Šprajc ‘zakuhao’ žestok obračun: Pročitajte tko su glavni akteri

Photo: Zarko Basic/PIXSELL

Nakon što se stišala bura oko Istanbulske konvencije, Udruga ‘U ime obitelji’ predvođena Željkom Markić sa svojim inicijativama ne misli stati. Ovoga puta načeli su pitanje s kojim bi se mogli složiti čak i oni koji ne podržavaju Markić, a riječ je o referendumu kojim se namjerava izmijeniti izborno zakonodavstvo te tako srušiti duopol dviju najvećih stranaka, ali i unutarstranački monopol njihovih šefova.

Prema izbornom statusu kojega predlažu iz Udruge, birači, a ne političke stranke bi putem triju preferencijalnih glasova imali mnogo veći utjecaj na izbor saborskih zastupnika, a referendumom traže i da za svako zastupničko mjesto vrijedi jednak broj glasova. Na tragu toga potrebno je ukinuti i privilegirane manjinske liste, pa bi umjesto 12 manjinaca u Saboru moglo sjediti njih šest.

Upravo je ovo pitanje koje je izazvalo najviše spora, jer tih šest zastupnika manjina ne bi smjelo sudjelovati u glasanju o povjerenju Vladi ili pak u glasanju o proračunu. ”Cilj je uvijek isti, a to je povećati involviranost građana kroz izbore. Povećati odgovornost političara prema svojim biračima, koji im daju glasove i na kraju dana smanjiti trgovinu i političku korupciju koliko god je moguće”, rekao je koordinator ‘Građanske inicijative Narod odlučuje’ Zvonimir Troskot.

Usvoje li se referendumska pitanja, prema tvrdnjama članova ove inicijative u Saboru bi sjedilo minimalno 100, a maksimalno 120 zastupnika. Birači bi preferirani glas mogli dati trima kandidatima, umjesto samo jednom, a izborni prag spustio bi se s pet na četiri posto glasova. Omogućilo bi se i dopisno te elektronično glasovanje, što bi osiguralo veću izlaznost birača. Gostujući u RTL-u Direkt Željka Markić objasnila je detalje inicijative za koju se sada zalaže.

Volim raditi, i volim raditi stvari za koje mislim da su dobre za sve nas i društvo. Mi vidimo da puno toga ne ide na dobro. Ljudi koji odlaze ne vide da sa svojim radom i znanjem mogu uspjeti. Ako toliko ljudi ne vide perspektivu, onda to ima problem s upravljanjem zemlje”, rekla je Markić te dodala da oni kao građanska inicijativa žele da birači mogu utjecati na to tko ih predstavlja u Saboru.



Poredak ulaska u Sabor, prema njezinoj inicijativi određivali bi birači preferencijalnim glasovima, što garantira dobre i kvalitetne ljude.

Političke stranke su one koje određuju kandidate na listama, a građani će reći koji će biti poredak tih ljudi. Samo za usporedbu, aktualni predsjednik Sabora je dobio 806 glasova”, podsjetila je Markić.

Prema njoj kroz inicijativu bi odgovornost zastupnika prema građanima bila veća, a sada pak političari odgovaraju ponajprije šefovima stranaka.

Mi smatramo da bi se broj zastupnika nacionalnih manjina trebao smanjiti ne 6, ali isto tako želimo da se i broj zastupnika smanji na 140. Uštede su velike”, istaknula je Markić i nastavila.

Zašto zastupnici nacionalnih manjina imaju 8 zagarantiranih mjesta? Smisao toga je da zastupaju interese manjina. Oni nemaju legitimitet kakvi imaju drugi jer ulaze s višestruko manje glasova”, kazala je.

Grbin ironično o inicijativi

Na njezinu inicijativu na svojem se Facebook profilu osvrnuo SDP-ov Peđa Grbin, prilično ironično.

Kaže naša Željkica da zastupnici manjina nemaju legitimitet jer u Sabor ulaze s višestruko manje glasova nego drugi zastupnici. Pa da vidimo koliko je to točno!

Od izabranih zastupnika u XII. izbornoj jedinici najmanje je glasova dobio Vladimir Bilek, 1.329 glasova, a najviše Milorad Pupovac, 16.166.

Možda se nekome čini malo, ali usporedbe radi Jandroković (predsjednik Sabora) dobio je 808 glasova, Božinović (ministar unutarnjih poslova) 475 glasa, a Zekanović, kao politički istomišljenik gđe. Markić 2.015 glasova.

Zato molim gđu. Markić da mi objasni zbog čega bi zastupnici poput Jandrokovića ili Zekanovića trebali imati više prava od Bileka, Pupovca, Miloševića ili nekog trećeg. Dok mi dotična to ne objasni, zadržavam prava tvrditi ono što sam tvrdio i do sada: ovo nije referendum o promjeni izbornog sustava već još jedan Markićkin referendum kojim se napadaju manjine. Prije pet godina bile su to seksualne, danas su nacionalne i vrijeme je da tome kažemo dosta”, poručio je Grbin.

Inače, kada već govorimo o nacionalnim manjinama i njihovim pravima što se tiče izbornog zakonodavstva valja podsjetiti i na analizu koju je svojedobno odradio pravni ekspert Pero Kovačević. Naime, niti jedna država u EU prema njegovoj analizi nema osam manjinskih predstavnika u Saboru, štoviše neke nemaju niti jednoga. U nijednoj državi zastupnici sa zajamčenim mjestom u Saboru ne odlučuju o izboru parlamentarne većine, a time i Vlade i proračuna. Niti jedna europska država nema u Ustavu čak 22 nacionalne manjine. Kovačević je cijelu tu priču zanimljivo razradio u nekoliko točaka:

za izbor tri zastupnika srpske nacionalne manjine glasovalo je samo 19.534 ili 14,10% birača od ukupno upisanih 138.539 birača u birački popis.

Nešto bolji odaziv birača je za izbor ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina i to kako slijedi:

za izbor zastupnika mađarske nacionalne manjine glasovalo je 5.212 birača od ukupno upisanih 9.981 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika talijanske nacionalne manjine glasovalo je 2.338 birača od ukupno upisanih 11.440 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine glasovalo je 1.590 birača od ukupno upisanih 6.763 birača u birački popis;
• za izbor zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine glasovalo je 3.832 birača od ukupno upisanih 14.757 birača u birački popis
• za izbor zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine glasovalo je 5.396 birača od ukupno upisanih 29.777 birača u birački popis.

Broj osvojenih glasova izabranih zastupnika nacionalnih manjina dodatno pokazuje da nemaju osvojen legitimni mandat zastupnika s općim političkim mandatom. Naime, najmanje 5 izabranih zastupnika nacionalnih manjina ne mogu imati legitimitet koji je u potpunosti legalan legitimitetu zastupnika izabranih na temelju općeg biračkog pa je stoga politički, etički, pravno i zdravorazumski u kojoj mjeri oni mogu biti čimbenik ,a poglavito presudan čimbenik u proceduri određivanja mandatara za sastavljanje vlade te glasovanju o izboru vlade.

Emina Lekaj Prljaskaj dobila je 1.345 glasova, Furio Radin je dobio 1.676 glasova,Vladimir Bilek je dobio 1.329 glasova, Veljko Kajtazi je dobio 2.010 glasova, Robert Jankovics je dobio 2.731 glasova.

Isto tako je upitan legitimitet dvojice izabranih zastupnika srpske nacionalne i to Mile Horvata koji je dobio 12.175 glasova i Borisa Miloševića koji je dobio 11.479 glasova.

Nema dvojbe da oni u toj i takvoj proceduri ne bi trebali sudjelovati i izigravati i poništavati volju većinskog hrvatskog naroda jer tako diskriminiraju volju većine.

Milorad Pupovac je jedini od izabranih zastupnika nacionalnih manjina s osvojenih 16.166 glasova za kojega bi se moglo reći da je izborom stekao uvjetan legitimitet zastupnika s općim političkim mandatom.

Zašto uvjetan? Zato što je za tri predstavnika srpske nacionalne manjine ukupno glasovalo 19.534 birača, a svaki birač ima pravo glasati za tri predstavnika.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI