KRAJ SLOBODE GOVORA: EU izglasala cenzuru ?!

0
220

 

Upravo je završena sapunica oko autorskim pravima na Internetu.

Loading...

Zastupnici EU parlamenta odlučili su se izglasati Direktivu o autorskim pravima na digitalnom tržištu čime će nepovratno utjecati na budućnost korištenja Interneta, kao i društvenih mreža.

Ljevica za potpunu kontrolu, liberali za još veće slobode

Izlika je navodno potkradanje autorskih radova zbog kojih korporacije poput Googlea ili Facebooka žive na ‘grbači’ izdavača i državnih agencija. Priča bi naravno pila vodu da u njoj uopće ima i istine, a zanimljivo je da navedene ‘papagajske’ agencije nerijetko i same žive na novcu poreznih obveznika ili sumnjivim nametima i pristojbama. Ovo je izravan protuudar progresivne ljevice na liberalne zastupnike koji su željeli prava zadržati na dosadašnjoj razini uz manje izmjene. Posljednji takav zakon donešen je davne 2001. godine, a ovakvo okrupnjavanje zakonskih modela u jedan jedinstven oblik otvara niz mogućih problema.

Kritičari tvrde kako su najveći prijepori upravo oni sekundarni, koji proizlaze iz nejasnih implikacija ili promašenih ideja, te idu previše u širinu i pogađaju gotovo svaku poru Interneta. SAD smatra kako je riječ o birokratizaciji regulativno skliskog terena, te se poglavito poziva na dva sporna članka. Naime, točke 11 i 13 otvaraju ‘Pandorinu kutiju’. Tzv. pomoćna autorska prava i linkovi ovdje odlaze u domenu samih autorskih prava. To u prijevodu znači da bilo kakvi prijenosi, poveznice ili pozivanje na izdanja moraju imati potvrdu od izdavača – svojevrsnu licencu uz čak 20 godina važećih prava. Kako je nejasno što to znači, moguće je da bi se i prijenos sadržaja od strane privatnih korisnika u obliku poveznica (famozno ‘šeranje’ članaka s portala) moglo ‘oporezivati’ kao ‘krađa autorskih prava’.

Sav novi sadržaj prolazi kroz posebne filtere – koje mogu uvesti samo države ili najbogatiji

Na udaru bi bili i ‘memeovi’ koji najčešće koriste tuđi autorski sadržaj (fotografije), te bi za svaki pokušaj satire ubuduće morali tražiti dopuštenje od autora, a po nekim interpretacijama i od ‘mete’ ismijavanja što bi samo po sebi ograničilo humor. Web stranice će morati uvesti i filtere za upload, koji će češljati učitani sadržaj i provjeravati je li kršeno autorsko pravo – kako bi za tako što trebao dvosmjerni pristup nekakvoj središnjici, EU bi ‘de facto’ imala i pristup bazi podataka medija. Manji mediji će imati problema i s logistikom za takve akcije pa se vjeruje kako će taj posao morati prepuštati velikima. Što opet znači da će biti pod nadzorom i Europske unije i jačih igrača. Ono što ide u prilog tim tvrdnjama je i stav YouTubea koji je objavio kako nema dovoljno sofisticirane alate za toliko širokopojasnu akciju.

Novost u svijetu autorskih prava je i provjera programskog koda, pa će sve možebitne copy-paste aktivnosti u samoj izradi weba biti razmatrane kao ‘krađa autorskih prava’. Čak bi i statusi na Facebooku mogli prolaziti kroz filter pa bi jednake ili slične konotacije mogle ući u sektor ‘plagiranja’. Članovi Europske komisije odbacuju ovakve kritike kao ‘posve promašene’, te navode da neće biti nikakvih ‘strojeva za cenzuriranje’ kako navode mediji. No već je sama ideja ovako generalnog zakona opasnost za autocenzuru, pošto će strah od kršenja autorskih prava mnoge nagnati na odustajanje od bilo kakvih aktivnosti. Isto tako, nije poznato što će se dogoditi s već postojećim memeovima ili fotografijama u sustavu koje su do sada korištene, a krše autorska prava. Retroaktivna primjena zakona nije moguća, no kruženje i viralnost web sadržaja daju drugačije potencijalne interpretacije. Mnogi smatraju kako je ovo samo još jedan alat borbe protiv Donalda Trumpa…