Hoće li nas pokositi groznica Zapadnog Nila?

0
275

Porastom zabrinutosti o groznici Zapadnog Nila od koje je u Srbiji zaraženo oko 102 osobe a devet ih je umrlo istražili smo opasnost bolesti te koliko je Hrvatska i njezino stanovništvo zapravo ugroženo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izjavljuje kako je zaprimio je dvije prijave o sumnji na groznicu Zapadnog Nila u osoba koje su u Hrvatsku doputovale iz Srbije. Nadodaju kako u zadnjih nekoliko dana zaprimljene su dodatne dvije dojave o sumnji na istu bolest temeljem kliničke slike u osoba koje žive na području Hrvatske, za koje je dijagnostička obrada u tijeku.

Loading...

“U Hrvatskoj je prvo grupiranje oboljelih od groznice Zapadnog Nila registrirano 2012. godine. Tijekom proteklih šest godina od tada je evidentirano 38 oboljelih sa simptomima groznice Zapadnog Nila koji su laboratorijski potvrđeni, od kojih je jedan oboljeli preminuo od posljedica komplikacija bolesti. Epidemiološka situacija, sezonska pojavnost i kretanje bolesti na nekom području uvjetovani su brojnim čimbenicima, prisutnosti i brojnosti rezervoara i vektora uzročnika bolesti kao i okolišnim te sezonskim klimatološkim prilikama.’ tvrde iz HZJZ-a.

Groznica Zapadnog Nila

HZJZ objašnjava kako je to “Bolest koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare ili druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora) prvenstveno najčešće vrste Culex, a mogu ga prenijeti i druge vrste npr. Aedes albopictus, Aedes japonicus. Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka i pojavljuje se u ljetnim i jesenskim mjesecima, ovisno o okolišnim uvjetima koji utječu na sezonsku aktivnost vektora (komaraca).’

“Najčešće infekcija prolazi bez simptoma (u oko 80 posto slučajeva), a u oko 20 posto slučajeva se razvije manifestna bolest s uglavnom blažim simptomima koji nalikuju prehladi ili gripi kao što su povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, slabost, mučnina i povraćanje te ponekad osip.’

“Tek rijetko se može razviti teža bolest uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, oko 1 posto oboljelih sa simptomima meningitisa/encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom osobe starije od 50 godina te osobe koje imaju neki komorbiditet (kao što su maligne bolesti, dijabetes, hipertenzija, kronična bubrežna bolest) ili su imunosuprimirane (transplantirani i sl.).’

Za sada nema cjepiva niti specifičnog liječenja; oboljeli se liječe simptomatski i većina se oporavi bez trajnih posljedica. Međutim, oporavak može trajati od 60 do 90 dana.

Komarci i prevencija

Kako su komarci uglavnom prijenosnici virusa iz HZJZ javljaju kako “Radi smanjenja rizika od infekcije VZN provode se preventivne mjere suzbijanja komaraca’ te podsjećaju na važnost osobne zaštite. Pored mjera dezinsekcije odnosno suzbijanja komaraca neophodno je sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca.

Uloga svakog pojedinog građana u provođenju mjera za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca je izuzetno značajna, jer svojim savjesnim, odgovornim ponašanjem i aktivnim uključivanjem sudjeluje u sprečavanju širenja invazivnih vrsta komaraca.

Preporuke za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca:

  • balkone, terase, vrtove i zelene površine treba održavati čistima i urednim
  • redovito kositi travu radi izbjegavanja pojave visoke trave kao staništa za odrasle jedinke
  • potrebno je uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki
  • redovito uklanjati krupni otpad (gume, bačve)
  • sve ostale materijale (npr. plastične folije, tende, cerade) treba odlagati tako da se izbjegne nakupljanje kišnice
  • spremnike za vodu kao npr. kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova treba pokriti pokrovima od plastike ili sličnog nepromočivog materijala ili mrežom protiv komaraca
  • u vrtovima i dvorištima treba pregledavati mjesta gdje se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao npr. tanjurići ispod vaza za cvijeće, posude iz kojih životinje (domaći ljubimci)
  • piju vodu i dr. periodički prazniti i čistiti svakih sedam dana
  • u okruženjima gdje žive i borave ljudi (terase, vrtovi, parkovi) treba izbjegavati nakupljanje vode i ukljanjati sve predmete koji bi mogli nakupljati vodu za razvoj larvi komaraca, kao npr. kante,
  • kantice, bačve, posude, dječje bazene, itd.
  • sve eventualne spremnike vode treba pravilno i čvrsto zatvoriti poklopcem
  • unutar groblja, gdje nema vode tretirane larvicidnim sredstvima, vaze za cvijeće treba puniti vlažnim pijeskom ili vodu za vazu pri svakoj zamjeni tretirati nekim larvicidnim proizvodom pri svakoj zamjeni cvijeća
  • kad se upotrebljava umjetno cvijeće, vaza i dalje mora biti napunjena vlažnim pijeskom, ako je na otvorenome
  • sve posude koje se povremeno koriste za cvijeće i zalijevanje treba odlagati na način da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše
  • vlasnici svih radionica i objekata koji u sklopu posla skladište gume trebaju prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste i provoditi dezinsekciju nepokrivenih guma svakih 7 dana
  • na gradilištima treba sprječavati nakupljane vode u spremnicima i žlijebovima te svim drugim potencijalnim mjestima pogodnim za nastanak legla komaraca
  • potrebno je obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca, poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenim, ako nije moguće zatrpati je pijeskom ili zemljom
  • sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju treba održavati ispravnima radi sprječavanja zadržavanja vode

Više informacija o mjerama zaštite i načinima kako smanjiti uvjete za razvoj komaraca možete pronaći u brošuri dostupnoj na web stranici HZJZ-a.