Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača ili novčanog pologa. Teoretski, na svim izborima može nastupiti više od 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem, poput izbora za EU parlament, u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika, na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika, 26 lista
Izbore s preferencijskim glasovanjem nametnuo nam je HDZ, odnosno njihov kreator izbornog inženjeringa, Vladimir Šeks. Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo, ukoliko bi se pojavio preveliki broj izbornih lista.
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača ili novčanog pologa. Teoretski, na svim izborima može nastupiti više od 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem, poput izbora za EU parlament, u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika, na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika, 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista, što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata.
Kako će Željka Markić i Krešimir Miletić provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali 90 zastupnika? Za samo 10 izbornih lista sa 900 kandidata, trebalo bi za tiskanje imena i prezimena kandidata, o kojima većina birača neće imati blage veze, više od 18 stranica formata A4. Kod mješovitog izbornog sustava je minimalno 45 zastupnika koje bismo birali razmjernim izbornim sustavom, odnosno 450 kandidata za 10 stranačkih lista, čija bi imena i prezimena mogli tiskati na deset stranica formata A4. To su ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu izbora s preferencijskim glasovanjem svih birača.
Besmislen prijedlozi
Prijedlogom izmjena Zakona, za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a, predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima. Pitam se, kako su Ivan Vrdoljak i Anka Mrak Taritaš, kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u Skupštini Grada Zagreba? Ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine, kako će smjestiti 1071 ime i prezime o kojima ogromna većina birača nema blage veze? Nameću gluposti hrvatskim biračima, a uz prohibitivnu klauzulu za priznavanje preferencijskih glasova od 10 posto, ne bismo izabrali niti jednog zastupnika.
Njihove gluposti prenose svi mediji, a za moje analize rekli su mi na HRT-u da nisam relevantan sugovornik. Relevantni su im, Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Ivica Reljković i njima slični koji ignoriraju potpise 380.649 birača koji su od 21. rujna do 5. listopada svojim potpisima zatražili zabranu predizbornog koaliranja stranaka, promjenu izbornih jedinica itd.
Sada nam građanska inicijativa “Narod odlučuje ” ponovno nameće tri preferencijska glasa i dopisno glasovanje dijaspore, a zato je već skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine, dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma. Na upit udruge ” Korektiv”, odvjetnik Građanske inicijative “U ime obitelji”, Krešimir Planinić, nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine.
Prijedlozi građanske inicijative “Narod odlučuje” su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj preferencijskih glasova, veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
Na izborima za EU parlament, preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika i to medijski vrlo poznatog Tonina Piculu iz SDP-a, od ukupno 23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor, 8. studenoga 2015. godine, 6 od 143, te na izborima 11. rujna 2016. godine, njih 12.
Odgovarajući prag
Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor, preferencijskim glasovima bismo izabrali 2015. godine 43, a 11. rujna 2016. godine – 42. Oko trećine birača nije koristilo pravo preferencijskog glasovanja. Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto, zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenoga 2015. godine dobila su 37 zastupnika, a 11.rujna 2016. godine, njih 30.
Analizom raspodjele preferencijskih glasova velikih koalicija došao sam do zaključka da treba odgovarajući prag za ostvarenje prava preskakanja kandidata na listi. Na prvim izborima za Europski parlament vrlo kvalitetan kandidat, profesor Maldini, dobio je višestruko manji broj preferencijskih glasova od Marije Ilić, kandidatkinje stranke HSU-a i od Joze Radoša, kandidata HNS-a.
Broj dobivenih preferencijskih glasova ne odražava kvalitetu kandidata. Za 15 kandidata prag bi trebao biti 2 posto, za 30 jedan posto, a od 50 do 100 kandidata 0,6 posto. Preferencijskim glasovima neće se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se pola zastupnika bira većinski i pola zastupnika razmjernim izbornim sustavom, kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim izabrali 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora.
Referendumska pitanja građanske inicijative ‘Narod odlučuje’
Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma, te sprječavanje referendumskih inicijativa, pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu
Prvo referendumsko pitanje: Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkoga prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača. Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
Drugo referendumsko pitanje: Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica, zbog manipulacija brojem birača, izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska, imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće. Statistička regija Jadranska Hrvatska, odnosno I. izborna jedinica, imala je 90 birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a II. izborna jedinica 87 i III. 84 prema tabličnom prikazu.
Podjela Hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. (vidi priloženu tablicu) kod mješovitog izbornog sustava sa 15 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava s ukupno minimalno 102 zastupnika razmjerno broju stanovnika ili birača po izbornoj jedinici. Minimalni ukupni broj od 102 zastupnika kod šest izbornih jedinica određuje uvjet od najmanje15 zastupnika po izbornoj jedinici iz referendumskog pitanja. Uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici je besmislica i nije ga trebalo staviti u referendumsko pitanje.
Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 16 u tri izborne jedinice. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative ‘Narod odlučuje’ bio bi 105.
Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja. Zahtjev za razmjerno smanjenje na maksimalno 6 zastupnika nacionalnih manjina ne može se ostvariti bez promjene ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina. Prema važećem Zakonu izglasanom travnja 2010. godine, srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 4. Bez promjena Zakona o pravima nacionalnih manjina, broj zastupnik nacionalnih manjina Hrvatski sabor može smanjiti na 7 glasanjem 76 zastupnika za smanjenje, a dvotrećinskom većinom može smanjiti na šest.
U Jadranskoj Hrvatskoj, 1. izborna jedinica je, prema procjeni HZS-a, izgubila 9715 stanovnika od popisa 2011. do sredine 2016. godine, a 2. izborna jedinica njih 11.141, odnosno I. izborna jedinica kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice ukupno 20.856 stanovnika. U statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska, 3. izborna jedinica Grad Zagreb povećao je broj stanovnika za 12.321, a 4. izborna jedinica je izgubila 26.870 stanovnika, odnosno II. izborna jedinica koja obuhvaća 3. i 4. izbornu jedinicu, izgubila je 14.539 stanovnika. Peta izborna jedinica je izgubila 30.477, a 6. izborna jedinica 44.658 stanovnika, a ukupno III. izborna jedinica, koja obuhvaća 5. i 6. izbornu jedinicu – 75.135 stanovnika.
Prema preporukama Venecijanska komisija (“Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”) broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma, te sprječavanje referendumskih inicijativa, pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu.
Broj zastupnika razmjerno broju stanovnika kod ukupno 96 zastupnika u općim izbornim jedinicama za 1. izbornu jedinicu je 15, drugu 16, treću 18, četvrtu 14, petu 17 i šestu 16, a razmjerno broju birača za prvu 15, drugu 17, treću 18, četvrtu 14, petu 16 i šestu 16. Četvrta izborna jedinica ima manje od 15 zastupnika što je zabranjeno referendumskim pitanjem.