Nitko nema pravo kriti od Zagrepčana ugrožava li ih, kako i koliko Pripuzov deponij smeća u Jankomiru!

screenshot/N1

"Poslije nekoliko požara u nizu, može se ustvrditi da Pripuzova tvrtka CE-ZA-R očigledno nije u stanju osigurati prostor za primjereno obavljanje poslova s gradskom Čistoćom. Niski su sigurnosni standardi u CE-ZA-R-u već više puta ugrozili sigurnost građana Zagreba. Stoga očekujem da inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a koje Pripuzovoj tvrtki redovito izdaje dozvole za rad, provede detaljnu istragu sigurnosnih mjera te sustava nadzora“, kaže Renato Petek, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba.

Posljednjih mjeseci otkako Zagrebu zagušenom smećem prijeti napuljski scenarij s početka ovog desetljeća, kad je i talijanska vojska bila zadužena da raščisti tisuće tona otpada s ulica Napulja, najglasniji i najangažiraniji zastupnik u zagrebačkoj gradskoj Skupštini na temu gospodarenja otpadom u hrvatskoj metropoli je Renato Petek (45), član stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez. Nakon što se prije desetak dana, u subotu 9. lipnja, ponovno dramatično razbuktao požar na C.I.O.S.-ovom deponiju u Jankomiru, peti puta u posljednje četiri godine, a gusti, crni dim i smrad nadvili su se nad veliki dio zapadnog dijela grada, još jednom prestrašivši desetke tisuće građana, Petek je opet vrlo ekstenzivno i argumentirano progovorio o najneuralgičnijem problemu u upravljanju glavnim hrvatskim gradom: tko, kako i zašto gospodari otpadom u Zagrebu, te svim sumnjama i indicijama koje proizlaze iz tih pitanja bez jasnih i nedvosmislenih odgovora nadležnih, na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem. Dotakao se Petek i ugovora Grada s regionalnim divom za zbrinjavanje i reciklažu otpada, tvrtkama i podtvrtkama Petra Pripuza C.I.O.S.-om, CE-ZA-R-om i Eko-Flor Plusom, naznakama o uništavanju i(li) privatizaciji zagrebačke Čistoće, o profiterima na divljim odlagalištima otpada, koje gradska vlast sanira tek pod prisilom javnosti, kad novinari 7 Dnevno i Nove TV razotkriju razmjere katastrofe.

  • Dakle, što smrdi u Čistoći?
    “Iako uporno propitkujem o brojnim temama vezanim uz gospodarenje otpadom, od Čistoće sam dobio samo dio traženih odgovora. Korektno komuniciram s novom upravom Čistoće, ali ni nakon opetovanih zahtjeva nisam dobio sve odgovore, a niti uvid u spomenute ugovore, no ipak sam imao prigodu saznati što u istima piše, jer postoje dobri ljudi koji brinu o javnom interesu“, naglašava Petek, gradski zastupnik u najboljim godinama, te se posebno osvrće izjavu Petra Pripuza oko posljednjeg požara koji je buknuo u prostoru njegove C.I.O.S. Grupe na Jankomiru.

„Gospodin Pripuz je u medijima, komentirajući situaciju oko požara, krivnju indirektno pripisao političkoj oporbi gradonačelnika Bandića u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Rekao bih samo da se slučaj treba prepustiti istražnim organima, a ne optuživati bez dokaza političke protivnike svog političkog pokrovitelja.“

  • Što sadrže i zašto su javnosti nedostupni ugovori Čistoće s tvrtkom CE-ZA-R (Centar za reciklažu d.o.o.), članicom C.I.O.S. Grupe?

„Pitanje svih pitanja i srž problema je u tome što se na razini grada Zagreba u jednom trenutku odlučilo kako će se reciklabilni otpad davati oporabiteljima iliti reciklažerima. U trenutku kada je 2013. godine Ministarstvo zaštite okoliša uskratilo dozvole za odlaganje kompletnog otpada osim onog miješanog na Jakuševac, na području Zagreba je bilo više tvrtki koje su imale dozvolu i time mogućnost preuzeti navedeni otpad. Gradonačelnik Bandić je posao direktnom pogodbom dao tvrtki CE-ZA-R d.o.o., što je slučaj koji je postao predmetom istrage USKOK-a, uz moguće optužnice, pa i sudski epilog. I zbog toga je, među ostalim, Milan Bandić bio u istražnom zatvoru, jednako kao i njegov poslovni partner Petar Pripuz. Poslije otkrivanja te afere, Zagrebački holding je za iste usluge raspisivao javne natječaje. Tako je i 2018. godine Zagrebački holding raspisivao javne pozive i natječaje. Po prvi puta, pozivi su objedinili prikupljanje ponuda za različite vrste otpada: papira, kartona, metala, plastike te ambalažnog papira i kartona. U različitim su varijantama pozivi ponavljani više puta. Poslije prvog poziva u siječnju, zbog nepoznatog razloga, nije došlo do potpisivanja ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem. Potom se raspisao novi natječaj kada je posao početkom travnja dobila tvrtka 3 K.F d.o.o. i to s nižim cijenama nego su u prosjeku bile tijekom 2017. godine. Navedena je tvrtka poslije vrlo kratkog razdoblja, navodno na vlastiti zahtjev, rekli su mi u Čistoći, zatražila raskid ugovora. Potom je već 19. travnja potpisan ugovor sa CE-ZA-R d.o.o. i tvrtkom REOMA GRUPA d.o.o. kao zajednicom najpovoljnijih ponuditelja. Iako u Holdingu tvrde da je posao dodijeljen javnim natječajem, na stranicama Holdinga i Čistoće navedeni natječaj u tom razdoblju ne nalazim, za razliku od svih ostalih javnih poziva tijekom godine. No, ono što je važno u tom ugovoru su cijene. One su, u odnosu na one prosječne iz 2017. godine, za reciklažere povoljnije za 85 do čak 95%, ovisno o vrsti otpada!“, kaže nam Petek, a posebno želi demistificirati sračunate priče da tvrtka CE-ZA-R nema konkurenciju.

„To jednostavno nije točno, jer kako bi inače tvrtka 3 K.F u jednom trenutku pobijedila na natječaju.“

  • Vrlo temeljito iznosite indicije koje ukazuju da bi na djelu moglo biti namjerno uništavanje i(li) privatizacija podružnice Zagrebačkog holdinga Čistoća ili makar jednog njenog dijela. Na čemu sve temeljite svoje sumnje?

„Svrstao bih ih u tri kategorije, a to su smanjenje prihoda Čistoće, neodgovorno i nekompetentno upravljanje te smanjene sredstava za Čistoću iz gradskog proračuna. Podružnica Čistoća je, sukladno odluci Grada Zagreba, javni isporučitelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada u Zagrebu. Pored ostalih zadaća, Čistoća je odgovorna za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada na području grada, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike i stakla na javnim površinama te osiguravanje mogućnosti besplatne predaje otpada u reciklažnim dvorištima. Znakovit je izbor riječi koji koristi glasnogovornica Holdinga kada pojašnjava kako se sekundarne sirovine ‘prosljeđuju odgovarajućim tvrtkama koje se bave njegovim zbrinjavanjem’. Kao što sam već rekao, odlukom da Čistoća sama ne prodaje prikupljenu sekundarnu sirovinu, direktno se smanjuju prihodi Čistoći, a očito je, rastu privatnicima. Je li to pogodovanje ili ne, neka utvrde institucije koje se time bave.



Poznate su prosječne prošlogodišnje cijene koje je ostvarivala Čistoća: ambalaža od papira i kartona 786 kn po toni, plastična 250 kn/t, metalna 939 kn/t, staklena 145 kn/t, odjeća i tekstil 406 kn/t.

Uzmimo primjer s plastikom i metalom: plastike je prošle godine prikupljeno 1.780,46 tona, a prihod uz cijenu od 250 kn je bio 445.115,00 kuna. Metala je prikupljeno 70,57 tona, pa se po prosječnoj cijeni od 939 kune prihodovalo 66.249 kuna.

Pogledajmo i ulaganja koja su bila potrebna kako bi se organiziralo odvojeno prikupljanje plastike i metala. Ukupna investicija vezana uz te poslove je iznosila ukupno 9.6 milijuna kuna: za vozila 7.3 milijuna kuna te za spremnike i posude (na javnim površinama ih je postavljeno 1730 komada) 2.3 milijuna kuna. Sve to je osigurala Čistoća te za prikupljanje i prijevoz toga otpada koristi 7 vozila i 12 radnika za što troši 5.25 milijuna kuna. Dakle, Čistoća poslije ogromnih ulaganja i napora da prikupi sekundarni otpad isti predaje reciklažerima. Ponovimo, prošlogodišnji prihod za ove dvije vrste otpada bio je ukupno 511.364 kune. Prema cijenama iz novog ugovora u travnju 2018., prihodi Čistoće za prodaju pojedinih sekundarnih sirovina će pasti čak za 90%!“

  • Što to konkretno znači?

„Evo, ovako: dva djelatnika s kamionom tijekom jedne smjene u danu prikupe oko tri tone plastičnog ambalažnog otpada. Prema cijenama iz prošle godine, oni su tada ostvarili prihod od 740 kn dnevno, a s cijenama iz 2018. g. samo 30 kuna! A dnevno Čistoća za njih izdvaja oko 14.380 kuna. Dnevni je gubitak, dakle, 14.350 kuna“ pojašnjava kroz porazne brojke Petek.

* Na što ciljate kad govorite o neodgovornom i nekompetentnom upravljanju Čistoćom?

„Prije svega na gradonačelnika Milana Bandića koji je unazad nekoliko godina postavio odnosno smijenio petoricu direktora, pa je normalno da nisu na vrijeme obavljene brojne pripreme oko uspostave sustava gospodarenja otpadom. Čistoća čak nema mogućnost održavanja postojećeg stanja usluge, što je bilo vidljivo kada je broj odvoza sa tri morao biti sveden na dva puta tjedno. Također se u brojnim kvartovima i na “zelenim otocima”, a zbog lošeg planiranja – nedostatka mehanizacije i ljudstva – otpad ne prikuplja redovito te nastaju ilegalna odlagališta. Uz sve to Grad Zagreb sustavno godinama smanjuje iznose Čistoći za obavljanje poslova sanacije divljih odlagališta otpada. Gradonačelnik pritisnut nezadovoljstvom građana, nedavno u je u svom stilu naredio da se počne raditi i čistiti u tri smjene, no za tu mjeru nije osigurao potrebna sredstva. Čistoća nema ni dostatna sredstva za redare, stoga nastaju problemi u akcijama na terenu“, kaže Petek, pa se u zaključku pita:

„Sve navedeno indicije su da se zapitamo slijedi li zbog nemogućnosti urednog obavljanja potrebnih usluga kaos koji je već prisutan u gradu oko prikupljanja otpada, kao i moguće krizne situacije s financijama, privatizacijom Čistoće ili makar dijelom njenih usluga?!“

  • Stanovnici koji žive u blizini C.I.O.S.-ova odlagališta u Jankomiru stalno strahuju kada će opće buknuti požar, pitaju se danomice kakav uistinu zrak udišu i koliko je na udaru njihovo zdravlje. Imate li vi neke parametre?

„Poslije zadnjeg požara u Jankomiru izravno sam pitao Zvonimira Šostara, ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, kad, u kojem trenutku su uzeli uzorke zraka i gdje te koji su rezultati analize i zašto rezultati nisu javno dostupni. Šostar mi je odgovorio da je sve proslijedio Pavlu Kaliniću, pročelniku za hitne situacije, kao da se radi o privatnom Kalinićevom problemu, a ne problemu svih građana Zagreba. Mi građani u zapadnom dijelu grada, opće je poznato, već godinama udišemo zrak niže kategorije. Htio bih posebno naglasiti da se sada, poslije nekoliko požara u nizu, može ustvrditi da tvrtka CE-ZA-R očigledno nije u stanju osigurati prostor za primjereno obavljanje poslova s gradskom Čistoćom. Niski su sigurnosni standardi u CE-ZA-R-u već više puta ugrozili sigurnost građana Zagreba. Stoga očekujem da inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a koje Pripuzovoj tvrtki redovito izdaje dozvole za rad, provede detaljnu istragu sigurnosnih mjera te sustava nadzora.

  • Ne bi li i Zagrebački holding trebao preispitati svoga partnera, konkretno C.I.O.S. Grupu?

„Zagrebački holding bi trebao reagirati raskidanjem ugovora s tvrtkom koja nije u stanju osigurati sigurnost od ugroze građana. Nevjerojatno je da je pri posljednjem požaru zakazao i sustav uzbunjivanja, jer nije bilo obavijesti građanima zapadnog dijela grada da zatvore prozore i pripaze na dim i plinove koji su u tom trenutku nastali izgaranjem otpada. Jednako mi je nevjerojatno da kalibar poslovnog čovjeka poput Petra Pripuza nije dosad uspio dobiti ni jedno policijsko izvješće ni oko jednog od pet požara na njegovu odlagalištu u Jankomiru. Osobno mi je to rekao, kada me, nakon mojih istupa, pozvao s ostalim gradskim zastupnicima i novinarima u sjedište njegove firme, gdje će nam pokazati sve ugovore s Gradom i demonstrirati svoje poslove s otpadom. Poziv sam prihvatio, možda se nađemo već idućega tjedna“, zaključio je Renato Petek, kojem nerijetki savjetuju da ne dira u osinje gnijezdo, no on je svoj zastupnički mandat u Gradu shvatio vrlo ozbiljno te smatra da je sve što radi dužan i obvezan raditi spram građana Zagreba.

=======================================================

TKO PROFITIRA OD DIVLJIH ODLAGALIŠTA OTPADA?

„Kao što smo saznali iz C.I.O.S. Grupe, u požaru je gorio otpad prikupljen s divljeg deponija na Savici, za koji ugovor s Holdingom ima Eko-Flor Plus d.o.o., još jedna od tvrtki iz C.I.O.S. Grupe. Dakle, glomazni se otpad s divljeg deponija na Savici zbrinuo sukladno ugovoru u C.I.O.S, a Čistoća im po toni otpada plaća otprilike 660 kuna. Iako je prije nekoliko godina postojala inicijativa da Čistoća sama uloži u stroj za izradu paleta iz drvenog otpada, inicijativa je odbačena, a posao obavlja i dobit ostvaruje C.I.O.S. Grupa, dok Čistoća ima obvezu uložiti u kamione i ljudstvo, prikupiti otpad i predati ga oporabitelju tj. reciklažeru.

Naravno, od divljih deponija profitiraju i svi oni koji kroz uslugu odvoženja otpada naplate uslugu primjerenu legalnom odlaganju otpada na Jakuševcu, a onda otpad ‘odlože’ na neka od ilegalnih odlagališta diljem grada. Sanaciju divljeg odlagališta na Savici nije mogla svojim kapacitetima odraditi Čistoća, pa je raščišćavanje ilegalnog deponija za Čistoću bilo dodatno financijsko opterećenje. Sanaciju divljih odlagališta plaćamo svi iz proračuna Čistoće/Grada, a okoriste se rijetki. No, u tim je situacijama mogao puno bolje i brže reagirati Grad Zagreb, komunalno redarstvo i, temeljem izvida komunalaca, ostale zadužene službe. Angažiranjem više komunalnih redara i postavljenjem kamera ili najbržim i najjeftinijim načinom – postavljanjem brojnih betonskih blokada na najkritičnija mjesta gdje godinama nastaju nova divlja odlagališta otpada“, kazao je Renato Petek.

dokument za temu Što smrdi u Čistoći

Facebook Comments

Loading...
DIJELI