(VIDEO) KVAZIDEMOKRACIJA U NDH: Pavelić sazvao Hrvatski Državni Sabor koji je imao samo folklornu ulogu

Jedini uspjeh Sabora bilo je puštanje Mačeka iz Jasenovca u kućni pritvor na njegovo imanje u Kupincu

Osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske ukinute su sve postojeće skupštine, zabranjene sve političke stranke te se državom vladalo Poglavnikovim dekretima i odlukama vlade koju je, pak, sastavljao sam Pavelić. Ipak, niti godinu dana kasnije Pavelić je NDH želio dati privid demokracije te se odlučio sazvati Sabor, ali ne izborima već njegovim dekretom.   Na zasjedanje je pozvano 217 zastupnika, a nazvan je Hrvatski državni sabor (HDS). Među pozvanima bili su zastupnici izabrani na izborima  Kraljevine Jugoslavije 1938. godine, članovi Hrvatske stranke prava, ustaški čelnici, živući zastupnici posljednjeg saziva Sabora Kraljevine SHS, istaknuti predstavnici ukinute Hrvatske seljačke stranke, predstavnici njemačke narodne skupine i predstavnici hrvatskih pravoslavaca. Treba napomenuti da među pozvanim HSS-ovcima nije bilo njihovog predsjednika Vladka Mačeka koji je bio zatvoren u logoru Jasenovac. Zbog toga su mnogi ugledni HSS-ovci odbili poziv.

U djelokrug Sabora pripadali su prijedlozi odbora, prijedlozi Vlade, prijedlozi Predsjedništva, prijedlozi predsjednika Sabora, te molbe/predstavke Saboru. Unutarnji ustroj HDS-a bio je organiziran po odborima: 1. za rizničarske poslove, 2. za narodno gospodarstvo i promet, 3. za nastavne poslove, 4. za pravosudne i bogoštovne poslove, 5. za zdravstvene poslove, 6. za društveno-urudžbene poslove, 7. za molbenice, 8. za ovjerovljenje članstva i nepovrijedivost, 9. za opće narodnu obranu, 10. za upravu (Upravni odbor).

Prva sjednica HDS-a održana je 23. i trajala je do 28. veljače 1942. godine, a prisustvovalo joj je 150 zastupnika. Predsjednik Sabora bio je Marko Došen, kao najstariji zastupnik. Sjednicama su, pored zastupnika, nazočili svi članovi vlade, diplomatski zbor te visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica – katoličke, islamske i evangelističke.

Na početku zasjedanja Pavelić je pročitao svoju poslanicu. Govorio je obnovi hrvatske države, za što su zaslužni “snaga oružja i pravdoljubivost naših saveznika i prijatelja Njemačke i Italije“ i oružana borba “Hrvatskog ustaškog pokreta i cijelog hrvatskog naroda”. U obnovljenoj državi, naglasio je Pavelić, sada uskrsava i Sabor, ukinut silom i prevarom 1918. godine. Saboru se, 27. veljače, obratio i doglavnik Slavko Kvaternik koji je izvjestio o ustroju i djelovanju Hrvatskog domobranstva. Ministar unutrašnjih poslova Andrija Artuković izlagao je o unutarnjoj situaciji u NDH, pohvalivši se rasnim zakonima i istrebljenjem hrvatskih i bosanskohercegovačkih Židova.

Tijekom zasjedanja zastupnici su izglasali ukidanje svih propisa i zakona donesenih u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 10. travnja 1941. te pozdravili i prihvatili sve državnopravne akte donesene nakon uspostave NDH.



Iako je svima bilo jasno da je HDS uglavnom Poglavnikova predstava za javnost, te općem    ozračju totalitarizma tijekom zasjedanja mogli su se čuti i kritički tonovi. Naime, skupina od 38 zastupnika (većinom iz HSS-a), zajedno s predsjednikom Sabora Došenom (inače jednim od „starih ustaša“), predala je Paveliću memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti. U istom  memorandu postavljeno je pitanje kako je moguće Dalmaciju, koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti Italiji i to od režima koji sebe smatra prohrvatskim. Nadalje, upozorava se na korupciju i nestručnost u upravi te sveopći osjećaj pravne nesigurnosti.

Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi Maček i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda. Pavelić je u govoru pred Saborom posljednjeg dana zasjedanja, odgovorio da je Maček upućen na “prisilni boravak” da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, odnosno s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi. Ipak, Maček je (i uz pritisak njemačkih predstavnika u NDH) u ožujku iste godine godine iz Jasenovca prebačen u kućni pritvor na svoje imanje u Kupincu.

Nakon završetka prvog zasjedanja 28. veljače Pavelić je najavio da će se pristupiti izradi zakonskih odredbi o novom Saboru, ali do toga nikada nije došlo. Sabor se sastao još samo dvaput, u travnju i prosincu 1942. godine. Nakon toga je postojao samo na papiru, ali do propasti NDH više nije sazivan.

Artukovićev govor:

“NDH odlučnim i zdravim zahvatom riešila tzv. židovsko pitanje… Ovaj potrebiti zahvat čišćenja nalazi svoje opravdanje ne samo s moralnog, vjerskog i društvenog gledišta, nego i s narodno-političkog gledišta: jer je međunarodno židovstvo udruženo s međunarodnim komunizmom i slobodnim zidarstvom, nastojalo, a još i danas nastoji, uništiti hrvatski narod… “

Facebook Comments

Loading...
DIJELI