U Centru bi trebali predavati profesori, znanstvenici i novinari poznati po ljevičarskim stavovima i veličanju jugokomunističkog antifašizma
U suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, splitski povjesničar Dragan Markovina osmislio je program rada Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji bi trebao zaživjeti u studenome, javlja Forum.tm.
U Centru bi trebali predavati profesori, znanstvenici i novinari poznati po ljevičarskim stavovima i veličanju jugokomunističkog antifašizma poput spomenutog Markovine, Zorana Pusića, Vjerana Pavlakovića, Hrvoja Klasića, Snježane Koren, Vuka Perišića, Ivane Dragičević, Borisa Pavelića i Ive Josipovića.
“Tim više što je sustavnim iznošenjem frizirane ili otvoreno lažne slike prošlosti i falsificiranjem karaktera ustaške države, ali i antifašističke borbe, taj diskurs do te mjere prodro u javnost, zadobivši potporu čak i nekih najviših dužnosnika vlasti, da ga je moguće zaustaviti isključivo sistematičnim i kvalitetnim obrazovnim radom”, objašnjava Markovina razloge za osnivanje Centra.
Forum.tm donosi predavače i kolegije na dva modula:
Modul: Historijski antifašizam i temelji hrvatske države, stvaranje neovisne Hrvatske
Dragan Markovina Uspon i karakter fašizma u Europi i u Hrvatskoj
Zoran Pusić Intelektualni temelji fašizma
Dražen Lalić Koncept i zbilja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj
Vjeran Pavlaković Španjolski građanski rat i kultura sjećanja
Tvrtko Jakovina Antifašizam u međunarodnoj politici
Hrvoje Klasić Činjenice i kontroverze oko antifašističkog ustanka u Hrvatskoj / Jugoslaviji
Snježana Koren Politike povijesti nakon 1945.
Vuk Perišić Konzervativizam, nacionalizam, komunizam
Boris Pavelić Uloga medija u demokratizaciji društva
Ivo Josipović Antifašizam kao dio ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske
Modul: Antifašizam danas i borba za demokraciju i ljudska prava
Vuk Perišić Modeli uspona fašizma nekad i sad
Hrvoje Klasić Suvremeni hrvatski povijesni revizionizam
Boris Pavelić Uloga medija u afirmaciji revizionizma
Zoran Pusić Stanje ljudskih prava i odnosa prema manjinama
Dražen Lalić Politički i društveni kontekst borbe za demokraciju i ljudska prava u Hrvatskoj
Tvrtko Jakovina Svijet budućnosti s ili bez antifašizma
Dragan Markovina Antifašizam danas: Nove prakse otpora
Ivana Dragičević Populizam i kriza Europske Unije
Snježana Koren Antifašizam u nastavi povijesti
Vjeran Pavlaković Odnos prema partizanskoj spomeničkoj baštini
Aleksandra Zhelez Očuvanje povijesnih sjećanja i odnos prema antifašističkoj baštini u suvremenoj Rusiji
Markovina: “Ja danas kad čujem Lijepu našu molim Boga da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja”
Dragan Markovina je predsjednik stranke Nova ljevica koja ima jednu zastupnicu u zagrebačkoj gradskoj skupštini, Radojku Borić.
Markovina je odrastao u miješanoj hrvatsko-srpskoj obitelji. Djed je bio pukovnik u JNA. Početak rata dočekao je u Mostaru, ali je predložio ostatku obitelji da mogu otići u Beograd jer će tamo biti sigurno. S majkom i bratom odlazi u izbjeglištvo u Lumbardu na otoku Korčuli te tamo završava osnovnu i srednju školu. Jednom je prilikom istaknuo kako su se 1991. otac i on izjašnjavali kao Hrvati, a brat i majka kao Jugoslaveni, ali danas je on “žešći Jugoslaven od ikoga”. Istom je prilikom priznao, “Ja danas kad čujem Lijepu našu molim Boga da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja”.
Izjave iz Nedjeljom u dva
Jedan od njegovih zapaženijih skandala jest kada je javno rekao kako za Dalmatince kaže da su “maliciozno podli ljudi”, a Splićane hercegovačkog podrijetla nazvao je “hercegovačkim šljamom”.
Osobito su ostale zapamćene Markovinine šokantne izjave u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 krajem 2014. kada je izjavio:
„Da Tuđman nije bio predsjednik, da je bio netko drugi, uvjeren sam da se ljaga na moralnom, svjetonazorskom poimanju Hrvatske ne bi dogodila. Ne bi bilo izbacivanja iz stanova niti ubojstava civila druge nacionalnosti da je bila neka druga vlast koja je bila iole civiliziranija od njegove.“
Mišljenja je da će kako će jugoslavenstvo kao ideja nadići nacionalizme nad ovim prostorima, jer će zagovarati suradnju među narodima koja je neminovna i ta će ideja – nada se on – uvijek egzistirati.