Sve se teže u vladi premijera Andreja Plenkovića snalazi ministar financija Zdravko Marić.
A da je situacija s njime kompleksna može se saznati i iz djela medija, stoga se Jutarnji list raspisao o tome da Marić razmišlja o odlasku iz Vlade. Plan je to kojega bi piše ovaj medij, realizirati mogao iduće godine, nakon čega bi se mogao vratiti u privatni biznis.
Uistinu, Marićeva uloga u Plenkovićevoj vladi jest nezavidna, a stječe se dojam da i s premijerom nije u najboljim odnosima. Nedavno je tako premijer stopirao njegovu ideju o porezu na nekretnine, a sada se pak na udaru javnosti nalazi zbog Zakona o doprinosima, kojega je ovoga ljeta primoran grčevito braniti. Kako i ne bi, kada se sporni Zakon ne sviđa ni koalicijskim partnerima ni dijelu HDZ-ovaca, a ono što je u zakonu sporno jest dio kojim bi osnovica za pkaće direktora u njihovim tvrtkama narasla za preko 400 kuna, radi čega je na noge ustala i stručna javnost. Ono što je samog Plenkovića najviše zabrinulo jest poruka iz HNS-a da takav zakon u saboru neće doći, stisnut buntom koalicijskih partnera, ali i najnovijom aferom s transkriptima bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić, Plenković bi po uhodanoj špranci doista mogao maknuti Marića, spašavajući samoga sebe i svoj obraz. Bilo bi to svojevrsno žrtovanje, za još koji mjesec u premijerskoj fotelji.
Ono što ga u ovome trenutku sputava i sprječava da povuče potez tog tipa jest nedostatak financijskih stručnjaka u HDZ-u koji bi mogli zamijeniti Marića. Jedina osoba koju bi premijer u slučaju da se odrekne Zdravka Marića u tu fotelju mogao ustoličiti jeste aktualni ministar državne imovine Goran Marić, za kojega je prilikom sastavljanja vlade doslovno izmislio ministarstvo. Goran Marić i Plenković izrazito su prisni, a s njime Plenković smiruje dio konzervativaca u HDZ-u. No, kao potencijalni ministar financija odavno se vidi i Ivan Domagoj Milošević koji je prije nekoliko dana na društvenim mrežama javnosti prezentirao svoj plan za oporavak hrvatske ekonomije, kojega je prema vlastitom priznanju poslao i na adrese stranačkog rukovodstva. Uz njega, tu je još i Ivana Maletić koja je svojedobno s Plenkovićem surađivala u Europskom parlamentu.
Premda su im se stajališta mimoišla prilikom glasanja o Istanbulskoj konvenciji, dovođenjem nje u Vladu, premijer bi primirio i Milijana Brkića koji bi ga u svakom trenutku mogao srušiti s vladajućeg trona, jer nije nepoznanica da se Maletić spominje kao njegov kadar. Ujedno, valja znati da je ova dama sudjelovala u izradi HDZ-ova gospodarskog plana, koji je u posljednjoj kampanji prezentiran biračima, a od kojega do danas u realizaciji nismo vidjeli ništa odveć značajno. Bilo kako bilo, Marićeva pozicija čini se sve složenijom, a on sam sve teže se nosi s pritiscima i prozivkama. Kako i ne bi kada se u vrlo kratkom roku sučelio s brojnim krizama. Prije svega nekoliko mjeseci u Saboru je jedva preživio izglasavanje nepovjerenja zbog Agrokora. Zbog njega se raspala prethodna Vlada, nakon izbacivanja Mosta iz koalicije.
Plenković je doduše svo to vrijeme grčevito branio svojeg ministra, ali afera Hotmail očigledno ga čini neobranjivim jer ovoga puta Plenković mora prati i vlastiti obraz. Sve intenzivnije u javnosti se traži kako Plenkovićeta, tako i Marićeva odgovornost premda će neki reći kako je riječ o jednome od najboljih ministara. Bio najbolji, ili ne Marić je kao što se može vidjeti iz iskaza bivše ministrice prešutio sve sastanke na kojima je nazočio u vezi Agrokora. Nije govorio istinu niti onda kada je tvrdio da se zbog činjenice da je bio zaposlenik Agrokora izuzeo iz te priče, a zabrinjava i podatak da je predlagao članove neformalne radne skupine zvane kao grupa Borg, koja je sudjelovala u izradi lex Agrokora, da bi potom od Agrrokora naplatila unosan višemilijunski konzultanski posao. Sve u svemu nedvojbeno je da je Marić ponovno ranjen, a hoće li ranu vidati, ili će uistinu pobjeći kako se dodatna pitanja ne bi postavljala i kako se ne bi detaljno tražila njegova odgovornost u ovoj nimalo ugodnoj priči, ostaje za vidjeti.