Nevidljiva ruka je Borg – banditska organizacija kompradora

0
3524
dnevno.hr

Izvanredna uprava Agrokora poslala je sudionicima Roll up ugovora zahtjev za njegovo produljenje jer nitko ne želi refinancirati 1,06 milijardi eura roll up kredita. Kada se pribroji isplata 600 milijuna eura razlučnim vjerovnicima, Agrokoru će uskoro netko trebati posuditi 1,6 milijardi eura. To je rezultat rada interesne skupine Borg na čelu s Martinom Dalić, to je ta stabilnost kojom se hvale.

Ukratko: metodologija rada interesne skupine Borg je ova: zadužuj, izvlači milijune, i onda to prikaži kao stabilnost, a poslije neka netko drugi vraća dugove. Inteligentni Ratko Bošković takve je prepoznao kao kompradore, koji rade za strance na štetu vlastitog naroda. Izvanredna uprava objavila je revidirana konsolidirana financijska izvješća Agrokora za 2017. bez obavljanja revizije za svako pojedino poduzeće koncerna Agrokor. Kako je to moguće? Pripadnici Vlade RH i izvanredne uprave Agrokora kažu da su stabilizirali Agrokor. Naravno, kada nitko ne može pokrenuti ovršni postupak nad Agrokorom i njegovim povezanim poduzećima. Najveći pobornici slobodnog tržišta postali su najveći zagovornici državnog intervencionizma u kompaniji koja je 100 posto u privatnom vlasništvu.

Loading...

Zavjera

U objavljenoj elektroničkoj prepisci možemo prepoznati mnoge inkriminirajuće radnje, od toga da budući izvanredni povjerenik (Ante Ramljak) traži od Ivana Crnjca (preko Martine Dalić), tadašnjeg glavnog financijskog direktora za Agrokor, financijska izvješća i ostale strogo povjerljive pravne i financijske dokumente tada već posrnulog koncerna Agrokor. Dakle, pripadnici skupine Borg dobili su povlaštene informacije iz koncerna Agrokor, koji je tada bio u problemima, a isti su trgovali dionicama. Imali su sve podatke o koncernu Agrokor i paralelno pripremali lex Agrokor u tajnosti, za svoje ciljeve. U kojem je svojstvu tada bio Ante Ramljak? Kako je palo na pamet potpredsjednici vlade tražiti osjetljive podatke, financijske i pravne prirode, od jedne potpuno privatne kompanije? U kojem svojstvu je Boris Šavorić početkom 2017. išao na sastanak s imateljima PIK obveznica (obveznice Agrokora za koje je Todorić založio dionice Agrokora), po naputku Martine Dalić? Da ubaci bubu u uho imateljima PIK obveznica kako bi za njih bilo dobro da uspostave kontakt s državom? U kojem je svojstvu Ante Ramljak išao na sastanke s Knighthead Capitalom, koji je ekstra profitirao na lex Agrokoru i roll up kreditu? No, to je tako i tako posao za nadležne pravosudne institucije. Iz elektroničke pošte može se iščitati da je skupina Borg bila svjesna toga kako lex Agrokor ima mnoge ustavnopravne propuste, ali je njima to bilo zanemarivo, šaljivo.

I, sve to nije sporno našim glavnim medijima, koji i dalje minoriziraju sve zloporabe, braneći neobranjivo. Igor Peternel razotkriva: “Jutarnji list je vječiti bilten za veličanje aktualnog premijera i gaženje bivših”. Prisjetimo se harangi protiv Ive Sanadera i Tomislava Karamarka. Prvog su smaknuli zbog glupog dodavanja papirića. Drugi je pao zbog sumnje koja se u odnosu na svu ovu muljažu Andreja Plenkovića doima kao blaga dječja temperatura. Objavama za potrebe opravdavanja Martine Dalić, glavni mediji potvrđuju da su pod kontrolom poslovno-političkih elita, da ovom zemljom već 73 godine vlada ista mafija. Pad komunističke formacije i na njoj izraslog Agrokora, tranzicijskog koncerna za jugoslavenske uhljebe, sam lex Agrokor i njegova provedba, pokazali su koliko je ta ista “elita” prazna, pa i nedobronamjerna. Gore od svega, takav je Agrokor više učinio za konkretnu proizvodnju od svih tih proroka slobodnog tržišta, koji apliciraju najgori divlji kapitalizam kada dođu na vlast. Prva pera Jutarnjeg lista samo prije nekoliko tjedana predlagali su visoko državno odličje za Martinu Dalić, i pri tome su ismijavali Miru Bulja i njegovu zabrinutost. Na ispiranje kriminala kroz glavne medije nastavlja se ispiranje istih afera u Hrvatskom saboru. A podcjenjivanje Sabora i opstrukciju krovne zakonodave razine vlasti predstavlja i lažno svjedočanje Martine Dalić o kontaktima s odvjetnicima ureda Šavorić. Tada smo imali i njeno bahato istresanje na upite saborskih zastupnika, što je odlika državnih dužnosnika u obavljanju poslova za javno dobro. Ali eto, svako podcjenjivanje dobronamjernih osoba na kraju se skupo plaća. Martina Dalić ostaje bez državnog odličja, a mogla bi pasti državna optužnica, dok su pred Mirom Buljom novi saborski mandati i nove godine korektnog zastupanja nacije i sirotinje.

Cijela ta medijsko-poslovno-politička elita u potpunosti je raskrinkana. Sve njih karakterizira snažno oslanjanje na poluge državne vlasti, a najbliže ih pokriva izraz tehnomenadžeri. Bez poslova s državom ili u okviru same države, oni su nitko i ništa. Kakva je karijera Martine Dalić, Borislava Škegre i Ante Ramljaka izvan sustava države? Nikakva. Da sve bude gore, sve su to žestoki zagovornici slobodnog tržista, neuplitanja države u gospodarstvo, takozvanog tržišta “nevidljive ruke”. Kad ono, ti isti zagovornici slobodnog tržišta sastavili su izvaninstitucionalno lex Agrokor, uz pomoć kojeg su u potpunosti preuzeli jednu privatnu kompaniju. Ako su toliki zagovornici slobodnog tržišta, kako to da nisu prepustili tržištu da riješi sve probleme? Zašto nisu prepustili “nevidljivoj ruci” da riješi probleme? Ili je nevidljiva ruka zapravo skupina Borg? Prisjetimo se postupanja Martine Dalić za vrijeme divljanja švicarskog franka. “Zašto intervenirati, sve vam je to tržište” – zborila je Dalić. Najedanput, u slučaju Agrokor izostala je njena takva dosljednost. Dalić je sebi dopustila slobodu da ne popuni imovinsku karticu! Javno je izjavila da ne “razumije” zašto bi glede Ine bila u sukobu interesa zbog supruga koji je visoko pozicioniran u toj istoj Ini. Kod nas je zavladala navada da se kriminal ispere kroz medije, i na tome ostane. Večernjak je prije godinu dana objavio da odvjetnički ured “Šavorić i partneri” radi na lex Agrokoru i da su ga angažirali VTB i J.P. Morgan. Dakle, kada se ukaže mogućnost da Borgovci zavuku “nevidljivu ruku” u tuđe džepove, onda je državna intervencija spas za ekonomiju. Slične metode zagovaraju i svi ti silni ekonomski analitičari pod okriljem medija (čast izuzecima). Kritizirali su uplitanje države u slučaju Franak, a podržavaju državnu intervenciju u potpuno privatnu firmu. Renata Rašović reče da se u odnosu na Borgovce sam Ivica Todorić doima kao stara poštenjačina. Imate li i Vi taj osjećaj da je i Fabris Peruško više Borgovac nego Istrijan, ako između tih i takvih izvanzemaljaca postoji razlika. Zanimljivo, Borgovci među nama ulaze u mimikriju, dopuštaju da im kažemo da su ljudi, ali se nikada ne predstavljaju kao Hrvati, iako se tako ponašaju. Hernádijevi znaju reći: Nema tata do Hrvata! Rado uzimamo proviziju i mito, i tome nema pomoći. Toga je svjestan i DORH, pa zato ništa ne poduzima. I tamo su Hrvati! Kao što reče Branimir Bunjac u Saboru, u srijedu, u Hrvatskoj je pedofil na čelu udruge za borbu protiv pedofilije.

Postojeći stečajni zakon je loš. No, vidimo da je lex Agrokor još lošiji. Naime, postoje tvrtke poput Peveca, koje u stečaju posluju i koje su se u tome stečaju restrukturirale. Ali naravno, sve pod okriljem suda. Zašto je uopće donesen lex Agrokor? Upravo zato da spomenuti pozitivan scenarij spriječi, da pogoduje odabranim interesnim skupinama. Koja je razlika između Kraša i Francka – obje su tvrtke domaći proizvođači, ali vidimo da je Marica Vidaković sveprisutna, i da je članica privremenog vjerovničkog vijeća, dok je Franck nigdje, a taj isti Franck ima desetorostruko veća potraživanja prema Agrokoru od Kraša. I koja je to razlika između malih dobavljača i malih dioničara? Ovi drugi će također otpisivati ulaganja i umanjivati kapital, što će zasigurno utjecati na njihovo poslovanje, zaposlenost, daljnja ulaganja, i tome slično. I utjecati na naše gospodarstvo.

Ništa nije spašeno

Za ono što je provedeno nije trebalo donositi cijeli novi zakon, nego izmijeniti postojeći stečajni zakon. Ovih dana stalno čujemo floskule i fraze od strane vladajućih struktura i glavnih medija kako je lex Agrokor spasio gospodarstvo i sačuvao radna mjesta, što je obmanjivanje javnosti, jedna velika laž. Sve je bilo bolje od onoga što je učinjeno, od dogovora vjerovnika, izmjena stečajnog zakona, pa do državnog kreditiranja Agrokora uz senior status takvog kredita. Svejedno, svi govore kako je lex Agrokor spasio gospodarstvo. Znači, zakonski zabranite pokretanje ovrha nad Agrokorom i svim njegovim poduzećima, odnosno proglasite moratorij na sve dugove Agrokora, i onda se to naziva uspjehom i stabilnošću. Kao, sada sve funkcionira. A pad prihoda prelazi 5 milijardi kuna. Naravno da sve funkcionira kada zabranite ovršne postupke nad kompanijom koja ima 40 milijardi kuna prihoda. Tko to na taj način ne bi mogao voditi kompaniju? I koja kompanija ne bi mogla biti stabilna u takvim uvjetima podmirivanja obveza? Dakle, savjetnici i izvanredna uprava plaćeni su preko pola milijarde kuna da posluju u uvjetima kada niti jedan euro duga ne trebaju vratiti. Zar zaista ti pohlepni predatori misle da su građani potpune neznalice. Restrukturiranje nije niti započeto, a to je trebala biti glavna zadaća brojnih savjetnika. I gdje je ta stabilnost? Mladi se iseljavaju, a stariji žive sve lošije, industrijska proizvodnja i izvoz rapidno padaju. RH baš treba tsunami, jer je već dugi niz godina u velikim makroekonomskim neravnotežama. Ivica Todorić nije propao zbog kriminala, nego zbog šest glavnih razloga koji su većinom njegova krivica (osim skupog zaduživanja). (1) Investicije je financirao obrtnim sredstvima, tj. iz obveza prema dobavljačima, i pri tome je došao u ročnu neusklađenost aktive i pasive. (2) Kapitalno je bio slab, odnosno imao je nedovoljan udio vlastitih sredstava u ukupnim izvorima financiranja. (3) Skupo se zaduživao uz jezovitih 8-10 posto, što niti jednom biznisu ne dopušta da bude profitabilan, pogotovo onome u poljoprivredi i u maloprodaji, tako da su mu kamate pojele zaradu. Zamislite da su se Kaufland i Lidl širili uz kamatu 8-10 posto. Odmah bi obustavili poslovanje. (4) Agrokor je snažno pritiskala konkurencija. Konzum nije prisutan u nekim trgovačkim centrima. (5) Management je prepušten obiteljskim prijateljima i domaćoj poslovnoj eliti, upravo onoj koja ga je koštala gubitka kompanije. 6) Todorić je bio uvjeren da će država intervenirati i pomoći njegovom giganstkom koncernu. Djelomično je bio u pravu. Država je intervenirala tako da je razvlastila Ivicu Todorića, a profit je usmjerila prema uskoj interesnoj skupini, za sada na teret domaćih dobavljača i malih dioničara. Dakle, u propasti Agrokora ispreplelo se više faktora, od osobnih propusta do makroekonomskih neravnoteža. U uvjetima ovakve fiskalne i monetarne politike nije moguće uspješno voditi bilo kakvu kompaniju. Makroekonomski gledano, Agrokor je na sebe preuzimao sveukupnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva. I, tome je došao kraj.

Finaciranje finaciranja

Ovih dana je Agrokor izvijestio Javnost da je podnio zahtjev za produljenje Ugovora o najstarijem kreditu (takozvani roll up kredit), jer je izvjesno kako roll up kredit neće biti refininciran do 10. srpnja, kada je njegovo dospijeće. Podsjetimo, izvanredna uprava uz blagoslov privremenog vjerovničkog vijeća (koje je birao sam izvanredni povjerenik) zadužila je Agrokor za 1,06 milijardu eura, mnogo više nego što su bile njegove potrebe za obrtnim sredstvima. Skupina Borg će morati objasniti zašto u prvim verzijama lex Agrokora nema roll up kredita (iako je i sada suspektan), a kasnije se odgovarajuće odredbe pojavljuju. Sve to na svojem blogu zajedno sa svojim pravnim timom navodi Ivica Todorić. Svakom vjerovniku koji je pristupio roll up kreditu obnovljena su stara potraživanja na razini njegovog sudjelovanja u roll up kreditu. Tako su ekstra zaradili oni koji nisu bili nosioci Agrokorovog duga po nominali, a svi koji su u tome sudjelovali naplatili su 100 posto starih potraživanja. Roll up kredit ima status prvenstva naplate (super senioritet) – u mogućem stečaju roll up kreditori će se prvi naplatiti u 100 posto iznosu. Roll up je jednu skupinu vjerovnika stavio u potpuno povlašteni položaj u odnosu na druge. Tako imamo situaciju da roll up kreditori upravljaju koncernom. No, kao što sam spomenuo, očito je da Agrokor ima velikih problema u potrazi za novim financijerima, onima koji bi refinancirali roll up kredit. Posve je jasno da se ovakvom Agrokoru bliži kraj, i da će poslije nagodbe uslijediti tužbe svih sudionika, i da će Agrokor biti kompanija s više vlasnika u kojoj nitko nema većinu, što će stvoriti dodatne probleme. U takvom ozračuju Agrokor mora naći 1, 06 milijardu eura s kojim će refinancirati roll up kredit i isplatiti skoro 600 milijuna eura razlučnim vjerovnicima. Gdje će Agrokor pronaći 1,6 milijardi eura. I ako ih pronađe, po kojoj kamati?

Usprkos svemu, nastavlja se netransparentnost rada izvanredne uprave Agrokora. Nisu objavljene isplate vjerovnicima, kako se i po kojem ključu nekima plaćalo a drugima ne, što je veliki krimen izvanredne uprave. Financijska izvješća za 2017. godinu za kompanije koje posluju na burzi nisu objavljena, a probijeni su svi zakonom propisani rokovi. To je zapravo šokantno, jer iste kompanije kotiraju na burzi i obveznici su međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. Što je još tragičnije, izvanredna uprava Agrokora objavila je podatak da konsolidirani revidirani podaci Agrokora za 2017. iznose 39 milijardi kuna, a da će pojedinačna izvješća kompanija objaviti nakon obavljenih revizija. E sada, kako netko može objaviti konsolidirane revidirane podatke za cijeli Agrokor, a isto nije obavljeno za njegove firme, odnosno, izvješća za pojedine kompanije nisu niti objavljena a kamoli revidirana od strane revizora? Kako je moguće izraditi revidirane konsolidirane podatke za cijeli Agrokor, a prethodno niste obavili reviziju kompanija od kojih se Agrokor sastoji?

Sve je krenulo iz istog paklenog kruga i tamo se vraća

Martina Dalić stigla je u Vladu RH preko noći, praktično s obuke i/ili instruktaže u MMF-u. Zanimljivo, isto grotlo moći može računati i na rusku diplomaciju. Naime, 2. siječnja 2017. kreditna agencija Moodys snizila je rating Agrokora, da bi skoro istovremeno Anvar Azimov, ruski veleposlanik u RH izjavio da Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti svoje obveze prema ruskim bankama. Prvi se upecao i/ili upucao relativno oprezni Božo Petrov, kojemu će banda na zakonodavnoj razini podmetnuti lex Agrokor. Kao formalni predsjednik Sabora, zatražio je razgovor s neformalnim poglavnikom Ivicom Todorićem. Namjesnik antifašističkog kapitala Andrej Plenković i njegova zločinačka ekipa prepoznali su priliku za nastavak privatizacijske pljačke. Zamrznuti su planovi za preprodaju Ine i prodaju HEP-a, dok je tajno pripremljen lex Agrokor u suradnji s onima koji će taj zakon provoditi. Svi oni dobili su milijunske savjetničke angažmane u svezi Agrokora, dok je Ante Ramljak postao posebni povjerenik Velikog Brata za Agrokor. Nije poznato s kojim su i s kakvim prijetnjama premijer i Borgovci natjerali Ivicu Todorića da zatraži aktivaciju lex Agrokora, ali je On to učinio već 7. travnja 2017. Banda je odahnula. Ramljak je imenovao privremeno vjerovničko vijeće kako mu se htjelo, posve proizvoljno i mimo sve norme. Nadnevka 20. prosinca predstavljen je okvir nagodbe Agrokora. Mali dioničari i branitelji posve su pokradeni. Kada se borgovska banda namirila na razini 300 milijuna kuna, nakon što su ostali strvinari zagrabili milijarde kuna, Ante Ramljak podnio je ostavku, točnije 21. veljače ove 2018. Na čelo izvanredne uprave Agrokora imenovani su Fabris Peruško i Irena Weber, koji su 18. travnja ove 2018. saborskom Odboru za gospodarstvo prezentirali “nagodbu”. Kao rezultat pregovora s privremenim vjerovničkim vijećem Ante Ramljaka, prije nego što je imenovano ono konačno vjerovničko vijeće, koje treba potvrditi stečajnu nagodbu i njene okvire!

Nadnevka 8. svibnja Ustavni sud je objavio kako je lex Agrokor u skladu s Ustavom RH – valjda su mislili na Avnoj. Slijedeći da portal Index objavio je kompromitirajuću elektroničku poštu grupe Borg, koja razotkriva da je lex Agrokor nastavak privatizacijske pljačke, da je Martina Dalić lagala pred istražnim povjerenstvom Sabora za krizu Agrokora. Samozaljubljeni Plenković bio je uvjeren da Index želi pokvariti njegovo slavlje, nakon što je na razini Unije proglašen za prvo blebetalo. Martina Dalić izrekla je NE Staljinu, ali je prilično zakasnila, pa je 14. svibnja morala podnijeti ostavku na sve svoje dužnosti i na sve svoje dugove prema naciji. U Saboru je u srijedu, 16. svibnja, oporba pozvala Plenkovića da podnese ostavku, a on po deseti put ponavlja gluposti: spasio je radna mjesta, i to nije koštalo porezne obveznike niti lipe. Kao, u redu je potonuli Agrokor gurnuti dublje u crveno za milijarde eura, jer to nije država. Eto, tako smo saznali pravi cilj dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i države – uništavanje domaće ekonomije. Tako da to porezne obveznike ne košta niti lipe! Posve je jasno da je premijer Andrej Plenković bio upoznat sa svim radnjama skupine Borg, koju je činilo odvjetničko društvo Šavorić i partneri (Boris Šavorić i Toni Smrček), Texo Management (Ante Ramljak i Tomislav Matić), InterCapital (Matko Maravić i Tonči Korunić), Altera savjetovanje (Branimir Bricelj i Marko Delić), na čelu s Martinom Dalić, od ponedjeljka bivšom potpredsjednicom Vlade RH. Premijer Plenković riješio se i Ante Ramljaka i Martine Dalić, da bi osobno preživio, da bi se ponašao kao da je time oslobođen svake odgovornosti, ali to ne drži vodu jer je Plenković vrh zapovjednog lanca i još je cijelo vrijeme bio upoznat s činjenicom da je skupina Borg napisala lex Agrokor i na njemu zaradila pola milijarde kuna. Znači, Plenković je znao da se iz Agrokora izvlače milijuni, ali to nije spriječio, nego je to svojom šutnjom podupirao. Koliko znam, ostavke podnose izbornici, a kada promaše dvojica, pada predsjednik odgovarajućeg športskog saveza.