Samo ustavnim sucima nije jasno da je lex Agrokor neustavan

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Portal Index i njegovo prilično duboko grlo očigledno su objavu mailova Martine Dalić tempirali za dan nakon prezentiranja odluke Ustavnog suda, dopuštajući da se Miroslav Šeparović i ekipa osramote - prepisali su očitovanje vlade na prigovore vjerovnika. Dogodio se teški kriminal: savjetnici izvanredne uprave napisali su lex Agrokor za sebe.

Vrana vrani oči ne vadi. Ustavni sud je početkom tjedna objavio odluku kojom je Zakon o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja (u daljnjem tekstu: lex Agrokor) ocijenio kao formalno i materijalno usklađen s Ustavom RH. Svih 12 prijedloga za ocjenu ustavnosti 18 odredbi lex Agrokora ocijenjeni su neutemeljenim. Vlada se kao tvorac lex Agrokora više puta puta očitovala, a Ustavni sud zatražio je i stručno mišljenje profesorice Biljane Kostadinov s zagrebačke Katedre za ustavno pravo. Dva izdvojena mišljenja imalo je troje sudaca Ustavnog suda. Andrej Abramović smatra kako lex Agrokor u cijelosti treba ukinuti, dok su Lovorka Kušan i Goran Selanec potpisali zajedničko izdvojeno mišljenje u smislu da neke dijelove lex Agrokora treba ukinuti i izmijeniti. Ustavni sud zanemaruje prigovor da lex Agrokor nije usklađen s pravnom stečevinom EU, uz obrazloženje da je to u nadležnosti Suda EU. Tragično je da Ustavni sud “naglašava da u svojoj ocjeni polazi od podataka onako kako ih je Vlada navela u svojim očitovanjima u odnosu na pojedine prigovore predlagatelja”. To je pisano priznanje da Ustavni sud nema ili ne koristi svoju autonomnu poziciju, da imamo proklamirani sustav i onaj drugi, unutar kojega se donose odluke mimo sve ustavne i zakonske norme. Dioničari Leda i Jamnice ulagali su u te kompanije a ne u Agrokor! Jasno je to da ne žele shvatiti Martina Dalić i ekipa, ali nije jasno kako to ne mogu ili ne žele shvatiti ustavni suci. Početak i kraj lex Agrokora je roll up kredit koji je određene vjerovnike stavio u povlašten položaj u odnosu na druge. Roll up kreditori obnovili su stara potraživanja, a fondovi pri tome ostvarili i ekstra profite. Kako smo to naslućivali, kontaminirani lex Agrokor postao je inauguracijski dar za državnog odvjetnika Dražena Jelenića.

Unatrag par tjedana, intenzivirale su se pravne odluke glede slučaja Agrokor. VTS je poništio “Ramljakovo” razvrstavanje vjerovnika u 5 skupina, odnosno u vjerovničko vijeće koje ima samo 5 članova. O tome sam već pisao odmah nakon što je Ante Ramljak nakaradno razvrstao vjerovnike u takozvano “roll up vjerovničko vijeće”“ koje bi trebalo sklopiti “roll up nagodbu”. Odluka VTS-a bila je najteži udarac izvanrednoj upravi Agrokora na razini pravosuđa, koje je time poslalo poruku izvanrednoj upravi i skupo plaćenim savjetnicima da su radili pogrešno i protuzakonito. Sutkinja Nevenka Siladi Ristić, koja vodi proces Agrokor na Trgovačkom sudu u Zagrebu, zabranila je angažman novih savjetnika na račun vjerovnika. Isto tako, zabranila je isplatu starih tražbina ZET-u. Zatražila je specifikaciju podmirenih tražbina nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, zapisnike sa sjednica privremenog vjerovničkog vijeća, pismo o naknadama, podatke o zaštitnim mehanizmima i obvezi angažiranja sredstava, kao i nalog da izvanredna uprava imenuje novog člana privremenog vjerovničkog vijeća za skupinu “mali dobavljači”. Nevjerojatno je kako su glavni mediji navedene odluke VTS-a i Trgovačkog suda u Zagrebu prenijeli marginalno, gotovo neprimjetno, a zapravo je riječ o značajnim i bitnim odlukama koje vraćaju povjerenje u pravnu državu. Sve ono dobro što su VTS i Trgovački sud u Zagrebu odlučili u proteklih par tjedana opstruirano je s rješenjem Ustavnog suda da je lex Agrokor donešen u skladu s Ustavom RH. Više od toga, Vlada je imala obvezu intervenirati s lex Agrokorom!

Abramović, Kušan i Selanec

Suglasni su da izvan Ustava idu ovlasti privremenog vjerovničkog vijeća i izvanrednog povjerenika. Ostalim ustavnim sucima prihvatljivo je da privremeno vjerovničko vijeće ima iste ovlasti kao i vjerovničko vijeće, sve dok isto ne bude osnovano (čl. 31. st. 5. lex Agrokora). Podsjetit ću vas da sam više puta ukazivao na propust da članove privremenog vjerovničkog vijeća predlaže izvanredni povjerenik na temelju zatečenog stanja u poslovnim knjigama, i to sud odmah potvrđuje bez odgode (čl. 31. st. 2. i 3.). A ovlasti privremenog vjerovničkog vijeća su ogromne, od toga da daje suglasnost izvanrednom povjereniku na plaćanja starih tražbina prije otvaranja izvanredne uprave, od toga da daje suglasnost za novo zaduženje, te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe. I tko o tome stvarno odlučuje? Izvanredni povjerenik, jer on sam bira članove na temelju zatečenog stanja u poslovnim knjigama. Gdje hranidbeni lanac završava? Izvanredni povjerenik imenuje članove privremenog vjerovničkog vijeća i sud samo to potvrđuje, a izvanrednog povjerenika imenuje Vlada RH. Dakle, članove privremenog vjerovničkog vijeća ne imenuju vjerovnici, nego izvanredni povjerenik i vlada koja ga imenovala. Gdje je tu zaštita vjerovnika, koji bi trebali preuzeti poslovanje društva? Sadašnja tumačenja izvanredne uprave idu toliko ukrivo da može i privremeno vjerovničko vijeće predložiti konačni tekst nagodbe, i dati suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe. Ali, ustavnim sucima niti ta odredba nije protuustavna. Bit će zanimljivo u slijedećim danima promatrati kako će na odluku Ustavnog suda reagirati Trgovački sud u Zagrebu, jer je doveden u nezgodnu poziciju. Kada je svima jasno da konačni tekst nagodbe donosi privremeno vjerovničko vijeće i da ta nagodba nema nikakav legitimitet vjerovnika. Ali, eto, u relativiziranju svega i svačega, odlukom Ustavnog suda nagodba dobija pravni legitimitet. Zašto je uloga privremenog vjerovničkog vijeća u postupku izvanredne uprave od presudne važnosti? Jer je to vijeće diskrecijski u suradnji s izvanrednim povjerenikom odlučivalo o postojećim tražbinama nastalim do pokretanja izvanredne uprave. Odlučivalo je i o famoznom roll up kreditu i plaćanju konzultantskih usluga u milijunskim iznosima.

Tako se kroz medije stalno gura teza da izvanredna uprava ima suglasnost vjerovničkog vijeća, što je netočno, jer ona za svoja postupanja ima suglasnost privremenog vjerovničkog vijeća, odnosno nekolicine vjerovnika koji nikada tamo ne bi sjedili da su ih birali relevantni vjerovnici. Tako u privremenom vjerovničkom vijeću imamo Matiju Brlošića kao predstavnika malih dobavljača, i Maricu Vidaković kao predstavnicu velikih dobavljača. Po kojim su kriterijima njih dvoje ušli u sastav privremenog vjerovničkog vijeća? Kada se zna da su mali dobavljači imali neznatan iznos tražbina (koje su u međuvremenu plaćene), a velike dobavljače predstavlja prokuristica Kraša, kojemu je koncern Agrokor bio dužan 27 milijuna kuna, i taj je dug u međuvremenu u većem dijelu plaćen. Gdje je njihov legitimitet, kada se primjerice zna da je Agrokor dužan Adris grupi preko 1,2 milijardi kuna, a Francku 500 milijuna kuna. Kako to da Adris i Franck nemaju predstavnike u privremenom vjerovničkom vijeću? Zašto su dobavljači digli buku na Sporazum između grada Zagreba i izvanredne uprave u kojemu ZET naplaćuje 80 posto duga, kada se zna da su neki drugi dobavljači naplatili približne postotke duga. To samo pokazuje koliko je kontaminiran postupak izvanredne uprave. Osim Brlošića i Vidaković, u početku je predstavnik imatelja Knighthead Capitala bio Tin Dolički (poslije pravni zastupnik dužnika – nevjerojatan sukob interesa), predstavnik osiguranih vjerovnika bila je Zagrebačka banka, a predstavnik neosiguranih vjerovnika bila je Sberbank. Ustavni sudac Andrej Abramović u izdvojenom mišljenju napominje da je nužno da bez obzira na sve “vjerovnici međusobno u postupku budu u jednakom položaju, kao što to traži i drevna maksima in concursu conditio omnium creditorum par est (položaj svih vjerovnika u stečaju je jednak).



Rollanje s tuđim sudbinama

Osim što je privremeno vjerovničko vijeće plaćalo stare tražbine, ono je i odobrilo roll up kredit. Suci Abramović, Selanec i Kušan tvrde da nije imalo nikakav legitimet za takvu radnju. I još su pri glasovanju presudan utjecaj imali upravo oni vjerovnici koji su se poslije pojavili u roll up kreditu. Adris grupa stalno napominje da želi podatke o tome kada su kupljene obveznice, prije ili poslije stupanja na snagu zakona o izvanrednoj upravi, i jesu li i koliko isplaćene ugovorom o roll-up kreditu, te jesu li i kako imatelji obveznica ovlastili skrbnika na podnošenje prijave potraživanja i zastupanje u izvanrednoj upravi, jer je sasvim jasno kako su strvinarski fondovi kupovali obveznice po diskontu, pri tome ekstra zarađivali, i to sve u vrijeme donošenja lex Agrokora, ako ne i kasnije, što je zapravo nedopustivo i tragično. Obveznica koja je na tržištu vrijedila 30 a izdana je po nominali 100, dobila je prvenstvo naplate i to po nominali. Bez roll up kredita, imatelji obveznica izgubili bi jako puno, jer ne bi mogli naplatiti onoliko koliko su i posudili. Obnovili su svoje stare tražbine novim kreditom, a te stare tražbine ne bi mogli naplatiti. Ovako uz pomoć roll up kredita imaju status prvenstva naplate za sve svoje stare tražbine. Goran Selanec i Lovorka Kušan u svome zajedničkom izdvojenom mišljenje navode: “Naime, novo zaduženje koje izvanredni povjerenik preuzme uz suglasnost privremenog vjerovničkog vijeća ima prednost prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika te će se vjerovnici tražbina iz tih zaduženja smatrati vjerovnicima s pravom prednosti prije svih drugih tražbina kako u postupku izvanredne uprave tako i u mogućem budućem stečajnom postupku. Posljedice ovakvog seniorskog statusa novih zaduženja u pogledu prioriteta naplate za položaj vjerovnika su izuzetno dalekosežne…. No, ne možemo ignorirati činjenicu da u rukama tijela za kojeg zakonodavac nije osigurao osnovnu razinu transparentnosti rada, čije odluke izmiču djelotvornoj sudskoj kontroli i čija reprezentativnost nije zajamčena, instrument seniorskog statusa tražbine predstavlja značajnu prijetnju zaštiti interesa manjinskih vjerovnika.”

Sasvim je jasno da se roll up kreditom određene skupine vjerovnika (financijske) stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge skupine vjerovnika koji nisu imali financijsku moć za pristupiti roll up kreditu, kao i to da se roll up kreditom obnavljaju stare tražbine. Da su svi vjerovnici pristupilie roll up kreditu u iznosu starih tražbina, onda bi svi svoje stare tražbine naplatili 100 posto. Agrokoru je za sezonu bilo potrebno oko 100 milijuna eura, jer ima jaka obrtna sredstva. Stoga je financijski nakaradno zaduženje u iznosu od 1,06 milijardi eura. Uopće nije sporno da bi kredit u postupku izvanredne uprave trebao imati status prvenstva, ali ne i to da se time obnavljaju stare tražbine. To je velika razlika. Da, točno je to da ako netko posudi 100 milijuna eura poduzeću koje je u problemima, da ima status prvenstava naplate u odnosu na sve postojeće tražbine, ali ne i da se pritom za taj iznos obnavljaju stare tražbine. Time se u svezi vjerovnika jako zadire u postojeća prava.

Izdvojeni su razmišljali

U svome izdvojenom mišljenju, sudac Andrej Abramović navodi kako se potreba za donošenjem lex Agrokora temeljila na proizvoljnim, neprovjerenim i dokazima nepotkrijepljenim tvrdnjama. U obrzaloženju Vlade RH govori se o “mogućnosti nekontroliranog kaosa”, što je jedna velika pretpostavka. Obrazloženje Vlade RH prilikom donošenja lex Agrokora sliči na scenarij za film katastrofe. Sasvim je jasno kako bi se i bez lex Agrokora vjerovnici sami dogovorili. Ne bi dopustili da im potraživanja propadnu. Isto tako, puno bolja opcija bila je izmijeniti stečajno pravo, što konstantno zagovara stručnjakinja za stečajno pravo Jasnica Garešić. Sudac Abramović napominje kako Vlada RH krivo govori da je postojeći zakonodavni okvir loš, jer se novi Stečajni zakon primjenjuje tek godinu i sedam mjeseci. I, tko garantira da će lex Agrokor biti dobar zakon? Skoro svi neovisni pravni stručnjaci tvrde da je lex Agrokor pun nejasnih, nepreciznih i diskriminirajućih odredbi. Goran Selanec i Lovorka Kušan osporavaju legitimnost ciljeva donošenja lex Agrokora, nerazmjerno ograničenje poduzetničke slobode vjerovnika koji su se u okviru postupka izvanredne uprave našli u manjinskom položaju u pogledu odluke o prihvatu nagodbe, te (prethodno navedeno) ovlasti privremenog vjerovničkog vijeća i izvanrednog povjerenika.

Podsjetimo, VTS je poništio razvrstavanje u skupine Ante Ramljaka i dao nalog izvanrednoj upravi da napravi novi prijedlog razvrstavanja vjerovnika u skupine. U tome je smislu lex Agrokor posve neprecizan – ne postavlja kriterije po kojima se formiraju skupine vjerovnika. Lex Agrokor propisuje da se vjerovnici razvrstavaju u skupine vjerovnika s obzirom na pravni položaj svake skupine, što je nejasna odredba. Ustavne suce zabrinjava mogućnost da sud na kraju zahtijeva samo formalno obrazlaganje same odluke razvrstavanja, bez propitkivanja takve odluke. Tako je Adris grupa posebno kritična prema “primjeni Entity Priority Modela (EPM) u postupku namire, prema kojem, kako je ocijenjeno, bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava”. Naime, Adris smatra kako ima formalno kvalitetnija jamstva od imatelja obveznica, ali da se ta jamstva tretiraju jednako vrijedna. S obzirom na to da imatelji obveznica imaju za “istu” tražbinu veći broj jamstava (prema većem broju poduzeća), to znači da će se naplatiti više od Adrisa.

Također, sudac Abramović posebno neustavnim smatra što se lex Agrokor primjenjuje i nad povezanim i ovisnim društvima tj. društvima sa sjedištem u RH u kojima glavni dužnik ima najmanje 25 posto udjela, neovisno o tome što kod takvih društava ne postoji neki od stečajnih razloga. To znači, da sva poduzeća gdje Agrokor ima najmanje 25 posto vlasništva, automatski ulaze u postupak izvanredne uprave, iako ista mogu biti solventna i zdrava. Postoje situacije gdje Agrokor nije niti većinski vlasnik (Ledo), a poduzeće je u postupku izvanredne uprave! Takva su društva uvučena u postupak mimo svoje volje i mimo interesa vlastitih dioničara (izuzev vlasničkog dijela glavnog dužnika), te sasvim sigurno trpe negativne posljedice zbog donošenja lex Agrokora, navodi sudac Abramović. Ono što je izvanredni povjerenik trebao odmah osporiti su dana jamstva zdravih firmi za dugove Agrokora, jer je lako dokazivo da su jamstva dana mimo odluka skupština i da ta društva nisu imala valjanu protučinidbu za dana jamstva. Još mi je jasno da ministrica Martina Dalić ignorira činjenicu da su dioničari Leda ili Jamnice ulagali u te kompanije a ne u koncern Agrokor, te da su to odvojene pravne osobe, koje imaju svoje odvojene skupštine, svoje dioničare, i tome slično, da ta društva moraju raditi u interesu svih dioničara jednako. Ali mi je posve nerazumljivo da to nije jasno ustavnim sucima (izuzev troje spomenutih), jer cijela nacija prepoznaje da je manjinskim dioničarima grubo povrijeđeno pravo na vlasništvo.

Na rješenje o prihvatu nagodbe niti vjerovnici niti dužnici nemaju adekvatnu pravnu zaštitu, jer čl. 43. st. 15. propisuje: “Nagodbu koja je prihvaćena od strane vjerovnika sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe. Takvo rješenje ima snagu ovršne isprave. I nadalje, st. 18. istog članka: “Nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde”. Sasvim je jasno da će nagodba utjecati na prava i imovinu dužnika, vjerovnika i dioničara, dok sud samo potvrđuje takvu nagodbu (“sud će potvrditi”) za razliku od Stečajnog zakona gdje je uloga suda puno jača, i što je najpogubnije, takvo rješenje odmah ima punomoćnost provedbe, odnosno proizvodi pravne učinke ne pravomoćnošću rješenja već samim donošenjem rješenja.

Uz sve gore navedeno, Izvanredna uprava objavila je podatke (iako službenih izvješća nema) da je prihod u 2017. u odnosu na 2016. pao sa 44,8 milijardi kuna na 39,3 milijarde kuna, odnosno za velikih 5,5 milijardi kuna, odnosno za visokih 12 posto, što je poražavajući rezultat s obzirom na sve silne savjetnike koji su astronomski plaćeni za poslovno restrukturiranje. Na kakav god model vjerovnici pristali, proizvedeni jezoviti minusi ukazuju na to da će se morati pomiriti sa starim i novim gubicima, koji će uslijediti.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI