Silvano Hrelja i Peđa Grbin traže da se pljačka poveća

0
294
Wikimedia commons

Peđa Grbin kao budući šef SDP-a i Silvano Hrelja, šef SDP-ovog priljepka HSU, traže da država i svi mi preuzme obveze privatnog Drugog mirovinskog stupa. Hrelja i Grbin će u svakom slučaju imati visoke mirovine, pa im se fućka za pokradene osiguranike.

Koje umirovljenike zastupa Silvano Hrelja? Danas imamo svega nekoliko umirovljenika u kombiniranom modelu državnog Prvog stupa i privatnog Drugog stupa. Dakle, za HSU glasuju umirovljenici Prvog stupa, a HSU brine o nekim drugim (budućim) umirovljenicima. Peđa Grbin je pravnik, koji u Saboru pravno obmanjuje ostale zastupnike i hrvatsku Javnost. Kaže da svi umirovljenici imaju pravo na proračunski dodatak 27%, a u postojećim zakonskim odredbama taj je dodatak rezerviran strogo za one koji idu u mirovinu samo po državnom Prvom stupu.

Hrelja zastupa banke!

Loading...

Ministar Marko Pavić ima dva problema: održivost mirovinskog sustava i adekvatnost mirovina. Otvara mogućnost korisnicima privatnog Drugog mirovinskog stupa da svoju štednju prenesu u državni Prvi stup i tako steknu zakonsko pravo na proračunski dodatak 27%. Silvano Hrelja reče da je ministar Marko Pavić objavio rat financijskoj industriji. Nakon toga se Hrelja bez srama priklonio financijskoj industriji. Hrelja je dugi niz godina bio nerazdvojan od Miranda Mrsića. Pomašena mirovinska reforma iz 2002. nedjelo je SDP-a. Komunjare svih posljednjih 16 godina žestoko brane taj tranzicijski neprihvatljivi “privatan i obvezni” mirovinski stup, ali su ideološke podjele samo privid. U pitanju je naša dobra stara  korupcija, koja se stranački oblači zato da je teže prepoznamo. Hrelja može ponovno ući u Sabor samo ako ostane priljepak SDP-a.

Dvojac cijepljen protiv empatije

Novi “lijevi” dvojac Hrelja – Grbin na presici je najavio parlamentarnu i društvenu bitku da proračunskih 27% dodatka na mirovinu dobiju i oni kojima ta naknada nije namijenjena, i da taj trošak iliti dug privatnih mirovinskih fondova ne ostane na bankama i njihovim osiguravajućim društvima, nego da te dugove i ta namirenja preuzme država – da se trošak prevali na sve nas! Kao što je to bilo u slučaju Franak, traže socijalni pristup, ali dodavanje proračunskih 27% bankama nije socijalni pristup. Pravo na proračunski dodatak 27% na mirovinu imaju samo oni umirovljenici koji su izdvajali samo u državni Prvi stup, jer je kroz promašenu reformu iz 2002. zakinut za četvrtinu, preračunato 27%. U posljednjih 16 godina čak 5% iz naših bruto plaća prebačeno je u fondove privatnog i obveznog !! mirovinskog stupa, oko 5-6 milijardi kuna godišnje, a praktično su ti fondovi u vlasništvu osiguravajućih društava četiri glavne strane banke: Zaba, PBZ, Erste i Raiffeisen.