Našicecement – od ratnog profiterstva do predstečajne prijevare!

0
754
7dnevno

Insajderi tvrde da je predstečajna nagodba Našicecementa još veća prijevara i od same pretvorbe, o čemu smo pisali u prošlom broju. Prema njihovim tvrdnjama cilj predstečajne nagodbe za Ivana Ergovića, vlasnika našičke cementare, bio je izigrati sve banke, a najteži zadatak u tom naumu bio je izigrati RBA banku u kojoj nisu sjedili ljudi koje je on mogao ucjenjivati. No, mnogo lakši zadatak mu je bio u Zagrebačkoj banci, jer su tamo, tvrde insajderi, prema njegovu mišljenju, sjedili neki ljudi s prstima u pekmezu koje je on mogao ucijeniti...

U prošlom broju našeg tjednika pisali smo o pretvorbi Našicecementa i ustvrdili da se tamo radilo o većem ratnom profiterstvu od Sanaderove provizije za Hypo. O detaljima te pretvorbe, za naš tjednik, kao što smo naveli, progovorio je jedan od najbližih suradnika iz samog vrha Našicecementa koji je odlučio prekinuti šutnju, zgrožen radom i postupcima Ivana Ergovića, čelnog čovjeka Nexe grupe u čijem sastavu je i našička cementara.

No, insajderi tvrde da je predstečajna nagodba Našicecementa još veća prijevara i od same pretvorbe. Prema njihovim tvrdnjama, cilj predstečajne nagodbe za Ergovića, bio je izigrati sve banke, a najteži zadatak u tom naumu bio je izigrati RBA banku, u kojoj nisu sjedili ljudi koje je on mogao ucjenjivati. No, mnogo lakši zadatak mu je bilo sa Zagrebačkom bankom, jer su tamo, tvrde insajderi, sjedili neki ljudi, prema njegovu mišljenju, s prstima u pekmezu, koje je on mogao ucijeniti. S tim u svezi najteže trenutke Ergović je proživljavao 2014. godine kada su Nexe grupi, u čijem je sastavu bio i Našicecement, banke srušile nagodbu…

Loading...

Podsjetimo, iako je u srpnju 2014. doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi našičkog građevinskog diva, Nexe grupe, Upravni sud u Osijeku je na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka) 5. rujna – odluku poništio. Taj potpuni obrat u priči o spašavanju posrnulog slavonskog giganta doveo je u pitanje budućnost čitavog konzorcija Nexe, u kojem su bile 22 tvrtke i oko tri tisuće zaposlenih.

Iako je, prema službenoj verziji, Upravni sud u Osijeku donio odluku o rušenju nagodbe jer su se dvije banke žalile Financijskoj agenciji tijekom postupka na procesne nepravilnosti, nepravilno utvrđene tražbine i slično, dobro upućeni su, pak tvrdili, a što su prenijeli i neki portali – da je u pozadini ležao puno dublji konflikt…

Banke vidjele glavnog krivca u Ivanu Ergoviću

Naime, kako su u to vrijeme pisali mediji, banke su za propast predstečajne nagodbe Nexe grupe, odgovornim smatrale njezina osnivača i predsjednika Uprave, Ivana Ergovića, koji je navodno čitavo vrijeme odugovlačio s procesom, ne prihvaćajući ulazak strateških partnera koje su nudile banke, primjerice, poput svjetskog giganta u proizvodnji cementa Heidelberg grupe (koji je predlagala Zagrebačka banka).

Uz to, unatoč otpisu 30 posto duga, sto posto otpisa kamata i reprograma dugova grupe čiji je plan financijskog i operativnog restrukturiranja podrazumijevao i prodaju Našicecementa, Ivan Ergović, navodno, nije bio voljan tek tako prepustiti kontrolu novom ulagaču. Inače, predstečajna nagodba koncerna Nexe grupe, sa 22 tvrtke u sastavu, među kojima bila i vodeća firma Našicecement, bila je teška blizu tri milijarde kuna. Upućeni u priču tvrdili su da bi poništenje nagodbe Nexea i njegov eventualni odlazak u stečaj, za sobom povukao i Našicecement.

Plan za oporavak Nexe grupe, podrazumijevao je da će po okončanju dviju nagodbi (Nexe i Našicecement) biti sklopljeni ugovori prema kojima bi se povezana društva (Nexe Beton i još nekoliko drugih tvrtaka) prenijela u aktivu Našicecementa. Time bi Nexe smanjio svoj dug prema Našececementu. Potom bi uslijedila dokapitalizacija teška 150 milijuna kuna koju bi proveo fond Quaestus, pod palicom Borislava Škegre.

Fond bi tako stekao 76 posto Nexea: od ukupne svote, 50 milijuna kuna bi išlo Nexeu, dok bi sto milijuna kuna išlo kao pozajmica Našicecementu. Potom bi uslijedila prodaja Našicecementa. Od kupoprodajne cijene, 250 milijuna kuna išlo bi Nexe grupi koja bi mogla nastaviti poslovanje. Upravo na tom planu su banke i financijski ulagači, uz otpis dijela duga i kamata, prihvatili i reprogram duga.

Mesić štiti svoje jatake

Cijelu operaciju predstečajne nagodbe vodio je tadašnji SDP-ov ministar financija, Slavko Linić, i to preko Ivana Berketa, člana uprave Viadukta, poznatog po nagodbi u aferi Remorker. Oni su uspjeli pod okriljem Slavka Linića fiktivno napumpati dugovanje vlastitim firmama koje su bile većinske u izglasavanju nagodbe predstečaja. U vrijeme te nagodbe, Ergović bio izluđen s time hoće li uspjeti, pa je u više navrata rekao da će se ubiti, što su kolege i suradnici ozbiljno shvatili.

U sličnoj situaciji bio je i Ivan Berket, a vjerojatno su istražitelji o tome imali saznanja pa su, prema tvrdnjama dobro obaviještenih izvora i vršili pritisak na Berketa da postane njihov druker. S tim u svezi nije nepoznanica da je i Ergović ucjenjivao uprave banaka da će i on, krene li nešto po zlu, postati – druker. A naš izvor se pita – koliko li je samo Ergović, „da bi preko leševa došao do cilja“, ucijenio uglednih bankara, raznih direktora, ministara, te se iskreno nada da će uskoro biti prilike dati i konkretne i točne odgovore na ova pitanja.
Valja spomenuti kako je naš izvor skoro poludio kada se za vrijeme nedavnog posjeta tvornici Našicecement, Ergović hvalio jednom od čelnika Županije – kako su oni najbolja tvrtka u Slavoniji. No, čelnik Županije mu je odmah odgovorio da mu je lako biti najbolja tvrtka kad ju je kupio novcem firme u privatizaciji, pa ju je onda uništio, te je potom prijevarom, nakon otpisanih milijardu i 700 milijuna kuna duga u predstečajnoj nagodbi postao – većinski vlasnik…

U tom otpisu duga najlošije je prošla RBA banka, jer nije imala hipoteku. I to je do dana današnjeg ostalo visjeti u zraku. Možemo se samo nadati da će napokon institucije početi raditi svoj posao u ovom slučaju, ili će kao i do sada sve biti gurnuto pod tepih, jer je Ergovića štitio bivši predsjednik države, Stjepan Mesić, poznat po tome da je do posljednjeg daha bezrezervno štitio svoje jatake, baš kao i njegov nasljednik, Ivo Josipović…

Naštetio i HUP-u

Mesić i Ergović nisu samo poznanici, nego i zavičajni prijatelji. I dok je bio predsjednik, Mesić je bio gost na svakoj proslavi Sv. Vinka u Feričancima koju je organizirao Ergović. “Da nije došlo do krize, on bi bio jedan od najuspješnijih gospodarstvenika”, stalno je, kao mantru, ponavljao Mesić.

Ipak, pravo lice Ivana Ergovića, svojedobno je razotkrio vlasnik Orbica i jedan od najbogatijih Hrvata, Branko Roglić, koji je tada javno prozvao Ergovića da podnese ostavku na mjesto predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca. Bilo je to 2012. godine kada je Roglić u ime grupe poslodavaca, u neformalnom razgovoru, savjetovao Ergoviću da bi bilo dobro da se makne s predsjedničkog mjesta. Jer, da si HUP ne može dopustiti da mu radnici dolaze pod prozore i viču: “Lopovi, lopovi!” Još je Roglić poentirao rekavši: „Da mene netko optuži da ne plaćam radnike ili da ne plaćam porez, istog bih časa sam otišao kako ne bih štetio HUP-u…“

Priča dalje kazuje da je nakon kraćeg uvjeravanja Ergović prihvatio Roglićeve argumente. Dogovorili su se da će Ergović uoči Dana poduzetnika dati ostavku, a svoj će postupak opravdati velikim obvezama u vlastitoj kompaniji, Nexe Grupi. Dakle, dogovor je bio da ode mirno i časno, bez medijske galame. Roglić i Ergović su se rukovali i prijateljski razišli. O njihovu dogovoru obaviješteni su i ostali čelnici poslodavačke udruge. Ali, onda je uslijedio obrat…

Nakon par dana, Ergović se predomislio i odlučio braniti svoj predsjednički mandat u HUP-u – do kraja. Zbog toga Roglić više uopće nije želio razgovarati s njim, jer ga je smatrao čovjekom koji gazi svoju riječ… Dodajmo da Ergović i inače nema puno prijatelja među poslodavcima i menadžerima. Dakle, ponuđen mu častan uzmak, ali nije ga iskoristio, već je postao prvi predsjednik HUP-a koji je smijenjen…