Grafologinja, mr. sc. Egli Ilić, u svojim nastupima i predavanjima ističe da analiza rukopisa predstavlja analizu poteza rukom koje činimo dok pišemo kako bi se identificirale karakterne osobine i osobnost autora. Grafologija nije okultna praksa i ne uključuje pseudoznanstvene pristupe. To je znanstvena metoda procjene osobnosti temeljena na dugogodišnjim istraživanjima
Iako je magistrirala na ekonomiji, dodiplomski je upisala u Rijeci, a postdiplomski u Zagrebu, njezin posebni privatni interes bila je i ostala – psihologija. Tako analizira ljudsku osobnost više od 12 godina. Zbog toga što je ljudska priroda vječita zagonetka, slobodno vrijeme koristi kako bi pohađala brojne edukacije iz područja psihologije.
Rukopis je, prema njezinom tumačenju, samo jedan dodatni spektar uz pomoću kojeg se može proniknuti u ljudsku osobnost. Sve je počelo s njezinim rukopisom u kojem je pronašla neke netipične poteze, pa ju je zanimalo što to njezin rukopis govori o njoj. Sve ono što je uslijedilo bilo je samo logičan nastavak te znatiželje. Danas Ilić radi ozbiljne grafološke analize političara, vokacijske i druge grafološke analize sa ciljem konstruiranja psiholoških profila osobe, te provodi grafoterapije.
Kako ste stekli zvanje grafologinje i grafoterapeutkinje?
Ove godine odlučila sam definitivno završiti i zaokružiti svoje učenje i znanje o grafologiji. S obzirom da u Hrvatskoj nema škole za grafologiju, kao ni u bližem okruženju, školu sam završila u SAD-u. To je KARHOS International School. Edukacija je trajala oko godinu dana, što sam u roku i s uspjelom završila. Time sam stekla zvanje grafološki analitičar, a dodatno sam završila i edukaciju za grafološkog terapeuta.
Koliko danas ima grafologa u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ima svega desetak kvalitetnih grafologa, a u Zagrebu ih je, prema mojem saznanju, samo troje. Međutim, to su sudski vještaci. Ja nisam sudski vještak, pa se ni ne mogu ubrojiti u taj krug.
Što se sve može pronaći i iščitati iz nečijeg rukopisa?
Ako je grafološki analitičar kvalitetan, on može ući u psihološki profil osobe i otkriti karakter osobe čiji rukopis analizira. Do sada je identificirano oko 400 grafoloških simbola, odnosno povezanosti između naših karakternih osobina i grafoloških poteza, s time da treba naglasiti kako je ljudski karakter kompleksan i neke se osobine mogu tumačiti samo kroz jedan grafem ili slovo, dok je za neke druge osobine, potrebno staviti u korelaciju više njih. Konkretno, iz rukopisa se može iščitati inteligencija promatrane osobe, kakvo je njeno emocionalno stanje u trenutku pisanja rukopisa, te koliko je općenito emocionalno stabilna. Može se vidjeti kakve su njezine komunikacijske i socijalne vještine, kakve ima talente, koliko je ustrajna i uporna u svojem djelovanju, je li agresivna ili blaga, popustljiva ili tvrdoglava, ima li dovoljno samopouzdanja ili, pak, pati li od osjećaja manje vrijednosti… Iz rukopisa se može dobiti, zapravo, vrlo mnogo informacija. Čak se može vidjeti koliko je osoba sklona razbolijevanju ili od kojih bolesti boluje.
Jeste li, možda, u svojim analizama i studijama analizirali potpise i rukopise hrvatskih političara i jeste li u njima mogli otkriti neke skrivene tajne njihovog karaktera?
Radila sam takve analize, međutim, teško je doći do rukopisa hrvatskih političara. U svojim analizama najznačajniji i najupečatljiviji bio mi je potpis američkog predsjednika, Richarda Nixona. Tako se moglo vidjeti kako je njegov potpis pratio njegovu političku moć. Kako je slabila njegova politička moć, „slabio” je i njegov potpis. Nakon afere Wartergate, njegov potpis postao je gotovo ravna crta. To znači da je on, od jednog snažnog političara, postao – nitko i ništa. Jer, potpisivati sebe samo s ravnom crtom, to bi značilo okarakterizirati sebe kao da ne postojite. To bi se moglo poistovjetiti s kardiogramom srca. Dok smo živi, kardiogram je pravilan i živahan. Kada smo mrtvi, on se pretvara u ravnu vodoravnu crtu. Iz rukopisa se može vidjeti je li ta osoba sklona laganju; stoji li iza svojih riječi, može li se utjecati na nju, koliko je odlučna, ima li liderskih sposobnosti… U tom kontekstu interesantan je i potpis aktualnog američkog predsjednika, Donalda Trumpa. U njegovom potpisu vidljivi su vrlo kruti, oštri potezi rukom, što se može povezati s krutom, gotovo nemilosrdnom osobnošću, manjkom fleksibilnosti u ponašanju, te nedostatkom empatije.
U kakvoj su korelaciji potpis i rukopis? Ima li jedno velike veze s drugim? Iz čega se može više saznati o promatranoj osobi?
Kod ozbiljne analize potrebno je kao predložak uzimati i jedno i drugo. Ono što se otkrije u rukopisu, treba potvrditi kroz potpis. Ako ta dva elementa nisu povezana, znači da ni ta osoba nije konzistentna, odnosno, da se želi prikazati na drugi način. Potpis je prvi sken naše osobnosti, ono što mi pokazujemo prema van. Ako osoba želi prikazati sebe u ljepšem svjetlu, ona će, možda, svoj potpis uljepšati, pisati ga na drugi način. Kod jednog hrvatskog političara vidjela sam i njegov potpis i rukopis. Rukopis je bio bitno sitniji od potpisa. Potpis je bio poprilično krupan i istaknut. Taj političar je kroz svoje postupke u praksi pokazao da je vrlo – tašta osoba. Takva osoba želi pokazati sebe puno većom nego što jest…
Na hrvatskim sudovima se vrlo često, a naročito u posljednje vrijeme, traže usluge sudskih vještaka kako bi se vještačili nečiji potpisi i rukopisi koji su relevantni za donošenje sudskih presuda. Znate li gdje su ti sudski vještaci grafolozi stekli svoje statuse grafologa, ako u Hrvatskoj nema takvih škola?
Gdje su oni stekli svoja grafološka zvanja, to mi je teško reći, jer kao što sam rekla, takvih škola u Hrvatskoj nema. Za sudskog vještaka, potrebno je imati mentorstvo drugog sudskog vještaka. U principu, grafološko znanje sudskog vještaka prenosi se s jednog vještaka na drugog. Ono što se meni čini problematičnim u takvom prenošenju znanja je to, da sudskih vještaka, iako ima relativno malo na našem tržištu, među njima, ipak, postoji veliko rivalstvo ali i velika potražnja za njihovim uslugama. Stoga, ako vas netko uvodi u područje grafologije, problematična je količina znanja koja se prenosi: hoće li vam mentor prenijeti svo znanje i hoće li vam prenijeti sve grafološke tajne? Princip je jednostavan: ako vam grafološko znanje osigurava unosan posao i zaradu, opravdano je pitanje – zašto bi tada netko prenosio to znanje na nekog drugoga, stvarao sebi konkurenciju i ugrožavao si egzistenciju?
Kako tumačite česti slučaj na hrvatskim sudovima da su prilikom grafoloških vještačenja, nalazi vještaka dijametralno suprotni, odnosno jedan tvrdi da rukopis koji se vještači pripada određenoj osobi, dok drugi tvrdi da to nije rukopis te osobe? Je li uzrok takvoj razlici u nalazima – nestručnost ili korupcija?
Moglo bi biti i jedno i drugo. Pitanje je i koje su se metodologije i principi u vještačenju koristili. Vještačeni rukopisi mogu se analizirati na različite načine. Pitanje je i koliko je znanja preneseno s jednog grafologa – mentora, na drugog grafologa – učenika. Mnoge strane podložne su i osobnoj interpretaciji. Međutim, ukoliko postoji sustavna edukacija i provjereni izvori iz kojih se znanje prenosi, te ukoliko se ozbiljno pristupi toj materiji, takvi slučajevi se ne bi trebali događati.
Zanimljivo je da se nekonzistentnosti događaju i kod interpretacije značenja pojedinih grafoloških simbola. No, potezi rukom povezani su s konkretnim situacijama i ponašanjem u životu. Na primjer, ako je osoba sklona mentaliziranju, u njenom će rukopisu biti naglašen gornji segment slova (slova “b”, “t”, “d” i sl. bit će produžena), a ako je kod osobe naglašen fizički aspekt, seksualnost i slično, onda će biti naglašen donji segment slova (slova “g”, “j” i sl. biti će produženi). Ako u pojedinom grafemu mogu pronaći takvu ili sličnu povezanost sa životom, onda je takvo tumačenje za mene relevantno i – obrnuto. Ako tu vezu ne mogu naći, bit ću vrlo oprezna s interpretacijom.
S obzirom da je velika potreba za vašom profesijom na hrvatskim sudovima, mislite li se, možda, u budućnosti baviti sudskim vještačenjima potpisa i rukopisa? Mogu li se ljudi koji sumnjaju u vjerodostojnost grafološkog vještačenja, obratiti vama za ekspertizu?
Bez obzira što imam diplomu prestižne međunarodne škole za grafologiju, ako se želim baviti sudskim vještačenjem rukopisa i potpisa, prema hrvatskim propisima obvezna sam proći edukaciju za sudskog vještaka. Međutim, još uvijek nisam odlučila hoću li takvu edukaciju završiti ili ne. Taj segment grafologije mi nije toliko atraktivan, kao analiza koja iz rukopisa otkriva karakter osobe. U sudskim vještačenjima koristi se jedino tumačenje vjerodostojnosti rukopisa koji se najčešće odnosi na neka oporučna pisma ili, eventualno, krivotvorenje potpisa. To je drugi smjer grafologije. Mene više zanima tumačenje psihološkog profila osobe i rado bih svoja znanja koristila u kriminalistici. Osim toga, mislim da sam jedina osoba u Hrvatskoj koja je specijalizirala – vokacijsku grafologiju – smjer grafologije koja se koristi u selekcijskim poslovima – kod zapošljavanja. Isto tako, mislim se baviti i grafoterapijom – terapijom kroz rukopis. Naime, osnovni princip grafoterapije je u tome da baš kao što rukopis pokazuje sve što se događa u našoj glavi, taj se princip može primijeniti i reverzibilno. Dakle, promjenom rukopisa možemo birati koje ćemo impulse slati svojem mozgu, a time utjecati i na promjenu karaktera, kao i nekih negativnih svojstava u našoj osobnosti.
Ukoliko ste kroz vaše odgovore stavili pod znak pitanja stručnost i znanje današnjih hrvatskih grafologa – sudskih vještaka, mogu li se isto tako pod znak pitanja staviti i njihova vještačenja i nalazi na temelju kojih je neki sudac donio presudu?
Definitivno! Svaku stvar, pa i neki konkretan ugovor, dvoje stručnjaka grafologa ili pravnika mogu tumačiti na drukčiji način. Takva ja stvar i s rukopisom. Zbog toga bi grafologiji trebalo pristupiti stručno i znanstveno kako bi se eliminirale različite interpretacije i dijametralno suprotni nalazi. Za ozbiljnu analizu vrlo su važni izvori i njihova vjerodostojnost.
Zbog čega se u inozemstvu angažiraju grafolozi prilikom zapošljavanja novih radnika?
Zbog toga što poslodavac može preko rukopisa doći upravo do profila radnika kakav
mu je potreban za određeno radno mjesto i koji posjeduje osobine i karakteristike kakve su potrebne za njegovu tvrtku. Da bi, primjerice, marketinški stručnjak kvalitetno obavljao svoj posao, mora posjedovati dobre komunikacijske vještine, imati razvijenu maštu i razmišljati na nekonvencionalan način. S druge strane, od računovođe se traži da je pedantan i pažljiv, da ima izražene analitičke sposobnosti i sposobnost koncentracije i nije toliko bitno je li introvertiran ili ekstrovertiran. Poslodavac najbolje zna koje su osobine potrebne za pojedino radno mjesto, a grafološka analiza će mu pomoći da pronađe upravo osobu kakva mu je potrebna.
Gdje je budućnost grafologije s obzirom na činjenicu da ljudi sve manje pišu?
Ljudi sve manje pišu, to je točno. Tehnologija je učinila svoje, pa je činjenica da danas djeca prije nauče tipkati na mobitelu, nego pisati rukom. Ali, ljudi i dalje pišu i pisat će, a za grafologijom je i dalje veliki interes u svijetu. Tako su grafološki analitičari i danas vrlo popularni u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji… No, bez obzira na manje rukopisnih tekstova, Daily Telegraph je nedavno objavio zanimljivo istraživanje, prema kojem je u proteklih desetak godina prodaja olovaka u Britaniji rasla godišnje za oko 5 posto. U Francuskoj, koja se smatra domovinom grafologije, čak 75 posto svih zaposlenja se temelje na provedenoj grafološkoj analizi. Dakle, u selekcijskoj analizi prilikom zapošljavanja novih radnika, ne koriste se, ili se manje koriste klasični psihotestovi, a više se koriste grafološke analize rukopisa. Osobno, u budućnosti ću raditi grafološke analize, bavit ću se grafoterapijom, te ću se vrlo vjerojatno ozbiljnije posvetiti grafološkoj edukaciji