Čvrsto stajalište vladajućih oko provedbe mirovinske reforme s produljenjem radnog vijeka do 67.godine života, te veća penalizacija prijevremene mirovine bez dodatka od 27 posto za korisnike drugog stupa izazvala je žustre rasprave i javno negodovanje, a da je tome tako potvrdila je i Tema dana javne televizije u kojoj su gostovali pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak te sindikalist Krešimir Sever.
Sindikalist je u spomenutoj emisiji istaknuo kako nije iznenađen time što poslodavci podupiru ovakav smjer izmjene zakona jer su se oni jednako lako rješavali starih ljudi i do sada, a sada će im se taj proces dodatno olakšati. Ujedno, one koje će ranije potjerati u mirovinu čeka penalizacija od jedne petine mirovine, koju bi ostvarili da su bili u punoj mirovini. ”Država će kazniti njih, a ne poslodavce”, poručio je Sever uz naglasak da je dovoljno razloga da pozovu ljude na ulicu jer Hrvatska nije spremna za produljenje radnog vijeka, ali ni za ovakav oblik penalizacije.
Pomoćnica Čičak objasnila je pak kako je sindikatima na prvom, lipanjskom sastanku predočena statistika koja ukazuje na trendove u mirovinskom sustavu, iz čega proizlazi da prekratko radimo, ali i da premali broj, od svega 20 posto, ima 40 i više godina radnog staža. Ujedno, prema njenim riječima imamo veliki broj prijevremenih umirovljenja, a za mirovine valja osigurati i 39 milijardi na godišnjoj razini, od čega 17 milijardi odlazi iz državnog proračuna.
”To je bio uvod u naše razloge zašto smatramo da treba duže raditi, kasnije ostvarivati mirovinu i omogućiti rad uz mirovinu”, objasnila je Čičak uz opasku da svi makroekonomski i ostali čimbenici ukazuju na to da ove godine moramo pristupiti cjelovitoj mirovinskoj reformi i za to osvijestiti kako socijalne partnere, tako i javnost u cijelosti. Sever je njene riječi osporio tvrdeći kako su sindikati Vladi sve manje socijalni partneri, jer se Vlada tog partnerstva odrekla.
”Dva sastanka radne skupine, oba u revijalnom tonu, ozbiljni razgovori se uopće nisu otvorili, na primjedbe koje smo poslali prije dva mjeseca još nismo dobili odgovor”, rekao je Sever. A rasprava na javnoj televiziji tu nije stala, već je ista tema zavadila sugovornike u Otvorenom u kojem su uz Čičak i Sever gostovali i zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić te šef HSU-a Silvano Hrelja. Stav sindikata je jasan, oni drže da Vlada nije spremna voditi pregovore o ključnim pitanjima, s kojima se ne slažu, prije svega o dobi za odlazak u mirovinu te kažnjavanju prijevremenog umirovljenja.
Ministarstvo po njima želi destimulirati one koji privremeno odlaze s tržišta rada, i to tako što će biti penalizirani s nešto više od četiri posto nižim mirovinama po godini. S druge strane, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca penalizaciju prijevremene mirovine podupiru, no nisu suglasni s vraćanjem mirovinske štednje građana u 1.stup. Sever je u spomenutoj emisiji kazao kako je Plenkovićeva vlada zauzela stajalište Vlade Tihomira Oreškovića, da će kroz nacionalni program skratiti prijelazno razdoblje za izjednačavanje žene i muškarca, a uza sve to održana su tek dva sastanka u revijalnom tonu.
”Vlada nije spremna s nama razgovarati”, žestoko je naveo Sever, dok je Čičak ustvrdila kako su sindikati ti koji su na sastancima bili samo promatrači. Sever je zatim konstatirao kako Ministarstvo nije otvoreno za pregovore o dobi za odlazak u mirovinu i kažnjavanja prijevremenog umirovljenja. ”Nevjerojatno je da se vraćamo na raspravu o izjednačavanju mirovina muškaraca i žena – a prema odluci ustavnog suda iz 2010. smo se trebali izjednačiti već ove godine. Predlažem da sjednemo i razgovaramo na temelju činjenica”, objasnila je pomoćnica ministra, dok se pak Hrelja svrstao uz sindikate.
“Prvi put otkad sam u politici pokušava se raspravljati na osnovu prezentacija. Ili ćete imati radne skupine koje će raditi na izradi zakona, pregovarati o detaljima i prezentirati na GSV-u ili ćete kao Vlada preuzeti odgovornost i prezentirati svoje zakone – pa kome opanci, kome obojci”, kazao je dok se Jakelić djelom usuglasio s time da je bilo proceduralnih nespretnosti, koje su se ponovile u nekoliko slučaja, no uvjeren je kako se pregovaranje i socijalni dijalog mogu voditi paralelno s javnom raspravom. Čičak je također objasnila da ne vidi nikakvu zapreku da se to uistinu i učini.
Međutim, Sever ne dijeli njihovo mišljenje. ”Odgovorna vlast koja je opredijeljena za socijalni dijalog uključuje socijalne partnere u ranoj fazi izrade prijedloga zakona”, odgovorio je Sever, dodajući da su u Ministarstvu napravili gotovu stvar koju su uputili u javnu raspravu.
Na pitanje zašto produljenje radnog vijeka ne može ići sporije, izabrana je 2061. godina, a odustalo se od 2038. Melita Čičak je kazala kako je Poljska odustala od tog modela jer nema ‘prijevremenu starosnu mirovinu’.
“Ubrzano u mirovinu idemo jer imamo 1 230 000 umirovljenika, 1 500 000 osiguranika, prekratko radimo, premalo ljudi ima dugi staž i sustav je prenapregnut”, rekla je Čičak na što je Silvano Hrelja odgovorio da se točno zna koje kategorije imaju staž a koje nemaju. “Nemojte umirovljenike optuživati jer ste umirovili branitelje, jer ste dijelili invalidske mirovine kapom i šakom”, poručio je, dok je pak Čičak stava da je mirovina odraz cijelog radnog vijeka.
HUP pak prema Jakeliću daje potporu mirovini sa 67 godina uz iznimke.
“Stjuardese u Švedskoj rade do 65 godine. U Hrvatskoj je to izazvalo zgražanje i to je nemoguća misija. Projekcije za rad do 67 godine krenule su od Račanove, pa Milanovićeve vlade – pa se odustalo. Nikad nismo dobili odgovore kako će do 67. godine raditi medicinska sestra ili radnik u građevinarstvu koji nemaju beneficirani radni staž”, rekao je. A brojkama je stav ministarstva detaljno pokušala argumentirati Čičak.
“Onaj tko uđe u svijet rada i ostvari 41 godinu staža sa 61 godinom imat će punu starosnu mirovinu bez umanjenja. Osobe koje rade na teškim poslovima imaju umanjenje, operni pjevači imaju uvećanje 12 za 18, stjuardese 12 za 15… vezano za bonifikaciju imamo iskorak, ona je sada 0,34 po mjesecu kasnijeg ostvarenja za mirovinu, a penalizacija odnosno obeshrabrivanje iznosi maksimalno 20,4 posto za 5 godina ranijeg odlaska”, objasnila je, dok je Hrelja poručio da se sustav stabilizirao te da ima jako malo odlazaka u prijevremenu mirovinu.
Dakako, po starim hrvatskim običajima u emisiji su se dotakli i Tita jer se pokrenula rasprava o odnosu umirovljenih i zaposlenih te je Sever konstatirao kako su ljudi otjerani malim plaćama, na što je Jakelić odgovorio: ”Drug Tito išao je preko Romanije, nećemo se baviti socijalizmom”. Svoje viđenje sporne situacije ponudio je i Sever koji je pak kazao kako se ne radi o socijalizmu, već o pohlepi poslodavaca. ”Hrvatskom gospodarstvu nedostaje radne snage”, zatim je ustvrdio Jakelić, na što se opet nadovezao Sever tvrdeći da su oni ti koji su radnu snagu otjerali van, malim plaćama i uvozom radnika.
“Sadašnjim stanjem u hrvatskom gospodarstvu ne može se ulaziti u individualna prava građana. Mirovina je moje individualno pravo koje ja stječem uplatama kroz desetljeća”, kazao je Silvano Hrelja, dok je Čičak u konačnici konstatirala kako Vlada ima viziju o održivosti financijskog sustava i primjerenosti mirovina, kako sadašnjih tako i budućih umirovljenika. Sever je pak najavio prosvjede, od kojih sindikati po svemu sudeći ne kane odustati.
Podsjetimo, povod ovoj buntovnoj raspravi prijedlog je prema kojem ćemo u mirovinu odlaziti sa 67 godina, i to već od 2031.godine, a prije toga vladajući kane ubrzati prijelazno razdoblje za žene pa će se od naredne godine dob za starosnu mirovinu povećati te će sukladno tome žene u mirovinu odlaziti sa 65.godina. Svakako je zanimljiv i detalj koji se odnosi na građane koji su obavezno uključeni u 2.stup kapitalizirane mirovinske štednje, mahom su to oni rođeno 1962.godine, pa i mlađi kojima se ostavlja opcija izbora hoće li im se u trenutku umirovljena mirovina plaćati iz oba stupa, ili će pak svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u generacijsku solidarnost te time ostvariti dodatak od 27 posto.
Prema računici iz ministarstva, žena s prosječnom plaćom koja je izdvajala u oba stupa, naredne bi godine ukoliko ide u prijevremenu mirovinu dobivala 1957 kuna iz oba stupa, a odluči li se na isplatu isključivo iz prvog stupa mirovina bi bila oko 400 kuna viša te bi iznosila 2850.kuna. Žene s plaćom na razini 35 posto od prosječe, koje iduće godine planiraju u mirovinu iz oba stupa dobivale bi mirovinu u iznosu od oko 1690 kuna, ukoliko se pak odluče na drugu verziju mirovina bi im iznosila oko 1800 kuna. u naredne dvije godine trebala bi rasti izdvajanja za drugi stup i to umjesto dosadašnjih pet posto na 5,5 posto, dok bi do 2022.godine ta izdvajanja rasla i do šest posto.
Valja znati i kako od 2028.godine kreće prijelazno razdoblje za oba spola, a dob za odlazak u mirovinu godišnje će se podizati šest mjeseci dok se ne dosegne 67 godina.