Ličko-senjski župan i šef ličkog HDZ-a Darko Milinović podnio je ostavku na mjesto predsjednika županijske organizacije HDZ-a jer je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić novim ravnateljem Nacionalnog parka Plitvička jezera imenovao Tomislava Kovačevića, a ne kandidatkinju ličko-senjskog HDZ-a.
Darko Milinović rodio se u 25. travnja 1963. godine. U Gospiću je završio osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirao je ginekologiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1987., a 1989. godine postao je član HDZ-a čiji je član do danas. Godinu dana bio je predsjednik Saveza socijalističke omladine Gospića, a 1990. je kao mladi vojnik objavio pismo u kojem je branio Ivicu Račana od kritika zbog odlaska s 14. kongresa SKJ koje prenosimo (gramatičke i pravopisne greške su autentične).
Kaos u ličkom HDZ-u: Milinović napušta stranku i poziciju župana?
NISU SE PROSLAVILI
“Ivica Račan je bio u posjetu komunistima u Donjem Lapcu i Gospiću (usput i ja sam iz Gospića, trenutačno na odsluženju vojnog roka), a moje je mišljenje da se komunisti Donjeg Lapca nisu proslavili. Sigurno da se mora odati priznanje Ivici Račanu za sve ono što je tamo izdržao, odnosno kako se dostojanstveno mogu slušati i uvrede i diskvalifikacije. Pa, dragi komunisti D. Lapca, jesu li Vama za stanje u Jugoslaviji krivi samo SKS i SKH (ovo SKS znači, da ne bi bilo zabune, Savez komunista Slovenije) i da li su samo ta dva SK kriva za fijasko 14, izvanrednog kongresa SKJ. Pa, dragi komunisti D. Lapca, ako tako mislite, bilo bi dobro da što prije istupite, kako Vi kažete, iz SKH jer nam takav ultimativan OK SKH i ne treba. A što niste spomenuli i onu drugu stranu koja je po meni najviše kriva za neuspjeh Kongresa, svojom majorizacijom, nadglasavanjem i blokadom svakog prijedloga iz SK Slovenije?! Da li ste razmišljali o tome da bi trebalo postaviti pitanje odgovornosti svih onih koji su tražili izvanredni kongres, a uvjeta za to nije bilo, da li su oni znajući što će se dogoditi htjeli razbiti SFRJ? Je li se moglo uputiti barem malo kritike na istup S. Miloševića kada ste to već učinili s istupanjem Ivice Račana, a ježim se od diletantskog vođenja sjednice M. Bulatovića. E pa komunisti D. Lapca, poslije Vaših neargumentiranih ocjena i kritika upućenih samo dvama SK, u jednom sam se trenutku zapitao jeste li Vi doista komunisti ili… Ali ipak, nadam se, ma uvjeren sam da smo mi ostali Ličani prošli taj razvojni put koji vi sada proživljavate, mislim da za nacionalizam za koji upravo optužujete SKH da isti tajtinja negde među vama (nadam se ne svima). I. Račanu, ako nastavite ovako kao do sad, mislim da zime neće biti za takav SKH. Dase malo osvrnem i na politiku koja se provodi na Kosovu. Pa nije li već sazrelo vrijeme da se postavi odgovornost CK SK Srbije i pokrajinskog rukovodstva. Jer politika koja se provodi na Kosovu je 90 posto, ako ne i 100 posto politika koju je zagovarao Milošević i CK SKS i pokrajinsko rukovodstvo s Morinom, a ona ne donosi rezultate. Dr. Darko Milinović”
Milinović je kasnije Globusu obrazložio svoje razloge pisanja pisma: “Bilo je to pismo neslaganja s Miloševićevom politikom. Sjećam se bitne rečenice koju sam napisao: Milošević ne može smatrati da će nedemokratskim pucnjem u leđa Albanaca riješiti situaciju na Kosovu. I još sam napisao da se hrvatski komunisti nisu proslavili jer se tome nisu usprotivili.”
Darko Milinović dragovoljac je Domovinskog rata, a 1996. godine postao je Predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Grada Gospića.
U politički život ušao je kada je 1998. godine postavljen kao ravnatelj Opće bolnice Gospić, što mu je prema nekim pričama omogućila rodbinska veza s bivšim hrvatskim premijerom Nikicom Valentićem. Iste godine postaje i član poglavarstva grada Gospića. Od 2000. do 2002. godine je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Gospić, a te iste godine postao je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Ličko-senjske županije. Godine 2003. postaje predsjednik UV NP Plitvička jezera.
U predsjedništvo HDZ-a ulazi 2000. godine, a 2001. godine se u znak prosvjeda zbog uhićenja Mirka Norca prosvjedno vezao lancima.
U Sabor prvi put ulazi 2003. godine kao potpredsjednik Hrvatskoga sabora, član Odbora za obitelj, mladež i šport, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.
Od 2008. godine do 2011. Milinović je postavljen na poziciju ministra zdravstva i socijalne skrbi, dok je za vrijeme mandata Jadranke Kosor bio njezin zamjenik, a od 2009. pa sve do 2011. godine je bio i potpredsjednik Vlade.
Nakon gubitka vlasti 2011. vratio se u bolnicu u Gospić. U svibnju 2012. kandidirao se za predsjednika HDZ-a. Vodio je žestoku kampanju protiv protukandidata Tomislava Karamarka optužujući ga da je kriminalac i da je naštetio HDZ-u. Nakon što je doživio poraz u prvom krugu, dao je preporuku svojim biračima da glasuju za Karamarka. Od 2013. godine je predsjednik HDZ-a Ličko-senjske županije.
Milinović: „Ovo nije pobuna protiv Plenkovića već protiv kvazi HDZ-ovca“
Nakon što je rezervirao sportsku dvoranu za vjenčanje svoje kćeri Antonije na čemu je bila angažirana i policija, javnost i politički protivnici napadali su Milinovića zbog “derneka kakav Lika još nije vidjela.” Milinović je sve optužbe odbacio.
Tijekom Oreškovićeve vlade Milinović je komentirao kako mu je neugodno kako se tadašnja vlada ponaša.
Nakon što je Plenković objavio svoju kandidaturu, Milinović je bio jedan od mogućih protukandidata te je tada dao izjavu kako “HDZ treba nekoga tko je krvario zadnjih dvadeset godina za stranku.”
Nakon što su stavili Milinovića na četvrto mjesto liste HDZ-a u 9. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2016. prijetio je Plenkoviću povlačenjem s liste što na kraju nije učinio.
Milinović je trenutačno ličko-senjski župan, a pripada desnijem krilu HDZ-a. Mnogi koji nisu zadovoljni s trenutačnim vodstvom Plenkovića smatraju kako potez Milinovićeve ostavke šalje jasnu poruku svim Plenkovićevim protivnicima kako je vrijeme za pobunu. S obzirom na to da Milinović nikada nije propustio priliku da pokuša pucati na čelno mjesto HDZ-a, za pretpostaviti je što se može od njega očekivati.