Cijena zlata je od početka godine bila u padajućem trendu, pri čemu su zlatne poluge i ostali oblici zlata izgubili približno 10% vrijednosti. No, sudeći po aktivnostima sudionika na financijskim tržištima, padu je došao kraj i moguće je da počinje dugi period rasta cijene žutog plemenitog metala.
Početkom mjeseca je došlo do neuobičajeno velikog pada cijena američkih dionica, iako nije bilo nikakvog konkretnog događaja koji je mogao uzrokovati takav pad. Čini se da su mnogi investitori jednostavno shvatili da su dionice precijenjene i da se bliži recesija. Budući da u recesijama redovito dolazi do velikog pada cijena dionica, investitori su očito odlučili prodati dionice dok je to još moguće po dobrim cijenama.
U krizama također dolazi do masovnog prebacivanja kapitala u sigurna utočišta, kao što su obveznice, zlato, valute poput švicarskog franka i japanskog jena. Na obveznicama i CHF za sad nije bilo većih promjena, no iz posljednjeg izvješća o pozicijama velikih špekulanata s američkog tržišta budućnosnica i opcija se vidi da je dosta špekulativnog kapitala počelo ulaziti u zlato. Špekulanti su u samo tjedan dana kupili 7,2 milijuna unci zlata (cca 224 metričke tone), što po trenutnoj tržišnoj cijeni vrijedi 8,6 milijardi dolara. To je dovelo do porasta cijene zlata od približno 3%.
Budući da veliki špekulanti u pravilu na tržištu pokušavaju uloviti mnogo veće pomake cijene od nekoliko posto, iz njihovih trenutnih aktivnosti se može zaključiti da ih sve više očekuje značajniji porast cijene zlata. To također može značiti da očekuju loša ekonomska vremena, tj. krizu.
Ukazuju li ostali podaci na dolazak recesije?
Statistički podaci o rastu BDP-a, stopi nezaposlenosti i stopi inflacije za sad su odlični. Naime, BDP u SAD-u raste po iznadprosječno visokim stopama, dok je u ostalim razvijenim zemljama nakon perioda vrlo niskog rasta napokon došlo do naznaka oporavka. Stopa nezaposlenosti pada u većini zemalja, dok stopa inflacije počinje rasti, što ukazuje na rast gospodarske aktivnosti. Dakle, službeni podaci za sad ne ukazuju na skorašnji početak recesije.
Postavlja se pitanje zašto su se onda investitori i špekulanti na financijskim tržištima počeli pripremati za loša ekonomska vremena? Radi se o tome da sudionici na financijskim tržištima mogu ostvarivati profit na dva načina: 1. prepoznati dionicu, valutu i sl. koja je trenutno podcijenjena i pričekati da joj cijena dođe na fer razinu; 2. uspješno predvidjeti poboljšavanje ili pogoršavanje gospodarske situacije u budućnosti, zbog čega će većina sudionika na burzama biti spremna više ili manje novca dati za pojedine instrumente. Sada smo očito u fazi da investitori koji primjenjuju strategiju predviđanja budućnosti očekuju da uskoro stiže recesija, stoga prodaju instrumente kojima tradicionalno pada vrijednost u krizama i kupuju zlato, kojemu cijena u nesigurnim vremenima raste.
Da je samo pitanje godine kad će početi značajniji pad na burzama može se zaključiti i iz usporedbe rasta dionica u prethodnim godinama s periodima rasta u prošlosti. Trenutni period rasta američkih dionica je po trajanju najduži u povijesti, a po postotku porasta cijena dionica drugi najveći u povijesti. Dakle, nerealno je očekivati da sa sadašnje razine dionice i dionički indeksi mogu još mnogo porasti.