Kako je sv. Josip postao zaštitnik Hrvatske i hrvatskog naroda?

Običaj štovanja sv. Josipa u sjevernu Hrvatsku donijeli su isusovci u 17. stoljeću

Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor je 10. lipnja 1687. godine, jednoglasnom odlukom, proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. U Protokolu tog zasjedanja nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine kao zaštitnika bolesnih i umirućih te uzoru obiteljskog života. U sjevernu Hrvatsku ovaj običaj donijeli su isusovci u 17. stoljeću. Svijest o tome da je sv. Josip zaštitnik Hrvatske nije osobito zaživjela u narodu, ali na to podsjeća u svom pismo iz 1940. godine nadbiskup Alojzije Stepinac koji blagdan sv. Josipa uzdiže na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije.

Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu“, piše Stepinac

Na sveca ponovo podsjećaju hrvatski biskupi 1972. godine na zasjedanju u Splitu koji naglašavaju da je odluka Sabora iz 1687. godine i dalje na snazi jer sv. Josip nije zaštitnik nekog apstraktnog Hrvatskog kraljevstva nego cijelog hrvatskog naroda koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”

Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u staroj karlovačkoj župi Sv. Marije Snježne na Dubovcu. Ova crkva sv. Josipa 1974. godine je postala prvo hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa. Godine 2014. proslavljena je 40. obljetnica posvete crkve.



Sveti Josipe,

Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom.

U ovim teškim vremenima izmoli našem narodu i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi. Zagovaraj nas pred Presvetim Trojstvom da ostanemo vjerni Isusu Kristu u Katoličkoj crkvi, prolazeći zemljom čineći dobro.

Amen“

Ovu molitvu sv. Josipu za Domovinu sastavio je i molio kardinal Franjo Kuharićproglasivši 1987. godinu godinom sv. Josipa 19. ožujka 1988. u nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, povodom obilježavanja 300. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda od 1687. godine.

U neovisnoj Hrvatskoj 14. srpnja 2008. godine na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef kao trajan spomen na odluku iz 1687., a blagoslovio ga je pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI