Nikad nije bilo više medicinara s fakulteta, a nikad manje liječnika!?

0
622

Prema ulaganjima u infrastrukturu - dalmatinsko zdravstvo nikada nije bolje izgledalo. Otkud onda toliki problemi u radu rendgena, laboratorija, hitnih pomoći, pedijatara...? Jer, redovito čitamo o golemim gužvama i listama čekanja za neke pretrage - o listama za CT, pregled kod specijaliste ili redovima za rendgen, te vađenje krvi u laboratoriju. Tako, unatoč hvalevrijednim ulaganjima imamo sustav koji - ne funkcionira! No, da bi sustav bio funkcionalan potrebni su - ljudi...

U povijesti Splita i Dalmacije nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo i zdravstvenu infrastrukturu. Isto tako nikada u povijesti nije bio veći kaos. Kada čitamo podatke o ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu u Dalmaciji, oni zaista djeluju impresivno. Tako je nedavno objavljen podatak o dugoročnim ulaganjima u Klinički bolnički centar Split u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Svako malo čitamo kako je nabavljen neki novi skupi uređaj za KBC, a obnavljaju se i bolnički odjeli. Osim toga, resorno ministarstvo upravo kreće u realizaciju mreže dnevnih bolnica kako bi rasteretil središnja zdravstvena ustanova u Splitu.
Prema izjavama ministra, izrečenim prilikom posjeta jugu Hrvatske, dnevne bolnice bi trebali dobiti Makarska, Imotski, Vrgorac i Metković. Pored ulaganja povezanih direktno i indirektno s KBC-om, svakodnevno svjedočimo velikim ulaganjima u infrastrukturu županijskih domova zdravlja i sustav Hitne pomoći. Tako su mjerama energetske obnove obuhvaćene gotovo sve zgrade domova zdravlja koje su imale riješenu uknjižbu u zemljišnim knjigama. Obnavljaju se i ordinacije u tim domovima. Hitna pomoć redovito obnavlja svoj vozni park, ali i uređuje prostore u kojima djeluje.

Ljudi – najveći problem sustava…

Posljednje najavljeno značajnije ulaganje u zdravstveni sustav je ulaganje u sustav palijativne skrbi. Dakle – infrastrukturno – zdravstvo nikada nije bolje izgledalo. Otkud onda toliki problemi u dalmatinskom zdravstvenom sustavu? Zašto čitamo o problemima s radom rendgena, laboratorija, hitnih pomoći, pedijatara, itd.? Gotovo da nema tjedna, a da ne pročitamo o golemim gužvama i listama čekanja za neku pretragu. O listama čekanja na CT, pregled kod nekog specijaliste ili redovima za rendgen, te vađenje krvi u nekom laboratoriju. S jedne strane – imamo ogromna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, a s druge – sustav koji očito – ne funkcionira! No, da bi sustav bio funkcionalan potrebni su – ljudi…
A upravo su ljudi, izgleda, slaba točka dalmatinskog zdravstva. Ova tvrdnja zvuči pomalo paradoksalno ako znamo kako nikada više studenata medicine nije izlazilo s fakulteta. Također, u posljednje vrijeme svjedočimo i natječajima na kojima se nude deseci specijalizacija iz svih područja u KBC-u, ali i u sustavu domova zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Unatoč svemu tome, liječnica obiteljske medicine morala je na Sućuraj doći čak iz – Makedonije. Naime, više od pola godine Dom zdravlja SD županije raspisivao je natječaje za upražnjeno mjesto liječnika u Sućurju i nitko se iz Hrvatske nije javljao. Pored plaće, Općina Sućuraj nudila je novom liječniku smještaj i nagradni bonus na kraju godine od čak 50 tisuća kuna. Kada ovi uvjeti nisu privukli nikoga iz Hrvatske, na natječaj se javila liječnica iz Makedonije. Divna Vojnovska postala je nova liječnica u Sućurju na svoje zadovoljstvo i zadovoljstvo stanovnika tog hvarskog mjesta.
Nedugo nakon što je liječnica iz Makedonije zaposlena na Hvaru, Dom zdravlja SD županije zaposlio je još jednu liječnicu iz inozemstva – ovaj put u Makarskoj. Zlata Đedović Hasukić, 61-godišnja pedijatrica iz Bosne i Hercegovine, jedina se javila na natječaj za pedijatra u Makarskoj. Dr. Hasukić je primarijus, a Makarani su sretni što su u konačnici ipak dobili skrb pedijatra. Grad Makarska će novoj pedijatrici osigurati smještaj u skladu s prethodno preuzetim obvezama.
Rekli bismo: „Sve O.K.“, Makarane i Hvarane ionako jedino zanima činjenica da su konačno dobili prijeko potrebne liječnike. No, gdje su naši liječnici, specijalizanti, liječnici opće prakse? Mnogi će prstom pokazati prema Irskoj, Njemačkoj i ostalim zemljama zapadne Europe, ali – je li to zaista tako? Nime, prema podacima Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), iz Hrvatske je od ulaska u EU otišlo oko 600 liječnika, a još 1700 ih je zatražilo papire za odlazak.
Prema podacima HUBOL-a, u ovom petogodišnjem razdoblju, splitski KBC je napustilo 29 liječnika. Podatke za druge segmente zdravstvenog sustava u Dalmaciji, Dom zdravlja i Hitnu pomoć, nažalost – nemamo. Dakle, jedan od razloga kroničnih problema u zdravstvenom sustavu svakako je i – odljev stručnjaka u inozemstvo. Međutim, pored ovog očiglednog problema, postoji i problem neorganiziranog sustava s različitim razinama odgovornosti koji komplicira kompletan sustav zdravstvene zaštite u RH.
Zbog složenog sustava u kojem se isprepliću odgovornosti KBC-a, Doma zdravlja i Hitne pomoći dolazi do problema koji, nažalost, ponekad, završavaju i kobno po pacijente. Trenutno je najveći problem zdravstva u Dalmaciji, ali i u Hrvatskoj, nedostatak liječnika specijalista. Posebno je taj problem izražen u pedijatriji, ginekologij, radiologiji i medicinskoj biokemiji. Kada o ovim problemima pokušate razgovarati s odgovornima, onda svaka strana ima svoju priču.

Specijalizanti bez ikakvih obaveza!?

Mnogi su zbog nedostatka specijalista, posljednjih godina, prstom upirali u ravnatelja Doma zdravlja SD županije, dr. Dragomira Petrica. Prvog čovjeka županijskog zdravstva tada su optuživali kako nije na vrijeme predvidio odlazak specijalista u mirovinu, pogotovo u ruralnim područjima županije, te kako nije na vrijeme dodijelio nove specijalizacije. Također su ga optuživali da nije podijelio dovoljno specijalizacija iz deficitarnih područja, dok je, primjerice, dodijelio nerealan broj specijalizacija iz područja – obiteljske medicine.
Petric se od tih optužbi branio tvrdnjama kako su specijalizacije dodijeljene na vrijeme i za točno određena mjesta. Međutim, kako je tada izjavio, po odrađenim specijalizacijama mnogi ginekolozi, pedijatri i rendgenolozi nisu ispunili svoje zakonske obveze i nisu ostali u sustavu Doma zdravlja, već su zaposlenja potražili u – KBC-u ili u inozemstvu. Riječ je o pojavi koja je očito uzela maha ne samo u SD županiji već i diljem Hrvatske i tako je stvorila kaos u sustavu zdravstvene zaštite.
Jer, s jedne strane u sistematizaciji formalno imate specijalizanta koji je specijalizaciju dobio baš za određeno područje i za rad u određenom mjestu, ali u praksi tog liječnika – nema na radnom mjestu! Budući da specijalizacija traje pet godina, a i dosta je skupa, nastaje rupa od pet godina koju je teško premostiti. Iz tog razloga danas smo prisiljeni navedene „rupe“ krpati – uvozom liječnika specijalista. No, ostaje otvoreno pitanje: Zašto Dom zdravlja nije tražio pravnu odštetu od liječnika koji su prekršili ugovornu obvezu i koji su školovani s planom da specijalističke usluge pružaju baš na određenom području gdje je manjak liječnika specijalista?
Tim više što je nepoštivanje ugovorenih obveza, između Doma zdravlja i specijalizanata, poruka i novim specijalizantima kako ih ništa ne veže uz ugovor kojim su dobili besplatnu specijalizaciju, te kako svojevoljno, bez bilo kakvih sankcija, mogu potražiti zaposlenje na bilo kojem drugom mjestu… Navedena pojava razotkriva i potpunu nekoordinaciju ključnih sudionika zdravstvenog sustava u Dalmaciji. Jer, kako objasniti činjenicu da jedna zdravstvena ustanova preotima kadrove drugoj, a da ih pritom ne pita gdje su i pod kojim uvjetima dobili specijalizaciju?
Pored problema sa specijalizantima, koji se po nekom čudnom modelu izgube unutar sustava, zdravstveni sustav narušavaju i određeni cehovski monopoli. Primjerice, u Makarskoj već duže vrijeme postoji problem nefunkcioniranja laboratorija. Budući da na Makarskoj rivijeri obitava tridesetak tisuća ljudi, a u turističkoj sezoni taj se broj višestruko poveća, to nikako nije bezazlen problem. Problem je nastao zbog odlaska u mirovinu inženjerke medicinske biokemije. A bez inženjera – laboratorij ne može raditi, jer potpisuje sve nalaze.
Naravno, u cijeloj Hrvatskoj u tom trenutku nije bilo niti jednog inženjera medicinske biokemije koji bi popunio prazninu u Makarskoj. Privremeno rješenje se pronašlo u slanju uzoraka krvi u Split. Međutim, kako je Split prilično udaljen, uzorke je trebalo izvaditi dosta rano kako bi stigli u Split i u propisanom se roku obradili. Zbog toga je u makarskom laboratoriju nastala neviđena gužva koja je mjesecima punila novinske stupce. Međutim, i ovaj se problem mogao vrlo lako riješiti samo kada bi bilo više suradnje unutar sustava.

Više lokalnih sredstava za bolje zdravstvo

Naime, u Hrvatskoj postoje studiji medicinsko laboratorijske dijagnostike i studij medicinske biokemije. Studij medicinsko laboratorijske dijagnostike priznat je u cijeloj Europi i s njim inženjeri te struke najnormalnije rade u laboratorijima, te ih i vode. S druge strane, u Hrvatskoj, Komora medicinske biokemije ne dopušta zapošljavanje završenim inženjerima medicinsko laboratorijske dijagnostike. Štoviše, natječaji za voditelje laboratorija i zaposlenike traže isključivo inženjere – medicinske biokemije.
Iako je u tom trenutku bilo nekoliko inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike koji su bili spremni doći u Makarsku i preuzeti laboratorij, zbog krutih cehovskih ograničenja čak je i Ministarstvo zdravstva bilo nemoćno. I opet dolazimo do ključnog problema – nefunkcioniranja sustava. Postavljamo još jedno pitanje – zašto je Hrvatska dopustila pokretanje jednog studija, ako njegovi polaznici, nakon završetka, s diplomom – neće moći raditi u Hrvatskoj?
Velik problem za (ne)funkcioniranje zdravstvenog sustava predstavljaju i plaće specijalizanata koje su i za Hrvatske prilike dosta niske. Ova činjenica posebno do izražaja dolazi u gradovima koji imaju problema sa stambenim fondom i u kojima su nekretnine izuzetno skupe – poput Dubrovnika. Naime, Dubrovčani su shvatili kako će sve teže dolaziti do liječnika, pa su odlučili specijalistima nuditi i stanove. Vidjeli smo da je Makarska već dodijelila stan pedijatrici koja je u grad pod Biokovom stigla iz BiH, a Sućuraj je odlučio svojoj Makedonki dodijeliti godišnji bonus od čak 50 tisuća kuna.
Izgleda kako će to biti put kojim će se zdravstvo u Dalmaciji morati razvijati – lokalne će zajednice morati preuzeti veću ulogu u financiranju zdravstvenog sustava na svom području, ukoliko će htjeti imati kvalitetan zdravstveni sustav. Nažalost, nisu svi gradovi u mogućnosti dodatno financirati zdravstvo na svom području, poput Dubrovnika i Makarske. Jer, mnogi gradovi i općine, pogotovo u Zagori, jedva spajaju kraj s krajem. I tu dolazimo do mogućeg problema da svi, izgledno je, neće imati istu razinu potrebne zdravstvene zaštite.

Loading...