STIŽE KATAKLIZMA: Hrvatska ovaj udarac neće preživjeti

screenshot

Iako Hrvatskom rukovodi premijer s respektabilnom europskom karijerom Andrej Plenković, čini se kako je naša zemlja prilično daleko od uspjeha u europskim vodama. Štoviše, uskoro bi se upravo iz toga smjera nad Hrvatskom mogli nadviti nove poteškoće. Naime, zbog smanjenja bespovratnog sufinanciranja dosadašnjih 85 na 70 posto Hrvatskoj prijeti gubitak od skoro dvije milijarde eura iz čuvenih europskih fondova, a i pored korištenja tih fondova za mnoge jedinice lokalne samouprave jer se iznos vlastitog ulaganja udvostručuje s 15 na 30 posto. Da mnogi hrvatski gradovi i općine ne posjeduju fiskalni kapacitet koji bi im osigurao da u projekte financirane iz fondova ulažu 30 posto vlastitog novca, upozorila je HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić u analizi “EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?”u kojoj se bavila novim višegodišnjim financijskom okvirom, a koji je Europska komisija predložila u svibnju za period od 2012.do 2027.godine. Maletić tvrdi kako su novi prioriteti Komisije migracije, obrana i sigurnost te jačanje konkurentnosti Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama. I baš tu nastaju problemi za Hrvatsku, jer da bi se osigurala sredstva za nove prioritete odlučili su smanjenje od deset posto za ulaganja u kohezijsku politiku, namijenjenu siromašnijim članicama. U skladu s time Kohezijski fond smanjuje se za 45,4 posto, a Europski socijalni fond za 7,3 posto te 16 posto manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, unutar koje se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj smanjuje za čak 28 posto, čime će Hrvatska izgubiti dvije milijarde eura. I inače, kada govorimo o europskim fondovima Hrvatska se nema čime pohvaliti. Naime, prema posljednjim podacima Europske komisije o povlačenju novca iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Prema njima, Hrvatska ne uspijeva smanjiti svoj zaostatak za ostalim članicama Europske unije kada je riječ o izvlačenju financijskih sredstava iz fondova. Prema kalkulatoru Europske komisije objavljenom 29. svibnja Hrvatska je dosad iz šest fondova koji tvore ESIF uspjela izvući milijardu i 328 milijuna eura, što je 12 posto od odobrenih 10 milijardi i 727 milijuna eura iz budžeta fondova za period od 2014. do 2020. godine.

Prosjek povučenog novca iz ESIF-a na razini Unije iznosi 19 posto. Uz to, Slovenija je u toj statistici na 17, a Češka na 15 posto iskorištenog novca u fondovima. Hrvatska uistinu ne zaostaje previše na prvi pogled za europskih prosjekom, ali mi smo mlada članica koja po svim razvojnim parametrima zaostaje za ostatkom EU pa nam je neophodan novac iz fondova kako bismo uhvatili zalet i nemoć da se smanji jaz u odnosu na druge članice Unije poprima drastične razmjere.

Prema najnovijim podatcima postotak ugovorenih iznosa za Hrvatsku iznosi 39 posto što pak znači da su država, lokalna samouprava, poduzeća i udruge civilnog društva ugovorile oko pet milijardi eura projekata koje će sufinancirati ESIF, ali između ugovorenog i isplaćenog značajna je razlika što znači da EU može povući već uplaćeni predujam za projekte ako ne dobije potrebne informacije i jamstva da će se određeni projekt provoditi sukladno pravilima. Od već dobivenih milijardu i 328 milijuna eura iz ESIF-a u naš proračun, predujam iznosi 326 milijuna eura. Sve ovo odvija se u resoru ministrice Gabrijele Žalac, koju je nedavno zatekla neugodna priča.

Naime, natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz fonda EU pod nazivom ‘Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti mikro, mali i srednje velikih poduzeća kroz informacijske i komunikacijske tehnologije’ trajao je svega 36 sekundi zbog velikog interesa poduzetnika, zaprimljen je broj projektnih prijava koje vrijednošću premašuju 200 posto alokacije Poziva, odnosno 106.400.000,00 kuna, od čega je polovina iznos alokacije, koja je iznosila 53 milijuna kuna. Oni koji su se prijavili od 35.sekunde nadalje prvotno su obaviješteni o zaprimanju projektnih prijava u sustav i njihovo slanje u nadležno tijelo, da bi zatim dobili obavijest kako njihova prijava nije zaprimljena sukladno obustavi poziva. Novac je dobio onaj tko je najbrže kliknuo, u maniri one “tko je prošao, prošao je”, a Žalac je pak poručila kako taj natječaj nije u njenoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Inače, Žalac je od 2007.godine članica HDZ-a, a od pomoćnice pročelnice županijskog Upravnog odjela za međunarodnu suradnju vrlo se brzo penjala do pozicije pročelnice, a zatim i direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. da bi ubrzo potom postala i ministrica, a sve to navodno na preporuku HDZ-ova Tomislava Čuljka. Preporuka, ako su istinite glasine o istoj, više je no dobro opravdana, jer Žalac se u međuvremenu profilirala u žestoku braniteljicu premijera Plenkovića.

Jedna od najmlađih ministrica u Plenkovićevoj vladi ne propušta priliku da stane u obranu svojega šefa pa je stoga gostujući u emisiji ‘A sada Vlada’ javno prozvala gradonačelnika Penavu uoči vukovarskih prosvjeda.



“Istup gradonačelnika Vukovara Ivana Penave je nepredviđena situacija koja se dogodila. Vlada je apsolutno za procesuiranje ratnih zločina. Važno je reći da je šest mjeseci prije istupa Penave je osnovan poseban ured koji se bavi sa saznanjima gdje su naši poginuli i nestali ne samo iz Vukovara i Slavonije nego iz cijele Hrvatske”, istaknula je ministrica, a onda konstatirala da je Penava doveden u situaciju u kojoj je izmanipuliran, kako bi ovaj prosvjed bio političan i usmjeren protiv rušenja HDZ-ove Vlade što iz njene perspektive nije dobro.

“Podržavam procesuiranje raznih zločina, kao i cijela Vlada i cijeli HDZ i mislim da ova konstruirana priča nije dobra niti je na mjestu. Kao ministrica reći ću iz svojeg resora u kojem je i fond za obnovu Vukovara – jako puno posla smo odradili na zakonu o Vukovaru, na zakonu o razvoju Vukovara u kojem pregovaramo i s Europskom komisijom i s povjerenicom Vestager tjedan dana prije nego što je došlo do svega ovoga. Nije mi jasno da sve projekte koje radimo za Vukovar, npr. fond za razvoj grada je dobio 50% više sredstava, a da ne govorim o braniteljskoj populaciji, vojska i policija je dobila više sredstava nego ikad, zatim novi zakon o braniteljima. Važno je reći kako je ministarstvo obrane osiguralo sredstva za sigurnost Hrvatske, Vlada ima dva generala u svojem sastavu. Ova priča nije dobra i ne ide u dobrom smjeru”, uvjerena je Žalac. Priznala je i kako Penavu znade dugo vremena.

”Zaista mi nije jasno na tragu svega onoga što smo radili i sve projekte s Vladom na kojima je radio, i zna da je ova Vlada dala najviše za Vukovar nego i jedna prije, da se doveo u situaciju da bude izmanipuliran od nekih struktura koje idu na rušenje HDZ-ove vlade i idu na rušenje svega onoga što smo dosad učinili”, poručila je, a potom se osvrnula i na Thompsona.

“Meni osobno je najgore od svega u toj cijeloj priči što se predviđa da pjeva naš pjevač Thompson koristeći žrtvu Vukovara u to ime. To je nešto što na što sam zaista iznenađena. Prostor za raspravu postoji no trebamo voditi računa tko što izgovara u javnosti i kakve političke posljedice to nosi. Zanima me razvoj Slavonije i na tome radimo moj tim i ja, uz potporu premijera, te drugih ministra koji su uključeni u Savjet za Slavoniju – radimo na prosperitetu gospodarstva da podignemo istok Hrvatske”, navela je između ostaloga Žalac. Sličnu retoriku ministrica je rabila i nedavno na svečanoj sjednici Osječko-baranjske županije na kojoj je i sama sudjelovala, a gdje je ušla u verbalni okršaj s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je dala potporu Mostovoj inicijativi ‘Pokret ostanka’. Potpora je to koja je ministricu iznenadila.

“Očekujem prije svega otvoreni dijalog i mislim da bi predsjednica trebala biti uz Vladu, u kontekstu mjera koje smo zacrtali, posebice za Slavoniju, Baranju i Srijem. Najlakše je kritizirati, ali mene zanima samo ono konkretno, jer sve što radimo i pripremamo je vrlo konkretno i vrlo opipljivo”, rekla je novinarima Žalac.

Zatražena da precizira na koga je mislila kad je u svom govoru na Skupštini rekla da Vlada spremno odgovara na sve izazove, pa i pokušaje destabilizacije Vlade i jeftini populizam, Žalac je odgovorila kako je “mislila na sve koji upravo hodaju po Hrvatskoj” i razgovaraju na temu koju smatra iznimno neprihvatljivom, posebice u kontekstu kada se zajednički napori trebaju usmjeriti kako bi našim ljudima bilo bolje. “Treba širiti optimizam, a ne pesimizam”, istaknula je ministrica.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI