‘Hitna služba danas je svemirski brod u odnosu na ono što smo imali prije deset godina’

„Prije manje od 10 godina nešto ozbiljnije organiziranu hitnu službu smo imali samo u velikim gradovima, dok su sve ostalo pokrivali liječnici obiteljske medicine koji bi na teren izlazili iz svoje ambulante u radno vrijeme s medicinskom sestrom i vozačem iz sanitetskog prijevoza ako je bilo slobodnog vozača i kola. Ako nije, čekali su da se oslobodi i dođe po njih“

Na brojne komentare i opservacije na društvenim mrežama u povodu smrti zaprešićkog
mladića uslijed neprimanja adekvatne medicinske pomoći, javio nam se čovjek iznutra, hitnjak, kako oni sami sebe nazivaju, medicinski tehničar u timu 1 hitne pomoći, Antun Čačić.

„Mogu se složiti da je općenito problem organizacije zdravstvenog sustava RH nastao zbog upletanja politike i prvatnih interesa u kreiranje samog sustava, dok je struka ostavljena po strani, no ne mogu prihvatiti činjenicu da si ovih dana gotovo svatko tko nema dana radnog
staža u zdravstvenom sustavu, a posebno u hitnoj medicini i tko općenito nema pojma o zdravstvu te ga promatra iz jedne, recimo to tako, vanjske perspektive, uzima za pravo biti nekakav korektor istog tog sustava. Svakome je jasno da mnogo toga ne valja, svakome s imalo razuma je jasno da se s ovakvim minimalnim ulaganjima u zdravstvo kakva mi bilježimo od osamostaljenja ne može puno očekivati i svakome je jasno da postoji prostor za napredak, ali gotovo nikome izvan sustava hitne medicine nije jasno da je izvanbolnička hitna danas u usporedbi s onim što smo imali prije reorganizacije doslovno svemirski brod i s aspekta educiranosti ljudi i s aspekta broja timova, opreme itd.

Mattea Ružića ubili su koruptivni ustroj zdravstva i bolesna država!

Ja sam cijeli svoj dosadašnji radni staž proveo u sustavu hitne medicine i smatram da sam kompetentan komparirati taj sustav danas s onim što smo imali prije i samo ću reći da bi mi trebalo valjda tridesetak stranica A4 formata kako bih napisao većinu onoga što je danas bolje nego nekada. Prije manje od 10 godina nešto ozbiljnije organiziranu hitnu službu smo imali samo u velikim gradovima dok su sve ostalo pokrivali liječnici obiteljske medicine koji bi na teren izlazili iz svoje ambulante u radno vrijeme s medicinskom sestrom i vozačem iz sanitetskog prijevoza ako je bilo slobodnog vozača i kola.



Ako nije, čekali su da se oslobodi i dođe po njih. I to je bila ozbiljna hitna? Vidjeli smo, mislim prošle godine, na Dugom otoku kada je umro talijanski turist čekajuići 1h takvu hitnu pomoć kako to funkcionira, a zaboravljamo da smo upravo takav sustav kakav danas
još imamo samo na pojedinim udaljenim otocima imali u 80 % RH.

Prije samo 10-ak godina hitnaje u manjim mjestima imala 50-ak godina stare monofazne defibrilatore koji su odavno izbačeni iz upotrebe i u zemljama puno siromašnijima od nas, vozni park je bio star u prosjeku 12-13 godina, edukacije djelatnika su bile povojima, a EKG uređaj uopće nismo imali u kolima kao ni razne Lucase, Oksimetre, Aspiratore, Respiratore itd.

Uniforme smo sami sebi kupovali, radili u svojoj obući, nisu postojali nikakvi protokoli,
nije postojala ni ozbilja službena dokumentacija za evidenciju pacijenata i onda me danas netko uvjerava kako je hitna medicina trebala ostati u sustavu domova zdravlja.
Konkretan zaprešićki slučaj je teško komentirati budući da ne znamo ni što je uzrok smrti pacijentu kao ni gdje su bili ostali timovi ili tim u razdoblju kada je mladić, na žalost, umro kao ni tko je njemu uopće došao na intervenciju, tim T2 ili tim sanitetskog prijevoza te je teško prije nego li se sve analizira zdravorazumski reći tko je i da li je netko zakazao. No, i bez tih podataka alarmantna je činjenica da u RH gotovo 90 % intervencija hitne medicinske pomoći ne spada u kategoriju hitnoća o čemu se jedno vrijeme naveliko pisalo u medijima te je nakon toga sve palo u zaborav i nastavilo se po starom bez da je itko i pokušao pronaći rješenje za ovaj zaista realan problem.

Kada imamo takav sustav u kojemu hitna 90% posla kojeg odrađuje ne zahtjeva intervenciju hitne pomoći, pitanje je dana kada će se nešto ovako dogoditi, pa čak da imamo i tri puta više timova nego sada. I da broj liječnika nije u korelaciji sa dostupnosti zdravstvene usluge, to je točno, no
kakva je kvaliteta zdravstvene usluge koju može pružiti medicinska sestra-medicinski
tehničar u usporedbi sa kompetencijama i mogućnostima koje ima liječnik?

U drugim zemljama EU ili u SAD-u, gdje je koncept obrazovanja i edukacije ljudi koji rade u hitnoj potuno različit od našeg i gdje paramedici ili medicinske sestre-tehničari koji rade u hitnoj imaju kompetencije u hitnim situacijama gotovo jednake liječničkima, možda zdravstveno usluga i je gotovo jednaka no ako odemo na stranice Hrvatske komore medicinskih sestara i od tamo skinemo zgodnu brošuricu „kompetencije medicinskih sestara/tehničara“ i laiku će biti jasno da kvaliteta zdravstvene usluge sa liječnikom i bez liječnika ne može biti ni približno jednaka…. No, može biti jednako dostupna.“

Mattea Ružića ubili su koruptivni ustroj zdravstva i bolesna država!

Facebook Comments

Loading...
DIJELI