Da su predstojeći opći izbori koji će se u nedjelju održati u Bosni i Hercegovini od velikog značaja za Hrvate u toj zemlji, potvrđuje između ostaloga i intervju kojega je za Večernji list dao hrvatski premijer Andrej Plenković, ocjenivši da izbori dolaze u važnom trenutku za tu zemlju i njene građane.
”Oni će biti prekretnica za nastavak reformskog i europskog puta BiH, a ključni su i za položaj hrvatskog naroda u BiH. Kako su bosanskohercegovački Hrvati najmalobrojniji od konstitutivnih naroda, tim više je važno da u što većem broju iskoriste svoje pravo glasa i sudjeluju na izborima u nedjelju”, poručio je premijer u nadi da će izbori proći u demokratskom ozračju. Dodao je i da izbori trebaju biti odraz stvarno izražene volje hrvatskog naroda u BIH, kojega u tijelima vlasti trebaju zastupati njegovi legitimni predstavniti, a u tom je kontekstu konstatirao i da stranke i kandidati Hrvatskog narodnog sabora mogu osigurati legitimnu zastupljenost hrvatskog naroda na svim razinama vlasti, što uključuje i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
”Postizanje političkog konsenzusa ključnih političkih stranaka u BiH o izbornom zakonu i provođenju presude Ustavnog suda bilo bi u interesu čitave BiH. Takav bi dogovor bila poruka da je BiH spremna nadići razlike i osigurati stabilnost i koheziju zemlje koja može ići naprijed i posvetiti se bitnim gospodarskim i socijalnim pitanjima. Smatram da je neodrživ i nepravedan model u kojemu jedan narod može drugome birati predstavnika u Predsjedništvu BiH”, smatra Plenković koji je pojasnio kako Hrvatska podupirući Hrvate u BiH podupire gospodarski razvoj cijele države. A budućoj vlasti poručio je i da im njegova Vlada stoji na raspolaganju, kako bi se europski put te zemlje što je više moguće ubrzao. Inače, parlamentarni izbori u BiH održati će se 7.listoada, a specifičnost im je to što se u njih ulazi bez potnunog izbornog zakonodavstva, što je jedinstven primjer u svijetu. Naime, Ustavni sud BiH poništio je dijelove Izbornog zakona BiH stoga što ih Parlamentarna skupština BiH nije uskladila s Ustavom BiH, a to je Ustavni sud naložio još koncem 2016.godine. Djelovi koje sud osporava unutar Izbornog zakona odnose se na regulaciju izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FbiH, a sporni su jer ne jamče legitimno predstavljanje svih triju konstitutivnih naroda i ostalih, što je u konačnici svrha doma. Prema dosadašnjoj praksi stranke za koje glasaju Bošnjaci mogle su do sada birati 2/3 izaslanika u klubovima Bošnjaka, Srba i Ostalih, ali i 1/3 izaslanika u Klubu Hrvata, što znači da su zapravo mogle izabrati kompletnu izvršnu vlast u BiH. Prema komentaru Milana Sitarskog, analitičara Instituta za društveno-politička ispitivanja iznesenom u Slobodnoj Dalmaciji, Srbi u BiH mogu samostalno formirati vlast u RS-u, međutim, Hrvatima ne samo da je ugroženo sudjelovanje njihovog legitimnog predstavnika u federalnoj, entitetskoj vlasti neovisno o volji bošnjačkih stranaka, već i na državnoj razini, što u mnogo manjoj mjeri prijeti srpskom narodu u toj državi.
”Hrvati su izloženi trećem pokušaju da bošnjačkim glasovima za Hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran Željko Komšić, kao u puna dva mandata od 2006. do 2014. godine. Zato je od presudnog značaja izlazak Hrvata na izbore u dovoljnom broju, ali i svijest Bošnjaka da ne smiju Hrvatima birati njihovog predstavnika. Ako „zavjera Komšić“ ne uspije i treći puta, ostaje nada da će legitimni saziv Predsjedništva BiH uspješno inicirati formiranje nove većine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine i novog Vijeća ministara BiH, za što je dovoljan taj dom, ali i proces usuglašavanja novog teksta Izbornog zakona. Za to će nova većina imati tek nešto više od četiri mjeseca, jer mandat Doma naroda Parlamentarne skupštine ističe sredinom veljače iduće godine, a novi se ne može izabrati bez tih zakonskih izmjena. U suprotnom će blokada postati trajno stanje u već nestabilnoj zemlji, a visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko će biti jedina instanca sa zakonodavnim ovlastima na državnoj razini. Ako je nekim snagama to cilj, one se nikako ne mogu nazvati patriotskim, jer grubo derogiraju državni suverenitet i ustavni poredak BiH”, objasnio je analitičar. Kako to obično biva, kampanju čiji se kraj bliži obilježili su prljavi, i niski udarci, jer činjenično je stanje kako ti izbori ne utječu samo na tu zemlju, već se reflektiraju i na međunarodnu razinu, gdje se ispresjecaju turski, ruski, ali i utjecaj zaljevskih zemalja. Najvažnija se bitka po Hrvate vodi upravo oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u tu fotelju kani se opetovano utrpati Komšić, što mu je do sada i polazilo za rukom. S druge strane, komparira mu Čović kao najozbiljniji protukandidat. Onaj kome pođe za rukom da bude izabran, što je krucijalno, slaže vlast po hijerarhiji, na svim razinama, Predsjedništvo utječe na vanjsku politiku i državni proračun, što je srž cijele priče. Zanimljiva priča vrti se oko Doma naroda Federacije, koji je gornji dom parlamenta eniteta Federacije formiran kako bi se stvorio balans između bošnjačkog i hrvatskog naroda, gdje hrvatski predstavnici oszbaruju pravo nacionalnog veta. U slučaju da Komšić glasovima Bošnjaka uspije ući u Predsjedništvo to se sasvim sigurno ne bi dobro odrazilo po Hrvate u toj zemlji već bi otvorilo novi, krizni prostor i nišu za sukobe.
”U slučaju trećeg izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima znatno bi se smanjile već ionako male šanse za kompromis legitimnih predstavnika Hrvata i Bošnjaka oko izmjena Izbornog zakona BiH, nužnih za osiguravanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, ali i za otklanjanje već izvjesne blokade velikog dijela političkog sustava BiH. Za to će politički predstavnici imati rok od tek četiri mjeseca po održavanju izbora, jer mandat Doma naroda PS BiH ističe polovicom veljače 2019. godine, a novi se ne može izabrati bez tih izmjena”, izjavio je Sitarski za Večernji dodajući da bi to dovelo do majorizacije Hrvata i destrukcije s bošnjačke političke scene za političku eutanaziju Hrvata.