Nekoliko savjeta kako prevariti lopovsku državu!
Porezna reforma treba odmah biti ambicioznija uz flat tax. Zato treba osigurati ambiciozne rezove rashoda, prije svega mirovinskog i zdravstvenog sustava; piše Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA).
Porezna reforma i konsolidacija idu u smjeru rasterećenja
Trenutni prijedlog porezne reforme nudi porezno rasterećenje od dodatnih 2,7 milijardi kuna. Kada se gledaju ukupna porezna rasterećenja u razdoblju 2015.-2019. radi se o preko 8 milijardi kuna više novca za porezne obveznike (oko 2,2% vrijednosti BDP-a iz 2017.). Da se zdravstveni doprinos nije 2014. godine vratio s 13 na 15%, ukupno rasterećenje je za razdoblje 2012.-2019. moglo biti preko 10 milijardi kuna (ne računajući odustajanje od oslobođenja reinvestirane dobiti). Potrebno je istaknuti kako su 2018. uvedene porezne olakšice na dobit i dohodak za ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj te da Hrvatska već otprije ima poticajan sustav olakšica za sva ulaganja. Također, u razdoblju 2013.-2018. ukupni iznos parafiskalnih rasterećenja od raznih ekstra poreza je bio na razini od barem milijardu kuna (ne računajući dodatna rasterećenja planirana za 2019.-2020.).
Kao uvjet za provedena kao planirana porezna rasterećenja bilo je potrebno osigurati prostor za fiskalnu konsolidaciju. Nakon što je 2015. osiguran primarni suficit (bez troškova kamata), ukupni suficit opće države je postignut 2017. kadaje iznosio 2,75 milijarde kuna (0,8% BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u je snižen s 84% na 78% 2017. godine tj. na 283 milijarde kuna. Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u prema 75% do kraja 2018. i 66% do 2021. Ujedno je djelomično poboljšana kontrola rashoda državnog proračuna i ojačan sustav fiskalne odgovornosti. Udio javne potrošnje u BDP-u je umjereno snižen s 47% 2015. na 45% 2017.
Također, kada se sagleda razdoblje 2017.-2019., biti će u okviru regulatorne reforme provedeno ukupno preko 50 mjera administrativnog rasterećenja vremena i novca poreznih obveznika za preko pola milijarde kuna kada se gleda područje poreznih propisa.
Odmah iskoristiti priliku za veća rasterećenja
CEA smatra kako odmah treba iskoristiti priliku za ambiciozniju poreznu reformu kako bi se još više rasteretilo poduzetnike i građane. Takav smjer bi značajnije utjecao na značajnije povećanje ekonomske slobode koje ovisi o smanjivanju državnih rashoda. Činjenica jest da smanjivanja državnih rashoda do sada gotovo nije bilo što govori o odsutnosti strukturnih reformi u javnom sektoru. Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe.
Odmah uvesti flat tax
Predložena reforma poreza na dohodak pomiče prag za oporezivanje graničnom stopom sa 17.500 na 30.000 kuna mjesečno. Iz toga se može zaključiti da se ministru skoro pa sviđa flat tax koncept. Isti je očito teško uvesti iz političkih i „socijalnih“ razloga, unatoč tome što se većina progresivnosti oporezivanja dohotka osigurava kroz neoporezivi dohodak. Trenutni plan dodatnog rasterećenja oporezivanja dohotka je efektivno relativno blizu flat tax učinka, pa se zbog jednostavnosti može odmah uvesti i to najbolje rješenje. Češka primjerice ima flat tax od 15%, kao i većine zemalja Srednje i Istočne Europe.
Ne dizati zdravstveni doprinos te krenuti sa zdravstvenom i mirovinskom reformom
Ukidanje dvaju doprinosa (za zapošljavanje i ozljede na radu) je pozitivan potez u smjeru pojednostavljenja sustava. Ipak, ne može se prihvatiti povećanje doprinosa za zdravstvo s 15% na 16,5%. S navedenim povećanjem se neto teret doprinosa na plaću smanjuje za svega 0,7 postotna boda, što je poprilično zanemarivih 900-injak milijuna kuna. Podrazumijeva se kako rezanje doprinosa izravno ovisi o dinamici rezanja prekomjernih troškova mirovinskog i zdravstvenog sustava. Zato te dvije reforme treba pokrenuti ambiciozno kako bi se otvorio prostor za porezno rasterećenje rada kao prioritet porezne politike. Dosadašnji planovi za pokretanje obje reforme generalno idu u dobrom smjeru, ali će za financijsku stabilizaciju i dugoročnu održivost navedenih sustava trebati ambicioznija smanjenja troškova.
Nema smisla snižavati PDV
Predložena promjena poreza na dodanu vrijednost smanjila bi PDV na hranu i pelene. Ipak, otvara se pitanje što je s ostalim esencijalnim dobrima i gdje je granica između dobara koja jesu esencijalna i koja nisu. Trenutni prijedlog primjerice ne uključuje smanjenje PDV-a na bezreceptne lijekove, telekomunikacijske usluge i javni prijevoz. Od planiranog smanjenja opće stope PDV-a s 25% na 24% od 2020. bi trebalo odustati kako bi se naglasak stavio na rezanje direktnih poreza – poreza na dohodak i poreza na dobit. Svako smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod, smanjuje prihode središnje države za oko 1,5 milijardi kuna. Mnogi stručnjaci i poslovni ljudi upozoravaju da bi bilo efektivnije za taj iznos smanjiti direktne poreze, odnosno doprinose. PDV je izvor stabilnosti poreznog sustava i glavni je prihod središnjeg državnog proračuna o kojemu ovisi i financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Potrebni su ambiciozni porezni rezovi
Ambicioznija porezna reforma bi trebala uvesti značajnije promjene u porezni sustav te učiniti Hrvatsku atraktivnijom mjestom za strane investitore. To znači sljedeće mjere:
Uvesti jedinstvenu stopu oporezivanja dohotka (flat tax) od 20% koji otvara mogućnost za čak veće porezne prihode (kao na primjeru Estonije i Slovačke). Bitno je pritom i povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Navedeno bi povećanje neoporezivnog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%. Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak. CEA prijedlog za flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo. Također, potrebno je pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta.
Zamijeniti klasični porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Tako bi se oporezivanje dobiti drastično administrativno pojednostavnilo. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bilo kakve akontacije. Također, potrebno je ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.
- Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.
- Poduzetnicima treba omogućiti 100%-tno priznanje svih poslovnih troškova.
- Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta).
- Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan.
- Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina.
- Ukinuti županijski porez na nasljedstvo.
- Ne uvoditi nove poreze
CEA je ujedno i protiv uvođenja novih poreza, kao što su ekološki porezi ili porezi na bogatstvo.
Ne kažnjavati poduzetnike za manje prekršaje
Premda je već 2017. uveden sustav nekažnjavanja poduzetnika za manje porezne prekršaje, potrebno je novo pravilo provoditi u svim slučajevima. To znači da je potrebno ujednačavanje postupanja poreznih kao i carinskih inspektora. Još smo svjedoci da se u praksi događaju situacije kada inspektori nastoje kažnjavati poduzetnike i zatvarati njihove prostore, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd. Inspekcije se trebaju usmjeriti na procjene rizika kako bi targetirale realne probleme. Poboljšanja u poreznoj inspekciji treba prilagoditi široj reformi gospodarskih inspekcija čiji je cilj da se od 2019. smanji prekomjeran broj (preklapajućih) inspekcijskih nadzora i oslobodi poduzetnike od kažnjavanja manjih prekršaja.
Potrebno je rezati javnu potrošnju
Fiskalni učinci navedenih poreznih rezova nadoknadili bi dovoljno ambicioznim smanjenjem proračunskih rashoda na razini opće države. Samo su se 2012. godine rashodi smanjivali, odnosno trend nije bio nastavljen, dok se rast rashoda nastoji obuzdati tek jačim kontrolama.
Fiskalna konsolidacija treba biti i na rashodovnoj strani proračuna. Dubinskim smanjenjem mirovinskih i zdravstvenih troškova treba se što prije osigurati porezno rasterećenje rada kroz srednjoročno rezanje doprinosa prema maksimalno 30%. Povećanje ekonomske slobode bitno ovisi o jačem rezanju i dalje visokog poreznog opterećenja i prekomjernih rashoda opće države koji ne bi smjeli prelaziti 40% BDP-a.
CEA projekt Hrvatska 2025 donosi mjerljive ciljeve za konkretne ambiciozne reforme, a tako i za nastavak porezne reforme. Hrvatska treba još bolje iskoristiti prednosti članstva u Europskoj uniji, a to ovisi prije svega o domaćim strukturnim reformama.