjena imena Trga Maršala Tita natkrilila sve te spomenute afere. Sada je Bandićev najveći krimen kod ljevičara i komunista što je izdao Maršala za šaku Hasanovih škuda, no, zagrebački gradonačelnik će deložiranje Tita pokušati kompenzirati postavljanjem bista Ive Lole Ribara i 30. partizanskih spomenika.
No, ni Hasanbegović mu neće ostati dužan pa je već, po pisanju medija, atakirao na promjenu imena Masyrikove ulice u središtu Zagreba. I premda Hasanbegović poriče takve medijske priče tvrdeći da nikada nije rekao da će se donijeti odluka o preimenovanju ulice koja nosi ime po prvom predsjedniku Čehoslovačke, njegovo negativno mišljenje o Masaryku sluti da će i njegova ulica u središtu Zagreba doživjeti istu sudbinu kao i Trg Maršala Tita.
‘Masaryk je bio podupiratelj srpsko-jugoslavenskih struja u hrvatskom političkom životu, što je legitimno iz vizure čehoslovakizma, kao ideologije bliske ideologiji integralnog jugoslavenstva. Uostalom, Masaryk je dobio ulicu u Zagrebu 1930., usred šestojanuarske diktature, u znak potpore nacionalnim idealima te iste diktature, a ne protiv nje kao što sada pišu neznalice. S koridorom između Čehoslovačke i Srbije do Varaždina koji je išao preko Burgenlanda’, obrazlaže svoje stajalište o Masaryku Zlatko Hasanbegović.
No, ni da Masaryk neće šaptom pasti potvrđuje i promptna reakcija predsjednika Hrvatsko-češkog društva u Zagrebu Marijana Lipovca koji kaže da je Masaryk bio pravi demokrat i humanist. ‘Masarykova ulica jedna je od najpoznatijih gradskih ulica, a ime je dobila 1930. povodom njegova 80. rođendana. Masaryka se veličalo zbog znanstvenog rada, filozofskih i idejnih pogleda, privrženosti idejama slobode i demokracije. Bio je to prikriveni izraz otpora režimu i diktaturi kralja Aleksandra’, navodi Lipovac.
I tako će se voditi, još dugo dugo, ideološke rasprave i bitke oko preimenovanja gradskih ulica i trgova, a o egzistencijalnim problemima stanovnika Zagreba koga briga. Spomen ploča i igara. I dok gradska vlast bude raspravljala o Sedam sekretara SKOJ-a, Ivi Loli Ribaru, Masaryku i ostalim likovima iz prošlosti, dotle će zagrebački gradonačelnik biti miran od spominjanja njegovih brojnih afera, a izbezumljeni građani će samo moći ostavljati komentare na brojnim tekstovima koji bruje o toj problematici i predlagati da se Masarykova ulica preimenuje u “Ulica skupe države i velikih poreza”, ili pak u “Ulicu korupcijske hobotnice i privatizacijske pljačke”?
Facebook Comments
Loading...