Hrvatsku vodi najgora lopovska družina

Andrej Plenković i ekipa provode sustavnu razgradnju Hrvatske: parlamentarna i izravna demokracija, ekonomija, državnopravna baština, identitet, nacionalni ponos i ljudsko dostojanstvo, nacionalni interes, demografija, kultura, sustav vrijednosti, pravo i pravda, socijalna skrb, protuobavještajna zaštita, obrana, viktimologija. U samo dvije godine, vlada je provela velike krađe na svim navedenim razinama.

(1) Krađa našeg prava na izravnu i parlamentarnu demokraciju

HDZ je s blokadom referenduma “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj” odbacio svoju glasačku bazu i preuzima onu SDP-a i HNS-a. “Parlamentarci” Andrej Plenković i Lovro Kuščević grubo su intervenirali u institut izravne demokracije. Opstruirali su prikupljanje potpisa za referendume, a onda skoro pola godine dodavali krivotvorene i kompromitirajuće potpisne liste. Skoro 3 x 30 tisuća potpisa proglasili su nečitljivim ili su takve proizveli. Prvi dan “provjere provjere potpisa” za referendumske inicijative Narod i Istina, došle su samo dvije osobe. Postupak je besmislen, jer je neprovediv uz postavljena ograničenja. Ući u dvoranu APIS-a s potpisnim listama, bez notebooka, mobitela, fotića i papira, i u nekoliko sati memorirati u glavi 30 tisuća OIB-a, isto toliko imena i prezimena, pa i fotografskih prisjećanja na potpise, nakon toga izaći pred novinare, i diktirati sumnjivo odbačene! Kao što u Registru branitelja imamo lažne branitelje, tako u APIS-ovom Registru birača imamo lažne birače, pa i pogrešne i/ili nevažeće podatke o postojećim biračima – manjinci se namiruju na temelju Registra birača, u kojemu takvih ima dvostruko više nego među stvarnim državljanima RH. Već skoro 30 godina s neažurnim biračkim spiskovima namještaju se izbori. Kako zaštiti referendumske inicijative od infiltranata vladajućih stranaka? Neke objavljene krivotvorine toliko bodu s nepravilnostima, da je očigledno kako su namjerno proizvedene za potrebe kompromitiranja referendumskih inicijativa. Sam postupak provjere potpisa prepisan je iz uputstva za suzbijanje ebole. Nije bolje stanje niti u parlamentarnoj demokraciji. Sabor je bio kokošinjac, a danas je viš kupleraj.

(2) Smrtonosna reforma mirovinske pljačke

U proračunu za slijedeću godinu planirani su prihodi na razini 136,1 milijardu kuna, rashodi 140,3 milijarde kuna, odnosno deficit 3,1%. Za mirovine i pripadno ministarstvo planirani su rashodi 45,6 milijardi kuna, što je skoro trećina, 33%. Imamo jednu nejasnoću: ministar Marko Pavić izjavio je da nas mirovine godišnje koštaju 39 milijardi kuna, od čega 17 milijardi povlačimo iz proračuna, dok je Boris Lalovac kao ministar financija izjavio da se toliko zbog mirovina zadužujemo. Koncept mirovinske reforme je da mirovinski doprinosi idu bankama, a namirivanje mirovina pada na proračun ili na zaduživanje. Mnoge zemlje nisu dopustile da im Svjetska banka i MMF nametnu privatan mirovinski stup kao obvezan, a sve zemlje koje su ga uvele jednostavno su provele njegovu dekonstrukciju, sve zemlje osim Hrvatske. Godine 2002. izdvajanje u državni (Prvi) stup, koji u cjelosti namiruje mirovine, smanjeno je s 20% na 15%, a ta razlika 5% iz naših bruto plaća, oko 6 milijardi kuna godišnje, preusmjerena je u Drugi stup, odnosno u fondove osiguravajućih društava “naše” četiri najveće banke, uz poček povratka umirovljenicima do ovih godina. Skoro 6 milijardi kuna iz našeg proračuna odlazi za povlaštene mirovine, one mirovine koje su više ali nisu pokrivene odgovarajućom uplatom doprinosa. Skoro isti iznos odlazi za pokrivanje predatorskih poduzetnika, odnosno za nepokrivene radničke mirovine, koje trenutno prima oko 250 tisuća osoba, što je petina umirovljenika. Drugi mirovinski stup ostaje i zbog toga što se kroz njega planiraju nove privatizacijske pljačke. Plan je da mirovinski fondovi preuzmu HAC 25% i HEP 30%, da se tako nastave zaustavljeni procesi privatizacijske pljačke. Banke su na privatne mirovinske fondove prevaljivale svoje loše portfelje. Samo na Ledu izgubili smo 500 milijuna kuna. Za “usluge” osiguravajućih društava koja upravljaju privatnim mirovinskim fondovima Drugog stupa platili smo u 10 godina 4 milijarde kuna. Tih 150 zaposlenika Drugog stupa košta nas koliko i 2600 zaposlenika HZZO-a. Za sada je tajna koliko je otišlo “stručnjacima” za njihove elaborate o “potrebi da se Drugi mirovinski stup održi kao obvezan i da se izdvajanje u njega poveća”. Njihove laži popunile su javnu raspravu o mirovinskoj reformi, sve panele i glavna dnevna glasila. Tranzicijski mirovinski dodatak 27% iz proračuna gasi se s odlaskom starijih generacija, ali vlada uvodi novi proračunski mirovinski dodatak 20,25% za sve buduće umirovljenike – imamo tranziciju koja teče do kraja svijeta. Zakonski je bilo determinirano da mlađi osiguranici nemaju nikakvo pravo na bilo kakav tranzicijski dodatak. Postaje besmislena i tranzicijska odšteta starijim osiguranicima zbog prelaska na izračun mirovina na temelju cjelokupnog radnog staža, a ne na temelju 10 najboljih godina, kako je to važilo do 1998. Danas je besmilena i tranzicijska indeksacija za čak 3 razdoblja: komunizam, tranzicija i kapitalizam. Osiguranici će odlaziti u mirovinu sa napunjenih 67. godina života počevši od 2033. i neke. Milijuni stanovnika ove “države” umrijet će prije umirovljenja. Koji penali za umirovljenje? Imam pravo podignuti svoju štednju kada hoću, a sve drugo je fašizam.



(3) Lopovska nagodba za Agrokor

“Ja sam tu da dignem Hrvatsku na noge” – izjavio je Ivica Todorić nakon što je napustio Remetinac za sva vremena. A Andrej Plenković i ekipa su tu da sruše Hrvatsku. U Plenkovićevo preotimanje Agrokora i Hrvatske od Todorića uključeni su strvinarski fondovi pod kontrolom tajnih ortaka. Zašto bi Martina Dalić pokrenula tako otrovnu bitku protiv Todorića. Tko je njen mentor? Tko stoji iza udara države na Agrokor? Zanimljivo, naše tužiteljstvo nije tražilo izručenje Todorića i za aferu Nexus, pa u svezi nje Todorić nije obvezan iznositi svoju obranu. Kod nas su se takvi propusti potvrđivali kao namjerni. U svakom slučaju, imamo zabrinjavajući postupak države protiv privatnog vlasništva, time i udar države na vlastitu formaciju. Izvaninstitucionalna grupa Borg pisala je lex specialis koji snažno utječe na materijalno – imovinski položaj mnogih poslovnih subjekata i grubo zadire u privatno vlasništvo. Dalić, time i Plenković, birali su savjetnika (Alix partners) koji je potom izabrao istu skupinu Borg na poslovima konzultanata – za svoju osobnu korist izvukli su oko milijardu kuna iz Agrokora, zajedno s troškovima izvanredne uprave. Ustavni sud potvrdio je suglasje protuustavnog lex Agrokora s Ustavom RH. Nagodba je zamračila na desetke milijardi kuna. Visoki trgovački sud (VTS) u Zagrebu potvrdio je Nagodbu i odbacio 87 žalbi vjerovnika. Plenković, Dalić i svi ti borgovci prezentiraju se kao žestoki zagovornici slobodnog tržišta, a zapravo su nositelji nedopustivog uplitanja države u koncern u kojem je država bila zanemarivo izložena. Zanimljivo, u Uljaniku je država izložena s minimalno 5 milijardi kuna, ali je intervencija vlade suprotna. Nekoliko dana prije izglasavanja Nagodbe, Dorh je odbacilo kaznenu prijavu protiv skupine Borg pod obrazloženjem da angažman borgovaca nije mogao biti unaprijed dogovoren, jer isti nisu mogli znati hoće li nakon donošenja lex Agrokora biti angažirani. U referentnom policijskom Uskoku pravdaju se da s relevantnog kaznenopravnog gledišta nije uspostavljen neprekinut uzročno – posljedični niz, što može značiti da u Uskoku nisu pročitali članak 48. lex Agrokora, ili da imaju problema s elementarnom logikom. Ili je uslijedila intervencija premijera ili nekog ministra? VTS je prihvatio nevjerojatnu povredu prava, da PVV – privremeno vjerovničko vijeće daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe, iako po lex Agrokoru PVV uopće nije tijelo postupka izvanredne uprave. Ante Ramljak i izvanredna uprava izabrali su vjerovnike koji će provoditi odluke onih koji su ih postavili. PVV je odobravao plaćanja za fakture nastale i dospjele prije otvaranja postupka izvanredne uprave (primjerice, Atlantic). Što je sudstvo učinilo da zaštiti ostale vjerovnike? PVV je dao suglasnost izvanrednom povjereniku na roll up kredit od 1,06 milijardi eura, što je teški kriminal. A za obrtna sredstva bilo je potrebno do 150 milijuna eura. Zašto je Agrokor s tim kreditom otkupio dio obveznica? Nadnevka 30. ožujka 2018. Ramljak se sastao s predstavnikom Knightheada i nakon toga je u lex Agrokor unesena odredba koja je omogućila muljažu. Knighthead je upravo tada kupovao obveznice po diskontu, a onda je preko roll up-a vratio cijeli iznos. Prema podacima iznesenim od strane Izvanredne uprave Agrokora, koji se mogu iščitati i u prijedlogu Nagodbe, dug Agrokora prema 3 grupe vjerovnika (Sberbank, VTB i obvezničari) iznosio je 2,1 milijarde eura, dok je dug Agrokora prema drugim vjerovnicima (domaće banke, dobavljači) iznosio također 2,1 milijarde eura. Iz toga možemo zaključiti da se dug 50% odnosio na Sberbank, VTB i Knighthead, dok je ostalih 50% išlo na ostale, prvenstveno domaće vjerovnike. No u Nagodbi su Sberbank, VTB i obvezničari dobili 71% vlasništva, dok su ostali vjerovnici pali na 29%. Iako su Sberbank i VTB imali jako loše kolaterale, a Knighthead je tek kasnije ušao u igru. PVV je dao suglasnost na ovakvu Nagodbu, a nije imao nikakav legitimitet.

(4) Gušenje naše proizvodnje umjetnih gnojiva

Što možemo očekivati od prodaje kutinske Petrokemije? Pa, dobit ćemo skuplje umjetno gnojivo, time i dodatno gušenje naše poljoprivrede na aparatima. Investitori Ina i PPD dobit će sve inpute jeftinije, pa i jeftinije troškove transporta svih inputa. U restrukturiranju je najavljena optimizacija radnih mjesta, što se prevodi kao otpuštanje trećine zaposlenika. Da smo kutinskoj Petrokemiji omogućili takvo poslovanje prije privatizacije, ta bi se državna tvrtka i cijela Kutina kupali u dobiti. Ako se u roku 20 godina utvrdi da su bilo koji koraci u povećanju temeljnog kapitala Petrokemije i postupci države – pretvaranje potraživanja u ulog ili jamstva dana 2016. i 2017. godine – protivno pravilima EU o državnim potporama, Petrokemija se vraća u državne ruke (potpisivanje Ugovora o dokapitalizaciji Petrokemije odugovlačilo se zbog državnih subvencija). Ako država ne ispuni uredno svoje obveze, Ina i PPD imaju pravo naknade štete, maksimalno do 300 milijuna kuna, koliko su uplatili ili će uplatiti za kutinsku Petrokemiju. Država jamči da Petrokemija nije u sporu, a ako nešto iskrsne iz razdoblja prije dovršetka povećanja temeljnog kapitala, država će namiriti sve tražbine iznad milijun kuna. Država preuzima sve prošle obveze i rizike Petrokemije u svezi poreza. Država preuzima sve prošle obveze i odgovornost Petrokemije u svezi zaštite okoliša. Država investitorima garantira 20% jeftiniji transport plina. Tarife određuje HERA – Hrvatska energetska regulatorna agencija, koja je formalno nezavisno tijelo. Transport obavlja Plinacro. U Petrokemiji su više puta ukazivali na problem da ih Plinacro uništava sa sedam puta skupljim naknadama transporta plina od onih koje plaća europska konkurencija. Plinacro je u Petrokemiju uložio 30 milijuna kuna. Država se obvezala o svom trošku u roku pet godina uspostaviti novo odlagalište fosfogipsa, dugoročno održivo i prihvatljivo za investitore Inu i PPD. Investitoru se neće nametati nove dozvole niti sudjelovanje u bilo kakvim troškovima situiranja ili održavanja novog deponija. U Petrokemiju je 70 milijuna kuna uložio Fond NEK – Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Čini ga 1,9 milijardi kuna, koje je uplatio HEP, na temelju zakonske obveze. Prestaju ugovorne obveze Petrokemije prema društvu Petrokemija Agro Trade i pripadnom odlagalištu fosfogipsa. Ina je prodana mađarskom MOL-u. PPD – Prvo plinarsko društvo bilo je u mađarskom vlasništvu. PPD je postao većinski vlasnik luke Ploče. Petrokemija je krajem prošle godine bankama dugovala 629 milijuna kuna. Od toga je 544 milijuna kuna osigurano državnim sredstvima i kreditima. Dug prema dobavljačima iznosio je 173 milijuna kuna. Očekivani neto gubitak u ovoj godini je na razini cijene koju su platili Ina i PPD. Ovakva prodaja Petrokemije povisuje cijenu Ine, ako se Vlada RH upusti u takvu avanturu. Petrokemiju ćemo platiti deseterostruko skuplje, bilo kroz kupnju MOL-ovog udjela u Ini, bilo kroz povratak Petrokemije u državno vlasništvo, ako ne dođe do novog državnog preuzimanja Ine.

(5) Fašistički Ovršni zakon

Kako su kreteni zamislili radničku revoluciju? Pa, seljačine preuzmu vlast, a onda poštene seljake pretvaraju u proletere. Danas za potrebe tranzicije i konkurentnosti aktualna Vlada RH pretvara poštene Hrvate u prekarijat. Andrej Plenković, Jadranka Kosor, Martina Dalić, Dražen Bošnjaković, Zdravko Marić i cijela ta uža i šira ekipa, toliko su poremećni da iskreno vjeruju kako nam tako čine uslugu. Kao, vode naciju iz komunizma u kapitalizam. Protjeruju ono naciju iz Lijepe naše. Ovršni zakon ima tu svoju trostruku funkciju: da pravnici u javnobilježničkim i odvjetničkim uredima uberu laku računalnu dobit, da se tako uključe u formiranje kasta, da more nesretnika završi na ulici ili ode iz zemlje, i da se elita iliti podzemlje oslobodi plaćanja komunalnih naknada i sličnih troškova. Današnji fašistički Ovršni zakon donešen je za prethodne postave HDZ-a. Mnoge je Hrvate natjerao da napuste Domovinu. Znakovito je da se na čelo Ministarstva pravosuđa vratio Dražen Bošnjaković, otac ovakvog Ovršnog zakona. Plenković i ekipa prezentiraju se kao liberali, a zapravo su takozvani “liberalni fašisti”, kako se imenuje moderni lopovluk. Znate, neće nam oni danas pustiti plin, da nas poguši, jer onda harač prestaje. Naprotiv, natjerat će nas da živimo sto na sat, da trošimo dvostruko iznad svojih potreba, i da to dvostruko plaćamo. Što slijedi? Raskopavanje HEP-a. A tamo su uhljebi HNS-a. Bit će čupavo.

Opisane velike krađe u organizaciji Vlade RH nisu sve zlo koje nas snašlo. Primjerice, počinitelji silovanja Hrvatica i masovnih zločina nad Hrvatima šeću po Lijepoj našoj i još uživaju sve blagodati obrnute diskriminacije. Plenković i ekipa s tim nemaju nikakvih problema. Spavaju dobro, žive kraljevski.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI