Sindikati trebaju zatražiti potpuno odbacivanje svih mirovinskih reformi i izmjena

0
858
7dnevno

Imamo neodrživ proračunski mirovinski dodatak 22,5%. Zašto je ipak izglasan? Tako su Plenković, Pavić i ekipa obmanuli buduće umirovljenike, namamili ih da ostanu u kombiniranom modelu oba obvezna stupa. To je nedopustivo, to je veleizdaja u korist stranih banaka, to je pljuvanje u lice svim stanovnicima Lijepe naše.

Hrvatski vojnik ponovno brani tuđe granice, stranci preuzimaju naše izvore pitke vode i skoro sve naše energetske resurse. Davno su preuzeli naše banke. Isti financijski kartel grabi u naša mirovinska izdvajanja. Jesmo li se osamostalili ili smo preuzeli prljave poslove?

Sindikati brane demokraciju

Neovisno o činjenici da imamo i takvih uhljeba koji svoj lagodni posao mogu obavljati i na dan svog ukopa, sindikalna referendumska inicijativa “67 je previše” jako je značajna za izgradnju kulture izravne demokracije. Povećanje očekivanog trajanja života nekog uhljeba i povećanje prosjeka trajanja života ne pomiču dobnu granicu radne sposobnosti. Nesposoban dužnosnik radno je nesposoban tijekom cijelog svog života. Prosjek trajanja života povećava se u razdoblju mira, ali niti to ne pomiče granicu radnih sposobnosti. Prosjek trajanja života povećava se i medicinski i farmaceutski, ali tako da ruši adekvatnost zdravlja za radne aktivnosti. Vlada svoje naručene prognoze porasta očekivanog trajanja života brani kao unošenje optimizma u naš život, ali takve providne obmane više ne prolaze. Naprotiv, bezočno laganje u lice naciji pridonijelo je porastu depresije u našem društvu. Svaka vlada provodi suprotno onome što obeća. Svaka nova altrenativa potvrdi se kao vlastita suprotnost. Sindikalna inicijativa “67 je previše” posve je opravdana, ali ima jednu veliku manu. Nekako ispada da su prihvatljive ostale promjene u našem mirovinskom sustavu. Nakon ovoga referenduma, sindikati trebaju presuditi našoj lažnoj tranziciji – zatražiti odbacivanje svih mirovinskih reformi i svih mirovinskih promjena od osamostaljenja RH na ovamo, uključujući partijsku reformu iz 2002. Uključujući i ovu “demokristjansku” papazjaniju od ove godine.

Evo kako je Vlada RH preveslala osiguranike

Zašto je izglasan neodrživi proračunski mirovinski dodatak 22,5% za sve buduće mirovine po kombiniranom modelu oba obvezna stupa? Riječ je o besramnoj obmani, zbog koje od aktualne vlade trebamo zatražiti ostavku kroz sve oblike demokracije i sve dopustive oblike prosvjeda. Kardinal Bozanić ne može izopćiti takozvane kristjanske demokrate, jer realno nisu kristjani, pa niti demokrate. Naime, polovica osiguranika od onih kojima je ponuđeno da odaberu povratak u model umirovljenja kao da su cijelo vrijeme uplaćivali samo u državni Prvi mirovinski stup, odabrali su ostati u kombiniranom model jer su ukalkulirali proračunski dodatak 22,5% – nije im jasno da te novce nemamo i da ih nećemo imati. Što je Vlada RH time postigla? Privatni Drugi mirovinski stup tako se održao kao obvezan, pa Plenković i ekipa mogu računati na podršku stranih banaka i njihovih osiguravajućih društava. Banke u dobroj mjeri kontroliraju sustav oglašavanja, koji opet kupuje medije, pa tako Plenković računa dobiti slijedeće parlamentarne izbore. Podsjetit ću vas: proračunski mirovinski dodatak 27% uveden je isključivo za osiguranike isključivo državnog Prvog stupa – tada je konstatirano da će bankarski fondovi Drugog mirovinskog stupa svojim osiguranicima donijeti više od toga. Kad tamo, neki od njih otišli su u crveno. Šesnaest godina odlazilo je naših oko 6 milijardi kuna (godišnje) u fondove i osiguravajuća društva stranih banaka, bez ikakvog povrata umirovljenicima. Država se zbog toga dodatno i skupo zaduživala. Umirovljenika s dodatkom 27% sve je manje, mnogi odoše s ovoga svijeta, a sada najedanput vlada i strani interes nabacuju mamac proračunskog dodatka 22,5% o trošku svih nas i u korist onih koji se izjasne ostati u kombiniranom modelu oba mirovinska stupa, što dovodi do toga da Drugi stup ostaje privatan i obvezan – nastavlja se izdvajanje 5% iz naše bruto plaće u fondove stranih banaka i njihovih osiguravajućih društava. Naravno, izglasani dodatak 22,5% ubrzo će presahnuti, nakon što se Drugi stup potcrta kao obvezan. Ili će biti ostavljen kao teret nekoj konkurentnoj opciji u dolasku.

Obmanjivanja agencija za kreditni rejting

Tema ovog teksta nisu agencije za kreditni rejting, ali su ipak nezaobilazne jer postavljaju tezu da će provedena “reforma” našeg mirovinskog sustava pozitivno utjecati na tržište rada u Lijepoj našoj. Koje li gluposti! Kako to novo proračunsko opterećenje 22,5% na sve buduće mirovine pozitivno utječe na održivost fiskalnog sustava? U posljednjih mjesec-dva slile su se nove procjene američkih agencija za kreditni rejting. Moody’s je već prije mjesec dana kao ključan elemenat prividnog oporavka naše ekonomije prepoznao naš turizam. Profesorica Marijana Ivanov s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta već u rujnu 2017. upozorila je na opasnosti orijentacije hrvatske ekonomije samo na turizam. Europska Unija financira gradnju Pelješkog mosta, izvođač je kineska korporacija, a to nam premijer Andrej Plenković i ministar Zdravko Marić prezentiraju kao rast domaćeg BDP-a. Profesorica Ivanov pledira za projekte koji će uključivati i stručno usavršavati našu radnu snagu, naše radne sposobnosti, poticati našu kreativnost. Ako Unija odluči financirati gradnju gigantskog mosta od Splita do Ancone, u izvedbi stranih izvođača, eto nam astronomskog rasta 50%. Vladino laganje sebe i drugih, rezultiralo je time da nam Fitch ovih dana podigne rejting iz smeća u investicijski. S&P učinio je to u ožujku. Prevedeno: strani interes podržava ovakvu Vladu RH, koja provodi rasprodaju nacionalnih resursa, izvozi radnu snagu, i još ubrzano guši hrvatski identitet u Lijepoj našoj. Moody’s je već krajem travnja potvrdio špekulativni rejting za Hrvatsku, jer je proračunski višak otišao na podmirivanje jamstava za Uljanik. Ista agencija prepoznaje starenje hrvatske populacije i iseljavanje mladih, uz prognozu da će taj trend potrajati. Budite oprezni: Moody’s je prepoznao kao nešto pozitivno prebacivanje Agrokora u strano vlasništvo. Moody’s napominje da napuhavanje BDP-a smanjuje udjel duga u BDP-u, ali to ne smanjuje sam dug. Analitičari poput Velimira Šonje redovno izražavaju naš dug kroz ufjel tog duga u BDP-u. Ako je vjerovati Mariću i Šonji, naš javni dug je na razini 70% BDP-a. Potrošite skupi kredit banke, nakon toga doma označite novu rupu bez dna, i onda veselo šetuckate okolo jer se smanjio udio kredita u vašim aktivnostima. Moody’s prepoznaje jednu našu sramotu – naša niska razina javnih ulaganja postala je povijesna konstanta. Dr. sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb više je puta naglašavala da trebamo pametne javne investicije kao pokretač oporavka. Problem je što su naši političari gotovani, neradnici, neznalice, i lijenčine – ne da im se brinuti za bilo što. Posve neočekivano, isprazne i promašene pokazatelje Zdravka Marića i ekipe ignorira Svjetska banka, koja nam inače nije sklona. Globalno konstatira produbljivanje tenzija na “otvorenom” tržištu, i posljedični pad investicija bez izuzeća bilo koga. Za tržišta u razvoju, uključujući Hrvatsku, konstatira da je ekonomski rast onemogućen zbog visoke zaduženosti i visokog investicijskog rizika.

Godišnje izvješće Europske komisije

Nije zaobišlo našu mirovinsku “reformu”. EU je jedna nevjerojatna zajednica u kojoj svaka članica želi sve najgore ostalim članicama. Snažnije članice iskorištavaju slabije članice, a kada snažnije članice pogurnu dublje u provaliju zemlje poput Hrvatske, onda Njemačka i Francuska jedna drugoj podmeću klipove. EU se svela na interese Njemačke, Francuske, Nizozemske i Belgije, odnosno na one zemlje u kojima su smještene glavne europske institucije – koriste ih za namicanje svojih nacionalnih projekata, a iste zemlje solidno prihoduju i na temelju nametnutog “političkog turizma”. Eto su i krovne institucije Agrokora prebačene u Nizozemsku. Izvješće EK prezentirao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog. Kao premijer Latvije 2009-13. protivio se svemu onome što nama danas preporuča. Spustio je doprinos za obvezan privatni mirovinski stup s 8% na 2%, a povećao doprinos za državni s 12% na 18%. Dombrovskis je tijekom ove godine hvalio sramotnu činjenicu da se kod nas u krizi privatan i obvezan mirovinski stup održao na 5% obveznog izdvajanja iz bruto plaće. U Latviji je dobna granica umirovljenja 63 godine i to Dombrovskis kao latvijski premijer nije dovodio u pitanje. Dombrovskis je došao na vlast u Latviji kroz očitovanje protiv privatizacijske pljačke, a danas nama preporuča da nastavimo tim putem. Hrvati, riješite se državne imovine i državnih tvrtki – kategorični su Dombrovskis i EK. Formulacija “riješite se” sugerira prodaju u bescijenje, poklanjanje. A ono Njemačka već ide suprotnim putem! EK traži da nastavimo skupo školovanje Hrvata za potrebe snažnih ekonomija Unije. EK ne smeta kolaps našeg zdravstvenog sustava, sve dok pridržava Hrvatsku kao Eldorado farmaceutske industrije. Kao dokidanje tih i takvih neravnoteža, predlaže povećanje premija na osiguranje i trošarina na cigarete. EK konstatira za Hrvatsku visoku stopu nezaposlenosti mladih i nisku stopu aktivnosti stanovništva. Komisija nije uračunala aktivnosti egzistencijalno ugroženog stanovništva, da nekako spoji kraj s krajem. Zanimljivo, Komisija ne vidi stotine tisuća ovršenih Hrvata i onih pred ovrhom. EK traži bolju i ujednačenu željezničku mrežu. Za koga? Za veću mobilnost radne snage! Prema radnim mjestima izvan Hrvatske! Naravno, pruge će izgraditi strane kompanije sa stranom radnom snagom. Komisija traži 10% udjela obnovljivih izvora energije u transportu do 2020. Koliko uplatimo u proračun Unije, toliko će Unija financirati velike projekte u izvedbi stranih kompanija. Naravno da izvješće zaobilazi korupciju same Vlade RH – proziva lokalnu korupciju. Milan Bandić niti ne sluti da mu Plenković gradi mišolovku na razini Unije. EK je sramežljivo dodala potrebu za smanjivanjem parafiskalnih nameta za poduzeća.

Crime story

Za mirovine smo izdvajali i izdvajamo 20% bruto plaće – petinu. Ne dajte da vas obmane matematika 10 prstiju u vašem džepu. Petina postaje četvrtina u odnos na ostatak. A sama bruto plaća izražava simetrično otkidanje od vrijednosti vašeg rada, koje se provodi s doprinosima na bruto plaću. Vaša neto plaća je polovica specificirane vrijednosti vašeg rada. Koliko vam legne kao neto plaća, s istim iznosom vašeg novca iživljava se državna administracija, a potroši još više, i još vam vašu neto plaću i vašu bruto plaću razgrabi kroz poreze, parafiskalne namete, kroz jezovitu komunalnu represiju, kroz preskupu vodu u zemlji s obiljem pitke vode, kroz skupe energente, koji su zapravo naši. Sve bi to bilo podnošljivije da nam mirovinski fondovi, zdravstvo i fiskalne kumulacije vrate ono što uplaćujemo. HDZ je 90-ih besramno pljačkao mirovinski fond. Dok su branitleji ginuli na ratištima, HDZ je grabio u mirovinski fond i naše novce nabacivao ološu za privatiziranje naših poduzeća. Partija se vratila na vlast kroz obećanje da će dokinuti takvu praksu, da bi referentni SDP sličnu pljačku ozakonio pod okriljem nakaznog modela Svjetske banke. Formirano je drveno željezo, odnosno privatan (drugi) mirovinski stup kao obvezan. Sve kroz zakidanje državnog (prvog) stupa, koji je namirivao mirovine od osamostaljenja RH na ovamo, i prije toga, koji sve mirovine namiruje i danas. Naime, 5% iz naših bruto plaća prebačeno je u fondove pod kontrolom stranih banaka i njihovih osiguravajućih društava. Takva promjena svela je državni mirovinski fond na 15% izdvajanja iz bruto plaće. Dugih 17 godina naše mirovine oslanjale su se na mirovinsku kumulaciju smanjenu za četvrtinu – to je trećina u odnosu na ostatak. Sistemski defekt ispravio je HDZ tek 2012. i tako što je s proračunskim mirovinskim dodatkom 27% pokrio tri rupetine. (1) Tranzicijska odšteta za one umirovljenike koji su odlazili u mirovinu na temelju svojih uplata 20% iz bruto plaće u državni Prvi mirovinski stup, koji je ipak kopnio zbog prebacivanja četvrtine uplata u privatni Drugi stup od strane osiguranika koji su birali kombinirani model ili su u njega raspoređeni po slovu zakona. (2) Tranzicijski dodatak zbog prelaska na izračun mirovina na temelju sveukupnog radnog staža, a ne na temelju 10 najboljih godina. (3) Usklađivanje mirovina s porastom plaća. Naravno da je sveukupna potrebita korekcija prešla 50%, ali su analitičari u službi stranog interesa sve to upakirali pod stavku 2 i dodatak 27%, koji je ostavljao dojam preračunate četvrtine mirovine, ali je preračunato trebao biti trećina – 33,33%, samo na toj tranzicijskoj razini. Tadašnja oligarhija bogato je nagradila obmanjivače koji su “spasili” proračun  za 6,33% mirovinske osnovice prije dodatka. Bilo je to otvoreno ismijavanje svih proklamirnaih vrijednosti, jer se država morala skupo zaduživati za minus koji je proizveo privatni stup. Neke banke rješavale su se svojih loših portfelja, kroz njihovu “prodaju” mirovinskim fondovima. Financijski kartel plaćao je ugledne analitičare da uvjere naciju kako je naš mirovinski sustav spas za zemlju i umirovljenike. Vlada je takve uzimala za savjetnike. Prošle godine saznali smo sramotnu istinu: fondove Drugog stupa u stranim bankama ugrozilo je nekoliko prijevremenih umirovljena u režimu oba obvezna mirovinska stupa. Kako su reagirali Plenković, Pavić, i ekipa? Umjesto da provedu dekonstrukciju drvenog željeza, uveli su proračunski mirovinski dodatak 22,5% za sve buduće umirovljenike. Tako obvezan dohodak nismo uveli za djecu nego za starce. Plenković i Pavić su to proveli s jednom nevjerojatnom lakoćom i s potpunim odsustvom empatije za druge – sa svojim osobnim “političkim turizmom”u Strasborgu, koji smo mi ostali platili, determinirali su svoje mirovine na razinama koje mi ostali možemo samo sanjati. U ekonomijama koje su ukinule privatni Drugi stup kao obvezan ili su provele njegovu dekonstrukciju, proizvodnja je rasla po stopama oko 4%.

 

Loading...