Kontroverzni ISDS kao dio odbačenog TTIP-a imao je takav zadatak, no dolazak Trumpa očito mijenja određene obrasce i procese pa su se korporacije odlučile za drugačiju taktiku.
Spajanje, rebrendiranje i otpor Kini
Korporativni PR-ovci i krizni menadžeri uočili su problem broj jedan vezan uz njihove poslodavce – katastrofalnu sliku u javnosti. Koja definitivno nije slučajna ni prenapuhana. Dapače, ekološke katastrofe, financijske malverzacije, korupcija i guranje neprovjerenih proizvoda na tržište pretvorili su multinacionalke u glavnog neprijatelja dobrobiti čovječanstva. Konstantna utrka za rastom profita iz velikih je tvrtki izvukla ono najgore, no tako što ne smeta njihove agente da takve stvari ne riješe već ih spretno uguraju pod tepih. Sjetimo se samo situacije s Hypo Alpe-Adria-Bank i promjene imena u Addiko – zbog čega se čak špekuliralo da bi mogle slijediti i tužbe ako netko ‘zlonamjerno’ novopećeni brand nazove starim imenom. Oni su se odlučili na rebrendiranje ali i potpuni reset u kojem su željeli potpuno promijeniti uhodane prakse i stvoriti nove standarde.
Ili barem tako kažu iz njihovog PR sektora. Sličan potez najavljuju i dvije najveće njemačke banke – ‘Deutsche banke’ i ‘Commerzbanke’. Ukidanje radnih mjesta pod velom ‘optimizacije rada’ jedan je od razloga ovog spajanja koje je posljedica sve snažnijeg djelovanja kineskih banaka. Kina nelojalno udara na slobodno tržište Zapada tako što državne tvrtke putem banaka financira kreditima s kamatama manjim i od 1%, čime one mogu na javnim ponudama i nabavama biti znatno jeftinije iako u principu daju identične ponude s konkurentima. Kao protutaktiku zapadne banke počinju procese spajanja i okrupnjivanja tako da budu konkurentne, a ujedno i spriječe vlastite bankrote. Amerikanci djeluju kao inicijatori ove ideje, no problem je što je i njemačka država vlasnik paketa dionica i jedan od ključnih faktora u vlasničkoj strukturi.
Bayer Crop Science lakše penetrira u tržišta?
Sličan potez objavio je i farmaceutski gigant Bayer koji je transakciju i kupovinu Monsanta za 63 milijarde dolara i simbolički završio s gašenjem tog branda. Zajednički naziv bit će Bayer Crop Science, a samim time se nadaju i da će sve nedaće kontroverzne korporacije biti s vremenom zaboravljene. GMO magnat će već prve godine generirati projektiranu zaradu od 45 milijardi eura. Da ne bi bili progonjeni antimonopolističkim zakonima dio su djelatnosti već stavili u prodaju izravnom konkurentu BASF-u. ‘Spajanje iz pakla’ kakvim ga nazivaju aktivisti i pojedini mediji tako je dovršeno i njegova kompleksnost bi mogla poslužiti za slična spajanja i rebrendiranja isto tako kontroverznim naftnim korporacijama koje bi paralelno mogle i promijeniti načine poslovanja i djelovanja.
I farmaceuti pripremaju slična spajanja, suočeni s kineskim udarom. Kina je kroz svega par godina Afriku pretvorila u svoju korporativnu filijalu – brojne države uvode posebne protekcionističke zakone za Kineze koji im osiguravaju samovolju lišenu zakonskih postupaka, a tvrtke bivaju stavljene ili iznad ili izvan zakona. Teoretičari korporatizma poput Jeffreya Gruppa odavno su predvidjeli ovakve situacije. Korporatizam se kao socioekonomski sustav značajno razlikuje od kapitalizma i njegova je radikalnija inačica bliska državnom korporatizmu – fašizmu i monopolitističkom obliku krupnog kapitalizma. Takve poteze viđali smo posljednjih desetljeća no ne u ovako glomaznom opsegu. Ulazak Monsanta u Slavoniju tako više nije ono što nas očekuje, a neinformiranost bi Bayer mogla neokrznuto politički progurati u sklopu famoznog HDZ-ovog ‘Projekta Slavonija’.