HNS-ovci su se prilično aktivirali na društvenim mrežama
Nakon što su nedavno osnovali izborni stožer, HNS-ovci, koji uzgred rečeno tvore vladajuću koaliciju ne prestaju s hvalisanjem po društvenim mrežama, što bi se moglo protumačiti i kao početak predizborne kampanje. Uoči početka školske godine, šef te stranke Ivan Vrdoljak preuzeo je samoinicijativno i bez pretjeranog povoda ulogu reformatora i izbavitelja hrvatskog školstva, a sada se pak na HNS-ovim profilima na društvenim mrežama hvale kako su oni ti koji su zaslužni za ostanak mladih obitelji u Hrvatskoj, referirajući se pritom na obitelji koje su zahvaljujući subvencioniranju stambenih kredita odlučili ostati u našoj zemlji. ”Svaka nova obitelj, koja na ovaj način osigura krov nad glavom samo nam je dodatna motivacija, da i dalje nastavimo u ovom smjeru”, poručili su s HNS-ove stranice, objavljujući članak iz Večernjeg lista u kojem se progovara o dvjema obiteljima, koje su odlučile ostati u državi, zahvaljujući spomenutom sufinanciranju. No, broj onih obitelji koje su odlučile otići iz naše države govori da ova mjera nije dostatna te da je daleko od onoga čime bi se stranka poznata ponajprije po uhljebništvu i aferama trebala hvalisati. Da je uhljebništvo u hrvatskoj politici itekako u trendu potvrđuju i brojke.
Prilikom svake promjene vlasti promijeni se minimalno 20.000 ljudi. U Hrvatskoj je nešto manje od tisuću poduzeća u državnom vlasništvu, tu su još i ministarstva, 550 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondovi, agencije, zavodi u kojima posluje preko 400 tisuća ljudi, od čega njih 240.860 radi u državnim i javnim službama. Svaki četvrti zaposlenik u zemlji zarađuje za život u javnoj službi ili državnom poduzeću. Izdatci za njih na godišnje plaće i ostala davanja iznose oko 7,5 milijardi kuna, odnosno milijardu eura. Jednako tako se prilikom svakih izbora politički raspodijeli oko milijardu eura, a riječ je o uglavnom o politički postavljenim kadrovima. Postoji u Hrvatskoj i nepotrebna zaposlenost, slažu se stručnjaci koji ističu primjer HZZO-a u kojem je oko 300 zaposlenih, dok s druge strane u Hrvatskoj nedostaju liječnici, medicinske sestre, odgajatelji…
Stranka koja je najdulje držala ključeve Banskih dvora – HDZ prvi je uveo i detaljno razradio model zapošljavanja svojih kadrova. Rodbina, prijatelji i stranački dužnosnici zapošljavali su se svugdje, a kadroviralo se kako na najvišim tako i na najnižim razinama. Jedan od najpoznatijih slučajeva, koji je spletom okolnosti doplivao u javnost jest onaj Rade Buljubašića, povratnika iz Australije koji je četiri godine bio fiktivni zaposlenik HEP-a te uredno primao plaću i dobio povlašteni kredit za stan, premda ga na radnom mjestu nisu viđali već je dane kratio u središnjici svoje stranke.
U vrijeme procvata cestogradnje u HAC su po stranačkim linijama zapošljavani brojni HDZ-ovci, a u vrijeme Ive Sanadera izmišljane su agencije u kojima se zbrinjavao stranački kadar. Situacija nije krenula nabolje ni onda kada kormilo države preuzima Kukuriku vlada predvođena SDP-om i HNS-om. Zanimljivo je tako spomenuti primjer HNS-ove Ljiljane Čule, koja je kao direktorica u HEP-u zaposlila sina, snahu, kćer i zeta. U Hepu je svojedobno bilo zaposleno 48 članova Kukuriku vlade, njih 37 iz HNS-a. Uglavnom je ta ekipa sjedila na direktorskim i sličnim pozicijama s plaćom od oko 15 tisuća kuna. Primjeri HNS-ovih uhljebljivanja s lakoćom se pronalaze pa je tako, primjerice, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu krajem 2013. raspisala natječaj za ravnatelja i zamjenicu ravnatelja, a unatoč stručnjacima koji su pokušavali dobiti taj posao radno mjesto otvara se za Anitu Koprivnjak. U to je doba njezin otac Viktor bio pomoćnik ministra obrane. I Zlatko Taritaš, suprug nekadašnje HNS-ove kandidatkinje za zagrebačku gradonačelnicu Anke Mrak Taritaš jedno je vrijeme radio u Plinacrou, a sve ovo kap je u moru onih u usporedbi s onima koji su se uspjeli skrasiti u Plenkovićevoj eri. Dakako, kada spominjemo HNS koji se hvali brigom za obitelji valja podsjetiti i tko su ljudi koji u toj stranci sjede, a koji su se spominjali u javnom spektru.
Varaždinski Prekršajni sud objavio je nepravomoćnu presudu kojom se krivim proglasilo bivšeg varažinskog župana Predraga Štromara, kao odgovornu osobu i kao pravnu osobu radi sklapanja ugovora o prijevozu učenika osnovnih škola bez da je proveden postupak javne nabave. Ministar graditeljstva iz HNS-ovih redova ubrzo potom obavijestio je javnost da mu nije žao zbog toga čina te da bi opet ponovio isto, jer bi u suprotnom djeca ostala bez prijevoza za školu.
Baš kada se Štromar donekle uspio opravdati od grijeha, u neugodnu situaciju upada i njegov stranački šef Ivan Vrdoljak. Naime, u središnjici HNS-a Vrdoljak se obratio javnosti slijedom optužbi koje je na njegov račun izrekao član uprave Nuklearne elektrane Krško Hrvoje Perharić. Dotični je protiv bivšeg ministra gospodarstva podnio i kaznenu prijavu u kojoj navodi kako je Vrdoljak prijetio njemu i njegovoj obitelji. No, Vrdoljak sve te optužbe naziva lažima, uz opasku da je prijava temeljena na lažnom iskazu što namjerava dokazati i na sudu. Zanimljivo je i bez ova dva ključna HNS-ova imena pogledati paletu članova ove stranke koji su se našli u nekim neugodnim situacijama.
Primjerice, Zvonko Spudić iz karlovačke županijske organizacije stranke svojedobno je završio u zatvoru na 14 mjeseci, jer je oštetio općinu Barilović za 140 tisuća kuna. Po izlasku iz stranke, ponovno je izabran za šefa županijske organizacije. I Srećko Ferenčak, dugogodišnji glavni tajnik stranke dva puta je bio osuđivan, ali oba puta Vrhovni sud ukidao mu je presude.
Na trećem suđenju za aferu Nanbudo je i oslobođen. No, prema optužnici je zemljište od 5000 četvornih metara koje je po simboličnoj cijeni dobio od Grada Zagreba, s namjenom gradnje Centra za dnevnu skrb osoba s invaliditetom 2002. preprodao Konzumu za 10,6 milijuna kuna. Bivši predsjednik Stipe Mesić pomilovao je HNS-ova Marka Pušića, koji je sa Leonom Sulićem, nekadašnjim direktorom Croatia busa osuđen zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. HNS-ov Dubravko Belan osuđen je na osam mjeseci radi krađe jedrilice, a znan je i kao suvlasnik jedrilice Adelante u kojoj je pronađeno 300 kilograma kokaina.
I bivši HNS-ov gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahućić bez odobrenja Gradskog vijeća odobrio je pozajmicu od dva milijuna kuna. Osuđen je na godinu dana zatvora, a Vrhovni sud kaznu mu smanjuje na šest mjeseci. HNS-ov Momčilo Balajić iz Sinja osuđen je na pola godine zatvora radi krivotvorenja službene isprave. Cilj je bio neistinito pripisati teren u vlasništvo firme Peradarstvo, koje je bilo u likvidaciji. I HNS-ov Đani Poropat iz Rijeke osuđen je na deset mjeseci zatvora zbog utaje poreza, a na osam mjeseci uvjetno osuđen je Ivan Doboš, HNS-ovac iz Belog Manastira. Nekadašnja HNS-ova ministrica Andrea Zlatar Violić spominjana je zbog peglanja službene kartice, a Marija Brezovac nepravomoćno je osuđena zajedno s vlastitim sinom zbog zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju pri čemu su počinili štetu od 10-ak milijuna kuna. Marijan Đurek spominje se stoga što je Zlatar oštetio za minimalno 16 milijuna kuna, što je grad dovelo u blokadu.