Kamo sreće da je potkapacitiran samo za vojsku, zlurado ovih dana konstatiraju njegovi sve brojniji oponenti unutar HDZ-a...
Brojni mediji su se raspisali kako se Istanbulska konvencija pokazuje kao najveći HDZ-ov ideološki prijepor, još od vremena Sanaderove odluke da uhapsi i izruči generala Antu Gotovinu, Haagu. Ta je odluka, bez koje Hrvatska nikad ne bi ušla u Europsku uniju, i psihološki i ideološki pogodila golemi dio HDZ-ovih glasača, simpatizera, dužnosnika, visoko rangiranih političara i državnih službenika, a kako stvari sada stoje i prijepori oko ratifikacije Istanbulske konvencije mogli bi izazvati potrese golemih razmjera unutar HDZ-a i premijera Plenkovića dovesti u veoma neugodnu situaciju.
Podsjetimo, Sanader je odluku o Gotovininom izručenju proveo bez ikakva ozbiljnog otpora: u Splitu su se, doduše, održale nekakve, dosta mlake demonstracije protiv Gotovinina hapšenja, na kojima se, međutim, nije zahtijevala Sanaderova odgovornost. Njegova se odgovornost nije tražila jer je Sanader s lokalnim HDZ-om, braniteljskim udrugama i nadbiskupom Marinom Barišićem dogovorio format i poruke tog dogovornog prosvjeda, pišu ovih dana mediji. No, oni se istodobno pitaju, može li Plenković s Istanbulskom konvencijom proći neokrznut kao što je prošao Sanader kada je generala Gotovinu izručio u haašku tamnicu?
Mnogi, pak, smatraju da je samo pitanje vremena kad će se HDZ okrenuti protiv Plenkovića, te da je dovoljna prva veća pukotina u obnašanju vlasti da se HDZ okrene protiv svog aktualnog šefa, kao što se prije manje od dvije godine okrenuo protiv Karamarka, u Plenkovićevu korist. A protiv svog šefa i nekadašnjeg prijatelja, prvi se sada okrenuo politički tajnik HDZ-a, Davor Ivo Stier, koji je sa službenog puta u Argentini, kao uvjereni protivnik Istanbulske konvencije zbog rodne ideologije, svoja stajališta iznio u pismu koje je poslao članovima Predsjedništva stranke. U pismu se Stier, prije svega, okomio na onaj dio Plenkovićeve izjave za novinare u kojoj hrvatski premijer za protivnike Konvencije kaže: “Ovi drugi, što žive u svijetu percepcija, mislim da trebaju još neko vrijeme da do kraja razumiju što je bit i što su okviri te Konvencije!” Tako Stier naglašava da su doista uvredljivi i potpuno deplasirani pokušaji da se imputira protivnicima Istanbulske konvencije, da su protiv nje jer je nisu pročitali ili nisu dovoljno pametni, te je nisu razumjeli.
„Odraz totalitarnog mentaliteta su također napadi na protivnike ratifikacije Istanbulske konvencije kao ljude koji su za nasilje, protiv žena, retrogradni, itd.”, budući da je Plenković, na skupu HDZ-a u Velikoj Gorici, rekao Mirku Matiću neka prvo pročita tu Konvenciju, jer je rekao da je – protuprirodna. Također, Stier piše da je neodgovorno i štetno od zastupnika HDZ-a tražiti da glasuju za Istanbulsku konvenciju. Na te Stierove kritike, Plenković je odgovorio u svom stilu, kada želi omalovažiti svojega kritičara, ma tko on bio: “Nemam pojma, nisam ni znao da je išao u Argentinu. Da mi se javio, bio bih mu rekao da se vrati”, rekao je Plenković novinarima prije početka sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, na kojoj se raspravljalo o Konvenciji o zaštiti žena od nasilja i nasilja u obitelji Vijeća Europe, tzv. Istanbulskoj konvenciji. Protivljenje planiranoj ratifikaciji te Konvencije ranije su izrekli i pojedini članovi stranke, kao i vrh HDZ-a.
Može li Maletić preuzeti HDZ?
Tu se prije svih misli na HDZ-ovu europarlamentarku i potpredsjednicu stranke, Ivanu Maletić i zamjenika predsjednika HDZ-a, Milijana Brkića, koji su se baš kao i Davor Ivo Stier otvoreno suprotstavili Plenkovićevim nastojanjima da se što žurnije ratificira Istanbulska konvencija. Mnogi su u medijima, takvo suprotstavljanje visokopozicioniranih članova stranke, šefu Plenkoviću, protumačili na način kako oni žele iskoristiti ideološki raskol oko Istanbulske konvencije i izvršili stranački prevrat kako bi osigurali konzervativnoj desnici potpunu kontrolu nad državom.
„Premijer i njegovi bliski suradnici sumnjaju da su potpredsjednica stranke Ivana Maletić i njegov zamjenik Milijan Brkić, koji su najžešće napali Andreja Plenkovića na sjednici Predsjedništva HDZ-a, počeli aktivirati scenarij kojem bi krajnji cilj trebao biti – rušenje Plenkovića. Plan jest da se Ivana Maletić pozicionira kao potencijalna buduća predsjednica HDZ-a i možda buduća hrvatska premijerka.“ Potvrdili su to tjedniku Nacional izvori bliski vrhu HDZ-a i samom premijeru Plenkoviću koji se suočio s dosad najeksplozivnijom situacijom otkad vodi državu i HDZ. Plenković je itekako svjestan svoje nimalo ugodne situacije u HDZ-u, pa nije slučajno da se upravo u trenutku najvećih prijepora oko ratificiranja Istanbulske konvencije, u medijima pojavila informacija da će premijer Andrej Plenković u idućih nekoliko mjeseci odlučiti hoće li se natjecati za nominaciju Europske pučke stranke za kandidata za predsjednika Europske komisije na izborima u proljeće 2019. godine.
Iako on tu svoju kandidaturu demantira, insajderi tvrde da je upravo ratificiranje Istanbulske konvencije bio jedan od uvjeta koje je on morao ispuniti, da bi u proljeće 2019. zasjeo u fotelju šefa Europske komisije. U dosadašnjem mandatu, vlada Andreja Plenkovića nije uspjela progurati niti jednu važniju reformu u zemlji, a ni sam se premijer Plenković do sada nije aktivirao niti za jedan od krucijalnijih problema u državi, osim što je svu svoju energiju uložio u dvije stvari: prva je, kada je svojedobno otjerao Most iz koalicije, a druga je upravo njegov angažman oko ratifikacije Istanbulske konvencije.
SDP-ov Bauk hvali Plenkovića i kritizira Kolindu
U tom kontekstu ovih je dana Europska komisija objavila paket Europskog semestra u kojem je potvrdila da Hrvatska, uz Italiju i Cipar, i dalje ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U provedbi strukturnih reformi kojima bi riješila prekomjerne makroekonomske neravnoteže, Hrvatska je najlošija u EU. Iako to izričito tako ne piše u izvještaju Europske komisije, stručnjaci EK-a upozoravaju da stalno odgađanje ključnih reformi brzo može doći na naplatu. „Niste proveli ni jednu reformu koju ste obećali i ugrozili ste rast gospodarstva“, tvrdi se u izvještaju Europske komisije.
Nadalje, u implementaciji preporuka koje je Europska komisija dala prošle godine, Hrvatska je napravila ograničen ili nikakav napredak. Neke preporuke, poput one o uvođenju poreza na nekretnine i reformi mirovinskog sustava, odgađane su jer su to – nepopularne mjere. Tu spada i pitanje branitelja, kao posebne kategorije, za koje se ne čini dovoljno kako bi se integrirali na tržište rada. Ali, u Komisiji se čude, zašto Hrvatska toliko zaostaje i u provođenju onih mjera koje bi bilo popularne, poput reforme javne uprave? Također se navodi da je „korupcija u Hrvatskoj i dalje značajan problem, a kasni se i s provedbom antikorupcijske strategije.“ Spominje se i istraživanje javnog mnijenja koje je prošle godine proveo Eurobarometar i koje pokazuje da tolerancija prema korupciji u Hrvatskoj raste, a da samo 45 posto ispitanika smatra da je korupcija neprihvatljiva (prosjek EU je 70 posto).
Dakle, imajući sve ovo u vidu, Andreju Plenkoviću nije preostalo ništa drugo nego da, kao briselski poslušnik, progura ratificiranje Istanbulske konvencije i kandidira se za predsjednika Europske komisije na izborima u proljeće 2019. godine. Mnogi Plenkovićevi oponenti unutar HDZ-a ironično konstatiraju da bi on, ukoliko mu se zatrese fotelja u HDZ-u, glatko mogao postati novi lider SDP-a, jer ga neki istaknuti članovi te stranke sve više hvale.Tako je šef Kluba zastupnika SDP-a, Arsen Bauk, nahvalio premijera Andreja Plenkovića, jer inzistira na ratifikaciji Istanbulske konvencije, te je poručio da je priča o rodu i rodnom identitetu u Hrvatskoj završena prije 10 godina, kad je Hrvatska pristupala Europskoj uniji. Istodobno upada u oči da je SDP-ovac Bauk oštro kritizirao izjavu predsjednice Republike, Kolinde Grabar-Kitarović, da su “nakon Drugog svjetskoga rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”.
Puzajuća velika koalicija HDZ-a i SDP-a
Bauk je tim povodom izjavio da kada predsjednica RH negdje ode, „mi se moramo bojati što će reći“. Potom je nastavio u ironičnom tonu: „Nakon Drugog svjetskoga rata mnogi Nijemci su u Argentini tražili i našli prostor za slobodu u kojoj su mogli isticati svoje domoljublje. U te se Nijemce ubraja i Adolf Eichmann, Josef Mengele i mnogi drugi istaknuti i manje znani borci za prostor slobode u kojemu mogu svjedočiti svoje domoljublje. Da je to izjavila Angela Merkel, u Njemačkoj bi vladala rasprava o tome hoće li je, nakon povratka u Njemačku, smjestiti u zatvor ili u neku drugu ustanovu. Kad nešto slično izgovori hrvatska predsjednica, onda je reakcija u Hrvatskoj – ima je, ali je nešto manja. Zato ona to i može izgovoriti“, rekao je Bauk.
Imajući u vidu da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović gotovo nesmiljeno kritizira rad Vlade i premijera Plenkovića osobno, Baukova pohvala Plenkovićevom zauzimanju za ratificiranje Istanbulske konvencije upućuje na činjenicu, da aktualni predsjednik HDZ-a, gotovo, pa uživa veću potporu unutar oporbenog SDP-a, nego li u svojoj stranci. Također treba podsjetiti da se u političkim kuloarima već naveliko govori da bi Plenković radije podržao za predsjedničkog kandidata za šefa države, SDP-ovca Tonina Piculu, nego aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. To upućuje na činjenicu da se, možda, već polagano formira šira platforma za možebitnu veliku koaliciju, bude li se Plenkoviću ozbiljno drmao stolac u vlastitoj stranci od brojnih nezadovoljnika zbog njegova angažmana oko ratificiranja Istanbulske konvencije.
Po svoj prilici, sam Andrej Plenković će učiniti sve što je u njegovoj moći da izvrši nalog svojih briselskih šefova što se tiče Istanbulske konvencije, a oni će ga nagraditi foteljom šefa Europske komisije. Ne bude li tako, Plenkoviću se baš i ne piše dobro unutar samog HDZ-a. Njegov dosadašnji mandat bio je više nego anemičan, pa bi on, gotovo je sigurno, na narednim izborima, bili oni redoviti ili prijevremeni, doživio pravi fijasko.
Već sada u njegovoj stranci ironično govore da je njegova majka „lekarka“, (aludiraju na izjavu bivšeg premijera Zorana Milanovića), bila u pravu kada je tvrdila da je njezin sin potkapacitiran, odnosno nesposoban za vojsku. Kamo sreće da je potkapacitiran samo za vojsku, zlurado ovih dana konstatiraju njegovi sve brojniji oponenti unutar HDZ-a.