Todorić samom sebi isplatio 87 milijuna eura, a OPG-ove gurao u propast!

0
16936
ilustracija

PWC revizori su provalili jedan od načina na koji je Todorić izvlačio novac, a u prilogu je i dokument koji potvrđuje njihov nalaz. Veliko je pitanje, zašto do sada ta informacija nije objavljena, iako bi revizijsko izvješće trebalo biti javni dokument s obzirom da se radi o velikom restrukturiranju.

Afera „Borg“, mogla je, što ne znači i da neće, premijera Andreja Plenkovića koštati glave, odnosno političke karijere. Zbog afere Borg, pala je i najmoćnija ministrica u Plenkovićevoj vladi, Martina Dalić. Prije nje, s mjesta Vladina povjerenika za Agrokor, otišao je Ante Ramljak. Oporba, zbog te afere, traži prijevremene izbore, a za to vrijeme više nitko, gotovo da i ne spominje glavnog negativca u cijeloj priči oko Agrokora, gazdu Ivicu Todorića. Naprotiv, moglo bi se reći da je  jedna od posljedica afere „Borg“ i ta,  što se na Ivicu Todorića sve više gleda kao na nevinog poduzetnika kojem su uzeli kompaniju. Istodobno,  na od države imenovani krizni managment, gleda se kao na prevarante i zločince. A je li, doista, baš tako? Je li moguće da je tajkun koji je neplaćanjem i uništavanjem kooperanata uništio cijelu Slavoniju, sad doveden u poziciju – žrtve, s nekoliko medijskih spinova? Proučimo činjenice.

Ivica Todoric je teatralno izjavio 7. travnja ove godine,  nakon podnošenja zahtjeva za aktivaciju Agrokora: „Sve što sam izgradio, danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.” Međutim, predao je Agrokor s 58 milijardi duga, a novac koji je izvukao s računa kompanije i stavljao na svoj privatni račun – nije vratio! Iako je posljednjih 20-25 godina ista revizorska firma, Baker Tilly Hrvatska, obavljala po zakonu obaveznu reviziju Agrokorovih financijskih izvještaja, svjetska agencija za kreditni rejting, Moody, je upozorila još 10. veljače 2017., kako je Agrokorovo računovodstvo netransparentno, što je odjeknulo kao bomba u financijskom svijetu.  Nakon toga uslijedio je pad obveznica Agrokora za 71 posto.  Tek dolaskom izvanredne uprave i ponovnom revizijom svjetske revizorske kuće PWC, koja je započela s revizijom u svibnju 2017., točno je utvrdila kolike su nepravilnosti, te predala novo revizijsko izvješće, 5. listopada 2017. godine.

Loading...

Revizori provalili jedan od načina na koji je Gazda izvlačio novac

Tako su  PWC revizori provalili jedan od načina na koji je Todorić izvlačio novac, a u prilogu objavljujemo  i dokument koji potvrđuje njihov nalaz.  Veliko je pitanje, zašto do sada ta informacija nije objavljena, iako bi revizijsko izvješće trebalo biti javni dokument s obzirom da se radi o velikom restrukturiranju.  Naime, Ivica Todorić samom je sebi isplatio 650 milijuna kuna  casha iz Agrokora (87 milijuna eura), međutim taj novac nikad nije vratio Agrokoru.  Lagao je tvrdeći da je taj novac samo deponiran, međutim novac je bio na njegovim privatnim računima.  Ne samo da Todorić novac nije vratio Agrokoru već je i lažno, uz pomoć Baker Tilly Hrvatska, prikazao u financijskim izvješćima da taj novac firma još uvijek ima na računu kompanije kao depozit, iako taj novac nije depozitiran na Agrokorovom računu, nego na njegovom privatnom čime je prevario državu i kreditore.

To  je samo jedan primjer u nizu Todorićevog izvlačenja novca.  Za manji iznos od 650 milijuna kuna i to za oko 600 milijuna, platit će se restrukturiranje Agrokora – za sve postoje računi, zna se točno kome je za koji rad isplaćeno.  Kome je Todoric dao 650 milijuna kuna, za što i kad će ih vratiti? Nadalje, dok Todorić na svom privatnom računu drži 87 milijuna eura, ne želi isplatiti dug od 21 milijun eura  za 2500 malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) koji su pred stavljanjem ključa u bravu.  Na svu sreću, izvanredna uprava je prvo  isplatila malim OPG ovima 100 posto iznosa koji im je Todorić dugovao,  te redovito plaća sve nove račune. Što god mislili o njihovim plaćama – istina je da je ostvarenjem redovitog ritma plaćanja OPG-ova izbjegnuto potpuno uništenje Slavonije.

Todorić  dužan malim OPG-ovima

Što je sve Todorić radio da se dovede u takvu situaciju, jednostavno je objasniti:  nije prikazao u financijskom izvješću kredite koje je uzeo od raznih banaka i to u iznosu od 3,9 milijardi kuna, te je sakrio troškove, kao da nisu nastali, u iznosu od 2,3 milijarde kuna, a bilo je i puno drugih kreativnih financijskih rješenja.  Između ostalog,  sebi je osobno  isplatio 650 milijuna  kuna (oko 87 milijuna eura) iz koncerna Agrokor i s tim je radio što je htio – kupovao nove vrijednosne papire i trošio.

I dok su mali OPG-ovi došli na rub egzistencije i pred stavljanje ključa u bravu, Todorić im nije vraćao njihovih 21 milijun eura, već još podizao novac iz Agrokora i dalje ja „investirao“.Jednostavnim jezikom rečeno, to bi bilo kao da kupite na kredit stan i auto, pa onda potrošite cijelu plaću na   kupovine odjeće, izlazaka…  Nestane vam tako novac za otplatu rate kredita za stan i auto, a  nemate više ni za hranu ni režije, pa krenete dalje posuđivati  od susjeda do susjeda i notorno lažete da niste posudili od drugih, te da ćete brzo vratiti novac, jer imate samo „mali trenutni“ problem.

Sad zamisle što bi vam se dogodilo da ste toliko potrošili, a posuđujete i dalje? Imali bi posla s blokadom, tužbama, ovrhom, policijom, zatvorom …  Ili da je, recimo, vaš susjed to sve isto napravio, pa vam „prodaje priču“ kako sve što je stvarao zadnjih godina poklanja državi!?  Pa vi biste takvog čovjeka proglasili, osim lopovom, još i ludim!

Todorić  pošteđen ovrha,  blokirani građani – ne!

U Hrvatskoj je oko 325.000 blokiranih građana za puno manje iznose, a Todorić, ni zbog enormnih zaduženja, nije u hrvatskom zatvoru, pa nije čak ni jasno verbalizirano u javnosti koliko je velika bila laž Todorića i što je sve ugrozio.  Svi su sada u očekivanju potpisivanja nagodbe kojom bi se konačno stabiliziralo gospodarstvo usred financijskih potresa koji vladaju zadnjih godinu dana, nakon što je agencija za kreditni rejting, Moody, u veljači 2017. objavila da je koncernu Agrokoru, koji je obuhvaćao oko 160 poduzeća, siguran stečaj, poslije čega je uslijedio pad vrijednosti obveznica Agrokora za 71 posto, te slom na zagrebačkoj burzi.

Kakav je kaos nastao u financijskom svijetu znaju najbolje financijaši: Vlada se  našla pred praznim policama Agrokora, 60.000 radnika je trebalo na ulicu, a i oko 150.000 zaposlenih kod dobavljača  također je bilo ugroženo i to sve pred  turističkom sezonom od koje cijela Hrvatska živi.  Sami dobavljači su bili financijski iscrpljeni do krajnjih granica, jer im je Todorić produžio rok plaćanja, za robu koju su isporučili, na 90 dana, pa na pola godine, te još nekim kreativnim prijedlozima i dulje, tako da je kod mnogih, a naročito kod mikro OPG-ova, bilo pitanje dana i sata – kada staviti ključ u bravu.

Također je prijetilo trenutno povećanje proračunskog deficita između 1,1 i 1,2 posto BDP-a, te smanjenje poreznih prihoda za 2016., od 3,5 posto  do 4,2 posto. Ono što je najviše prestravilo financijski svijet, bila je činjenica da se ne bi radilo o samo  jednom stečaju, već više od njih 70!  O kakvoj se stravi i užasu radilo, možemo slikovito objasniti kao da umjesto jednog požarišta morate gasiti njih 70, ili ići se boriti  na 70 otvorenih bojišnica!

Todorić prebacio gnjev javnosti sa sebe i Alvareza na savjetnike

Vlada je po hitnom postupku u veljači sazvala sastanak na koji je pozvala nestranačke savjetnike koji su imali iskustva s Londonskim i američkim tržištima  novca,    zahtijevajući hitnu razradu ideje – kako pomoći Agrokoru.  Međutim, tijekom analiza je utvrđeno da su izvješća toliko lažirana, da se Agrokoru više ne smije   posuđivati novac.  Da se ne bi krenulo s velikom brojem stečajnih postupaka koji jako dugo traju u praksi i tijekom  kojih dobavljači čekaju godinama da dobiju neki novac, došlo se  na ideju  da se napiše Lex Agrokor, kojim bi se omogućilo trenutno punjenje polica pred turističku sezonu, zadržavanje svih radnih mjesta, te vraćanje duga malim dobavljačima odmah, a srednjim i velikim, dogovorenim tempom.

Sasvim je nevjerojatno da je Todorić uspio javnosti, umjesto desetaka milijardi koje je sam potrošio s obitelji, prezentirati troškove savjetnika. Najuži tim savjetnika, iako školovani i sa svjetskim iskustvom, pristao je na domaće tarife, te je njihova satnica 2 do 2,5 puta manja od satnica stranaca, a čak 5 puta manja od najviše satnice stranaca.  Zaista je pitanje, koliko su to još trebali smanjiti satnice, ne bi li izbjegli koordinirani linč javnosti? Zar mogu uspjeti na Wall Streetu u New Yorku,  a kao povratnici u Hrvatskoj – ne?

Unatoč svemu, na restrukturiranju i dalje sudjeluje više od 140 savjetnika, od kojih 56 posto domaćih, te 44 posto stranih.  Suprotno onome što navodi Todorić, koji je svakodnevno trošio milijune, cjelokupni troškovi restrukturiranja svedeni su sa uobičajenih 3,7 posto,  na 1 posto , upravo zbog angažmana i hrvatskih savjetnika. No, kakav je uistinu bio njihov angažman koji je ovih dana posebno bio pod svjetlima javnih reflektora, saznat će se uskoro, ali, kada će hrvatska javnost saznati pune razmjere Todorićeva uništavanja Agrokora, pitanje je koje traži žuran odgovor nadležnih institucija!